16.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 418/1

16.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 418/4

(1)

Vijeće je Odlukom od 13. listopada 2015. (2) imenovalo članove i zamjenike članova Savjetodavnog odbora za usklađivanje sustava socijalne sigurnosti za razdoblje od 20. listopada 2015. do 19. listopada 2020.

(2)

Vlada Danske predložila je dodatne kandidate za nekoliko mjesta koja treba popuniti,

16.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 418/6

1.

PODSJEĆA na to da se u skladu s člankom 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije osigurava visok stupanj zaštite zdravlja ljudi te je djelovanje Unije kojim se nadopunjuju nacionalne politike usmjereno prema poboljšanju javnog zdravlja, sprečavanju tjelesnih i duševnih bolesti i oboljenja te uklanjanju izvora opasnosti za tjelesno i duševno zdravlje. Takvo djelovanje obuhvaća i borbu protiv teških bolesti, posebno promicanjem istraživanja njihovih uzroka i prevencije te informacijama i obrazovanjem u vezi sa zdravljem;

Unija potiče suradnju među državama članicama u području javnog zdravlja i, prema potrebi, podupire njihovo djelovanje. Unija i države članice potiču suradnju s trećim zemljama i nadležnim međunarodnim organizacijama. Djelovanjem Unije u potpunosti se poštuju obveze država članica u vezi s utvrđivanjem njihove zdravstvene politike i organizacijom i pružanjem zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite, uključujući raspodjelu sredstava koja su im dodijeljena;

2.

PODSJEĆA na to da je zloporaba alkohola prepoznata kao važan čimbenik rizika utvrđen u komunikaciji Komisije o zdravstvenoj strategiji Europske zajednice (1) i da se mjere za smanjenje štete povezane s alkoholom financiraju u sklopu drugog i trećeg Programa zdravlja Unije (2);

3.

PODSJEĆA na preporuku Vijeća iz 2001. o konzumaciji alkohola među mladima (3), kojom se pozvalo Komisiju, u suradnji s državama članicama, da potpuno iskoristi sve politike Zajednice za rješavanje pitanja obuhvaćenih preporukom, između ostalog, razvoja na nacionalnoj i europskoj razini sveobuhvatnih politika promicanja zdravlja u vezi s alkoholom;

4.

PODSJEĆA na Strategiju EU-a za pomoć državama članicama u smanjivanju štete povezane s alkoholom (2006. – 2012.) (4) kao i zaključke Vijeća iz 2001. (5), 2004. (6) i 2006. (7), kojima se Komisiju poziva da iznese sveobuhvatnu strategiju čiji je cilj smanjenje štete povezane s alkoholom, uspostavljanje Odbora za nacionalnu politiku i mjere u vezi s alkoholom koji bi podupro provedbu takve strategije, kao i na zaključke Vijeća iz 2009. (8) kojima se Komisiju poziva da definira prioritete za iduću fazu djelovanja Komisije u području alkohola i zdravlja nakon isteka prve strategije EU-a o alkoholu iz 2012.;

5.

POZDRAVLJA rezoluciju Europskog parlamenta o strategiji o alkoholu od 29. travnja 2015. kojom se poziva na novu strategiju EU-a o alkoholu (2016. – 2022.) (9), ponovno naglašavajući važnost snažne političke predanosti Komisije, Parlamenta, Vijeća i država članica povećanju napora za sprečavanje štete povezane s alkoholom;

6.

POZDRAVLJA Globalnu strategiju WHO-a za smanjenje zloporabe alkohola (10) i Europski akcijski plan WHO-a za smanjenje zloporabe alkohola 2012. – 2020. (11);

7.

SA ZABRINUTOŠĆU PRIMJEĆUJE da je, prema Globalnom izvješću WHO-a o alkoholu i zdravlju (12), zloporaba alkohola jedan od glavnih rizičnih čimbenika za bolest i invaliditet na svijetu i da je Europska unija regija s najvećom konzumacijom alkohola na svijetu uz prosječnu konzumaciju alkohola kod odraslih (u dobi od 15 godina i starijih) od 10,1 litre čistog alkohola 2012. (13);

8.

