U studiji je utvrđeno da se sljedećim programom financiranja EU-a moraju riješiti izazovi povezani s nedovoljnim ulaganjima, nedostatkom vještina i rascjepkanošću tržišta, oslanjajući se pritom na postojeće prednosti zelenih digitalnih rješenja, otvorenog koda i pouzdanog regulatornog okvira i okvira za zaštitu podataka.
Ključni nalazi: izazovi i prednosti
Europa je izgradila snažnu digitalnu start-up bazu, ali i dalje ima poteškoća u pretvaranju inovacija u razmjere. EU je 2025. brojio više od 20 000 naprednih digitalnih novoosnovanih poduzeća, ali samo je mali udio porastao ili postao jednoroga, što je razotkrilo trajnu slabost u razvoju u fazi rasta.
Umjetna inteligencija, analitika podataka, kibersigurnost i računalstvo u oblaku već su u porastu u Europi, ali uvođenje naprednih digitalnih tehnologija i dalje je neujednačeno u cijelom gospodarstvu EU-a. Ulaganja, nedostatak vještina i fragmentacija tržišta i dalje usporavaju napredak. Visoki početni troškovi, slab pristup financiranju, postojeći IT sustavi i različita nacionalna pravila otežavaju poduzećima i javnim upravama uvođenje naprednih digitalnih tehnologija u širim razmjerima.
Europa ima priliku povećati svoju konkurentnost učinkovitijom primjenom digitalnih tehnologija u poduzećima, industriji i javnim uslugama. Međutim, rashodi privatnog sektora za ključne digitalne tehnologije i dalje su niski, dok mnoga poduzeća i dalje imaju poteškoća s pretvaranjem istraživanja i inovacija u praktične primjene, dobit i povećanje produktivnosti.
Europa ima jasne prednosti u području pouzdanih propisa, interoperabilnosti i rastućih poduzetničkih središta, ali i dalje zaostaje za globalnim suparnicima u ključnim tehnologijama. U studiji se upozorava da EU i dalje ovisi o dobavljačima izvan EU-a u područjima kao što su računalstvo u oblaku, poluvodiči i infrastruktura umjetne inteligencije, što stvara strateške ranjivosti.
Sljedeći koraci: konkurentna digitalna budućnost
Uvidi iz studije poduprijet će pripremu Komisije za sljedeće programsko razdoblje (2028. – 2034.), čime će se osigurati da se budućim financijskim sredstvima EU-a ubrza uvođenje, osigura strateška autonomija i iskoriste digitalne prednosti Europe.
Pročitajte cijelo izvješće i priloge:
- Studija o uvođenju ključnih digitalnih kapaciteta EU-a nakon 2027.
- Prilog 3. Napredne digitalne komunikacije i povezivost
- Prilog 4. Umjetna inteligencija
- Prilog 5. – Tehnologije lanca blokova i decentraliziranog vođenja evidencije transakcija
- Prilog 6. – Cloud-Edge-IoT
- Prilog 7. – Tehnologije kibersigurnosti i digitalnog identiteta
- Prilog 8. – Analitika podataka i tehnologije za razmjenu podataka
- Prilog 9. Računalstvo visokih performansi
- Prilog 10. Mikroelektronika
- Prilog 11. – Internet sljedeće generacije i proširena stvarnost
- Prilog 12. Fotonika
- Prilog 13. – Kvantna vrijednost
- Prilog 14. – Robotika
- Prilog 15. Interoperabilnost i GovTech
- Sažeto izvješće o savjetovanjima s dionicima i stručnjacima
- Priznavanje stručnih doprinosa studiranju