SA ZABRINUTOŠĆU PRIMJEĆUJE da je, prema izvješću Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) o borbi protiv zloporabe alkohola – ekonomija i politika javnog zdravlja (14), u nekim državama članicama u porastu redovito i prekomjerno opijanje te je prisutna opća zabrinutost zbog zabrinjavajućeg porasta konzumacije alkohola među mladima (maloljetnicima i mladim odraslim osobama) i ženama u mnogim državama članicama te da zloporaba alkohola ima negativan utjecaj ne samo na zdravlje pojedinaca, već i na društvo u cjelini;

9.

NAGLAŠAVA da je ublažavanje opterećenja u pogledu smrti povezanih s alkoholom koje su se mogle izbjeći, kroničnih bolesti i ozljeda, nasilja, zdravstvenih nejednakosti i drugih socijalnih posljedica po treće strane, kao i rizičnog ponašanja pod utjecajem alkohola, posebno među mladima, postalo pitanje od zajedničkog interesa te bi suradnja i koordinacija na razini EU-a predstavljale dodanu vrijednost;

10.

NAGLAŠAVA da sprečavanje štete povezane s alkoholom predstavlja potrebno ulaganje, što je korisno za gospodarstvo jer omogućuje dugoročno ograničavanje gospodarskih gubitaka i zdravstvenih izdataka, između ostalog ublažavanjem tereta kroničnih bolesti, uključujući rak, te povećanje produktivnosti radne snage;

11.

NAGLAŠAVA također da smanjenje zloporabe alkohola ima pozitivan učinak i na javnu sigurnost i sigurnost na cestama, posebice na smanjenje broja poginulih i ozlijeđenih na cestama;

12.

PRIMJEĆUJE da smanjenje štete povezane s alkoholom zahtijeva mjere u nizu područja politika koje uključuju mnoge sektore diljem društva, na nacionalnoj razini i na razini EU-a;

13.

PONAVLJA poziv za strategijom EU-a za smanjenje štete povezane s alkoholom koji je uputio velik broj ministara na neformalnom sastanku ministara zdravstva 21. travnja 2015. kao i na sastanku Vijeća EPSCO 19. lipnja 2015. i naglašava činjenicu da takva strategija EU-a može dalje podržavati i nadopunjavati nacionalne politike javnog zdravstva.

14.

NASTAVE promicati višesektorski pristup u pogledu smanjenja štete povezane s alkoholom na nacionalnoj razini i razini EU-a te jačati ili razvijati, prema potrebi, sveobuhvatne nacionalne strategije ili akcijske planove prilagođene posebnim lokalnim i regionalnim tradicijama;

15.

DONESU odgovarajuće mjere za rješavanje pitanja zaštite mladih od zloporabe alkohola, posebno u području propisane dobne granice za konzumaciju i izloženosti reklamama te NASTAVE podupirati informiranje i educiranje o zloporabi alkohola te posebno rizičnom ponašanju pod utjecajem alkohola.

16.

POJAČAJU suradnju na utvrđivanju učinkovitih mjera i najboljih praksi usmjerenih na smanjenje zdravstvenih i socijalnih učinaka kao i zdravstvenih nejednakosti koje proizlaze iz zloporabe alkohola, posebno se usredotočujući na sprečavanje rizičnog ponašanja pod utjecajem alkohola među mladima, na ljude koji konzumiraju alkohol u štetnim količinama ili slijede štetne obrasce konzumiranja alkohola, na konzumaciju alkohola tijekom trudnoće te na vožnju pod utjecajem alkohola;

17.

NASTAVE podupirati rad Odbora za nacionalnu politiku i mjere u vezi s alkoholom (CNAPA), uzimajući u obzir rezultate izvješća o provedbi prve strategije EU-a o alkoholu (15) kao i angažman dionika na nacionalnoj i europskoj razini u smanjenju štete povezane s alkoholom;

18.

PREPOZNAJU potrebu za nastavkom prikupljanja podataka na razini EU-a o provedbi nacionalnog zakonodavstva povezanog s alkoholom, poštujući nacionalne nadležnosti kao i regionalne i lokalne društvene i kulturne tradicije;

19.

RAZMOTRE, posebno s obzirom na izvješće koje treba donijeti Komisija u skladu s člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (16) o informiranju potrošača o hrani, mogućnost uvođenja obveznog označivanja sastojaka i nutritivne deklaracije, posebno energetske vrijednosti, alkoholnih pića.

20.

NASTAVI podupirati države članice u njihovim naporima za smanjenje štete povezane s alkoholom, uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

21.

DONESE do kraja 2016., poštujući u potpunosti nadležnosti država članica, sveobuhvatnu strategiju EU-a posvećenu smanjenju štete povezane s alkoholom koja će obuhvaćati aktivnosti kroz politike EU-a s ciljem rješavanja zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih posljedica zloporabe alkohola. Tom namjenskom strategijom EU-a trebalo bi se usredotočiti na inicijative za smanjenje štete povezane s alkoholom s prekograničnom dimenzijom i dodanom vrijednosti za EU kao nastavak prve strategije EU-a o alkoholu (2006. – 2012.) te bi se njome trebao uzeti u obzir rad koji obavlja Odbor za nacionalnu politiku i mjere u vezi s alkoholom kao i rad obavljen u sklopu Globalne strategije WHO-a o alkoholu i Europskog akcijskog plana WHO-a za smanjenje zloporabe alkohola 2012. – 2020.;

22.

IZVIJESTI Vijeće o ishodu svojega rada i napretku ostvarenom u području smanjenja štete povezane s alkoholom.

16.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 418/9

1.

PODSJEĆA da se u skladu s člankom 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije mora osigurati visoka razina zaštite zdravlja ljudi te da se aktivnosti Unije kojima se upotpunjuju nacionalne politike trebaju usmjeriti prema poboljšanju javnog zdravlja. Unija treba poticati suradnju među državama članicama u području javnog zdravlja i, prema potrebi, pružati potporu njihovim aktivnostima te poticati suradnju s nadležnim međunarodnim organizacijama. Djelovanjem Unije moraju se u potpunosti poštovati odgovornosti država članica za organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene skrbi, što uključuje raspodjelu sredstava koja su im dodijeljena;

2.

SA ZABRINUTOŠĆU PRIMJEĆUJE da trenutačno 47,5 milijuna osoba diljem svijeta boluje od demencije, od kojih 58 % živi u zemljama s niskim i srednje visokim prihodima. Procjenjuje se da u Europskoj uniji 6,4 milijuna osoba boluje od demencije (1);

3.

PODSJEĆA da je demencija jedan od glavnih uzroka invaliditeta i ovisnosti starijih osoba diljem svijeta te da ima fizički, psihološki, socijalni i gospodarski učinak na ljude koji boluju od demencije, na njihove obitelji i njegovatelje, kao i na društvo (2);

4.

PODSJEĆA da, iako su osobe koje boluju od demencije većinom starije dobi, postoji i znatan broj osoba s ranom pojavom demencije;

5.

NAGLAŠAVA prava pacijenata, posebno onih koja se odnose na ljudsko dostojanstvo, kako je utvrđeno u Povelji EU-a o temeljnim pravima (3);

6.

UVIĐA činjenicu da ljudi mogu kvalitetno živjeti s demencijom niz godina, osobito ako postoje pravovremeni pristup, procjena, dijagnoza i odgovarajuća potpora;

7.

UVIĐA znatan utjecaj demencije i bolesti povezanih s demencijom na financijsku održivost zdravstvenih sustava i sustava socijalne sigurnosti;

8.

NAGLAŠAVA važnost promicanja zdravog načina života, među ostalim i u svrhu zdravlja mozga, tijekom cijelog životnog ciklusa radi povećanja očekivanog trajanja života u punom zdravlju;

9.

PODSJEĆA da je bolje razumijevanje tih uvjeta potrebno za postizanje visokih zdravstvenih standarda za sve starije društvo, što je jedan od prioriteta i drugog i aktualnog trećeg Programa za zdravlje (2014.–2020.) (4);

10.

PODSJEĆA da je u okviru brojnih inicijativa na razini EU-a također uvažena činjenica da je demencija prioritet za djelovanje u kontekstu demografskih promjena te su ponovno istaknute značajne posljedice povećanja broja osoba koje boluju od te bolesti (5);

11.

PODSJEĆA na Zaključke Vijeća usvojene 16. prosinca 2008. o strategijama za javno zdravlje u svrhu borbe protiv neurodegenerativnih bolesti povezanih sa starenjem, u kojima se pozvalo Komisiju da u 2009. donese inicijativu za borbu protiv tih bolesti (6);

12.

PODSJEĆA da je Komisija predložila novi pristup za bolje iskorištavanje europskih javnih fondova za istraživanja i razvoj putem zajedničkog programiranja u ključnim područjima koja uključuju Alzheimerovu bolest. Kao rezultat toga u 2010. pokrenuta je Zajednička programska inicijativa o neurodegenerativnim bolestima (JPND), koju predvode države članice, s ciljem bolje koordinacije nacionalnih istraživačkih napora u području neurodegenerativnih bolesti, a osobito Alzheimerove bolesti;

13.

PODSJEĆA da je u okviru Sedmog okvirnog programa za istraživanja i tehnološki razvoj (2007. – 2013.) u razdoblju 2007. – 2013. potrošeno više od 576 milijuna eura za financiranje istraživanja o demenciji i neurodegenerativnim bolestima. Na temelju tih rezultata novim okvirom EU-a za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) omogućuje se daljnje bavljenje demencijom kao društvenim i zdravstvenim izazovom, pri čemu je već više od 103 milijuna eura uloženo u istraživanja u vezi s demencijom te u inovacijske mjere;

14.

POZDRAVLJA Rezoluciju Europskog parlamenta, donesenu 19. siječnja 2011., o Europskoj inicijativi za Alzheimerovu bolest i druge demencije u kojoj se traži da demencija postane jedan od zdravstvenih prioriteta EU-a i snažno apelira na države članice da razviju posebne nacionalne planove (7);

15.

PODSJEĆA na prvo izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pod naslovom „Demencija: prioritet javnog zdravstva” (8), objavljeno 2012. godine, kojim su pružene informacije i kojim je povećana razina svijesti o demenciji te kojim je demencija postavljena kao jedno od prioritetnih oboljenja kojima se bavi Akcijski program SZO-a za prevladavanje jaza u području mentalnog zdravlja (WHO Mental Health Gap Action Programme) (9) čiji je cilj povećati skrb za mentalne i neurološke poremećaje te poremećaje povezane sa zloupotrebom opojnih sredstava;

16.

POZDRAVLJA Deklaraciju ministara zdravstva država članica skupine G8 o demenciji, koja je usvojena 11. prosinca 2013. na sastanku na vrhu skupine G8 s ciljem poticanja inovacija za utvrđivanje lijeka za demenciju ili terapije koja mijenja tijek te bolesti do 2025., kao i strateški prioritetnih područja te u svrhu povećanja financiranja za istraživanja (10);

17.

PODSJEĆA na konferenciju talijanskog predsjedništva pod nazivom „Demencija u Europi: izazov za našu zajedničku budućnost” održanu u Rimu 14. studenoga 2014. (11) kojom je pružen pregled inicijativa u EU-u u vezi s demencijom, osobito u području prevencije, liječenja i promicanja zdravlja starijih osoba;

18.

PODSJEĆA na izvješće Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) od 13. ožujka 2015. pod nazivom „Bolja skrb i budući lijek za demenciju zahtijevaju djelovanje danas” (12) u kojemu je ponovno potvrđena potreba da demencija postane politički prioritet;

19.

POZDRAVLJA poziv na djelovanje koji su potpisali sudionici na prvoj ministarskoj konferenciji o globalnom djelovanju protiv demencije koju je 17. ožujka 2015. organizirao SZO u Ženevi, a u kojemu je istaknuta primarna uloga i odgovornost vladâ u odgovaranju na izazov demencije te je naglašena potreba za višesektorskim i usklađenim djelovanjem na globalnoj i nacionalnoj razini, usmjerenim osobito na unaprjeđivanje prevencije, smanjenje rizika, dijagnozu i liječenje demencije (13);

20.

NAGLAŠAVA da je demencija posljednjih godina postala važan prioritet za sve veći broj država članica, s obzirom na činjenicu da je u većini država članica u tijeku razvoj, donošenje ili provedba nacionalnih strategija, akcijskih planova ili programa koji se bave demencijom; da se inicijative država članica koje su već u tijeku ili u pripremi temelje na integriranom pristupu procesu koji prolaze pacijenti, a kojim se u obzir uzimaju zdravstvena i socijalna pitanja;

21.

POZDRAVLJA raspravu održanu na neformalnom sastanku ministara zdravstva EU-a 24. rujna 2015. usmjerenu na poticanje razvoja i provedbe nacionalnih strategija, akcijskih planova ili programa za demenciju, kao i na olakšavanje razmjene najboljih praksi na razini EU-a, uzimajući u obzir aktivnosti SZO-a;

22.

POZDRAVLJA drugu Zajedničku akciju o demenciji koja bi trebala biti pokrenuta 2016.

23.

PRISTUPE demenciji kao prioritetu putem međusektorskih nacionalnih strategija, akcijskih planova ili programa za demenciju s ciljem osiguravanja odgovarajućeg liječenja i pomoći osobama oboljelima od demencije, njihovim obiteljima i njegovateljima, uz istodobno osiguravanje održivosti zdravstvenih sustava i sustava socijalne sigurnosti;

24.

NASTAVE posvećivati posebnu pažnju jačanju koordinacije, unutar država članica, relevantnih politika u području demencije, uključujući jačanje uloge primarne skrbi.

25.

UVIDE činjenicu da će kontinuirana međusektorska suradnja među državama članicama i na razini EU-a, uzimajući u obzir aktivnosti SZO-a, omogućiti vrijedan doprinos poboljšanju potpore koja se pruža osobama oboljelima od demencije;

26.

UVIDE koristi koje proizlaze iz jačanja položaja osoba oboljelih od demencije i potiču njihovo uključivanje u postupke donošenja odluka osnaživanjem njihove zastupljenosti, osobito u inicijativama, organizacijama i tijelima u području demencije;

27.

PODUPRU u izradi strategija, planova i programa za demenciju pristup koji se temelji na rodnoj osviještenosti, individualnim potrebama i istraživanjima, uzimajući u obzir skupine sa specifičnim potrebama, učinak kulturne raznolikosti na predodžbe o demenciji, kao i očekivanja i prava osoba oboljelih od demencije te njihovih obitelji i njegovatelja;

28.

UVIDE važnu ulogu obitelji i njegovatelja, osobito osiguravanjem njihove uključenosti u procese donošenja odluka, te potrebu za zaštitom njihove fizičke i mentalne dobrobiti putem odgovarajuće podrške;

29.

PRIZNAJU važan rad Skupine vladinih stručnjaka za demenciju u olakšavanju razmjene iskustava i dobrih praksi s ciljem davanja podrške državama članicama u razvoju i provedbi nacionalnih strategija, planova ili programa za demenciju;

30.

PODRŽE rad na zdravstvenoj skrbi i dugotrajnoj skrbi u kontekstu područjâ politike EU-a koja bi mogla utjecati na politiku u području demencije, osobito Radnu skupinu za javno zdravstvo na najvišoj razini, kao i Odbor za socijalnu zaštitu (SPC) (14) te Odbor za ekonomsku politiku (EPC) (15);

31.

POSPJEŠE rasprave na razini EU-a, istodobno poštujući u potpunosti nadležnost država članica, o sljedećim pitanjima:

32.

INTENZIVIRAJU istraživanja o demenciji na temelju rezultata projekata koje financira EU, poput Zajedničke programske inicijative o neurodegenerativnim bolestima (JPND), posebno o njezinim čimbenicima rizika i temeljnoj patofiziologiji, kao i prenošenje uspješnih intervencija iz menadžmenta demencije u kliničku praksu, također uz razmatranje javno-javnih, javno-privatnih i međunarodnih partnerstava;

33.

ISKORISTE resurse, modele i alate uspješno razvijene na razini EU-a, poput onih koje su okupili Europsko inovacijsko partnerstvo za aktivno i zdravo starenje i Zajednička akcija ALCOVE te da iskoriste strategije razvijene za povećanje dobre prakse;

34.

RAZVIJU, prema potrebi, u uskoj suradnji sa Skupinom vladinih stručnjaka za demenciju, dobrovoljne smjernice na temelju sveobuhvatne i integrirane perspektive o demenciji, uzimajući u obzir aspekte koordinirane prevencije i promicanja zdravlja, pravovremene dijagnoze, poslijedijagnostičke potpore, liječenja i skrbi, uz poštovanje nadležnosti država članica;

35.

UTVRDE i RAZMIJENE dobre prakse, u bliskoj suradnji sa Skupinom vladinih stručnjaka za demenciju, posebno u pogledu ciljane prevencije, što uključuje sekundarnu prevenciju, promicanja zdravlja, pravovremene dijagnoze, poslijedijagnostičke potpore i terapije, istraživanja, osposobljavanja i daljnjeg obrazovanja zdravstvenih djelatnika, kao i informiranja javnosti u svrhu borbe protiv stigmatiziranja;

36.

POBOLJŠAJU kvalitetu epidemioloških informacija o demenciji kako bi se olakšao razvoj nacionalnih strategija, akcijskih planova ili programa, kao i razmjena dobre prakse;

37.

NAGLAŠAVAJU rad nevladinih organizacija i dobrovoljni rad u području demencije čiji je cilj učinkovit doprinos nacionalnim strategijama, akcijskim planovima ili programima.

38.

OJAČA suradnju država članica u Skupini vladinih stručnjaka za demenciju kako bi se olakšala razmjena informacija o političkim okvirima i dobrim praksama koje već postoje, kao i u svrhu pružanja potpore zemljama u razvoju i provedbi nacionalnih strategija, planova i programa za demenciju;

39.

POTIČE već postojeću suradnju sa SZO-om i OECD-om u području demencije, u bliskoj koordinaciji s državama članicama.

16.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 418/13

16.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 418/14

16.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 418/15

16.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 418/16

16.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 418/17

1.

Dana 8. prosinca 2015. Komisija je zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) kojom poduzetnik Lone Star Fund IX (SAD), koji pripada grupi Lone Star („Lone Star”, SAD) kupnjom udjela stječe, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, isljučivu kontrolu nad cijelim poduzetnikom MRH (GB) Limited („MRH”, UK).

2.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

3.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena. U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz ove Obavijesti.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Komisiji, uz naznaku referentnog broja M.7793 – Lone Star Fund IX/MRH, telefaksom (+32 22964301), e-poštom na adresu [email protected] ili poštom na sljedeću adresu: