Službeni list L 331/2017

14.12.2017

Službeni list Europske unije

L 331/4

PRIJEVOD

SPORAZUM

između Europske unije i Republike Čilea o trgovini ekološkim proizvodima

EUROPSKA UNIJA, dalje u tekstu „Unija”,

s jedne strane, i

REPUBLIKA ČILE, dalje u tekstu „Čile”,

s druge strane,

zajedno dalje u tekstu „stranke”,

UVIĐAJUĆI svoje dugotrajno i čvrsto partnerstvo utemeljeno na zajedničkim načelima i vrijednostima koje se odražavaju u Sporazumu o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane;

ODLUČNE pridonijeti razvoju i širenju svojih ekoloških sektora otvaranjem novih mogućnosti izvoza;

USTRAJNE u tome da potaknu razvoj trgovine ekološkim proizvodima i uvjerene da će se ovim Sporazumom olakšati trgovina ekološki uzgojenim i proizvedenim proizvodima između stranaka;

NASTOJEĆI postići visoku razinu poštovanja načelâ ekološke proizvodnje, jamstava u pogledu sustava kontrola i integriteta ekoloških proizvoda;

OBVEZUJUĆI se na poticanje regulatorne suradnje o pitanjima povezanima s ekološkom proizvodnjom;

PREPOZNAJUĆI važnost uzajamnosti i transparentnosti u međunarodnoj trgovini u korist svih dionika;

VODEĆI računa o tome da se Sporazumom Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o tehničkim preprekama trgovini potiče članove WTO-a da pozitivno razmotre prihvaćanje tehničkih propisa drugih članica kao ekvivalentnih čak i ako se razlikuju od njihovih, ako su uvjereni da se tim propisima na odgovarajući način ispunjuju ciljevi njihovih vlastitih propisa;

PRIMJEĆUJUĆI da je trajno povjerenje u stalnu pouzdanost postupaka procjene i sustava kontrola druge stranke ključan element takvog prihvaćanja ekvivalentnosti;

TEMELJEĆI se na svojim pravima i obvezama u skladu sa sporazumom kojim se osniva WTO i ostalim multilateralnim, regionalnim i bilateralnim sporazumima i dogovorima čije su stranke;

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Svrha

Svrha ovog Sporazuma jest poticanje trgovine ekološki proizvedenim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima između Unije i Čilea u skladu s načelima nediskriminacije i uzajamnosti.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog Sporazuma primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„ekvivalentnost” znači sposobnost različitih zakona i propisa, kao i sustava inspekcije i certifikacije da ostvare iste ciljeve;

2.	„nadležno tijelo” znači službena agencija koja je nadležna za zakone i propise navedene u Prilogu III. ili IV. te je odgovorna za provedbu ovog Sporazuma;

3.	„kontrolno tijelo” znači tijelo države članice na koju je relevantno tijelo u cijelosti ili djelomično prenijelo svoju nadležnost za inspekcije i certifikaciju u području ekološke proizvodnje u skladu sa zakonima i propisima navedenima u Prilogu III.;

4.	„kontrolna ustanova” znači neovisno privatno treće tijelo koje provodi inspekcije i certifikaciju u području ekološke proizvodnje u skladu sa zakonima i propisima navedenima u Prilogu III. ili IV.

Članak 3.

Priznanje ekvivalentnosti

1. U pogledu proizvoda navedenih u Prilogu I. Unija priznaje zakone i propise Čilea navedene u Prilogu IV. kao ekvivalentne svojim zakonima i propisima navedenima u Prilogu III.

2. U pogledu proizvoda navedenih u Prilogu II. Čile priznaje zakone i propise Unije navedene u Prilogu III. kao ekvivalentne svojim zakonima i propisima navedenima u Prilogu IV.

3. U slučaju izmjene, ukidanja, zamjene ili dopune zakona i propisa navedenih u Prilogu III. ili IV. nova pravila smatraju se ekvivalentnima pravilima druge stranke, osim ako se druga stranka tome usprotivi u skladu s postupkom iz stavka 4.

4. Ako smatra da zakoni, propisi ili administrativni postupci i prakse druge stranke više ne zadovoljavaju zahtjeve u pogledu ekvivalentnosti, stranka drugoj stranci upućuje obrazloženi zahtjev za izmjenu relevantnog zakona, propisa ili administrativnog postupka ili prakse te navodi odgovarajući rok za osiguranje ekvivalentnosti koji nije manji od tri mjeseca. Ako nakon isteka tog razdoblja i dalje smatra da zahtjevi u pogledu ekvivalentnost nisu ispunjeni, predmetna stranka može jednostrano suspendirati priznanje ekvivalentnosti zakona i propisa navedenih u Prilogu III. ili IV. koji se odnose na relevantne proizvode navedene u Prilogu I. ili II.

5. Odluku o jednostranoj suspenziji priznanja ekvivalentnosti zakona i propisa navedenih u Prilogu III. ili IV. koji se odnose na relevantne proizvode navedene u Prilogu I. ili II. moguće je nakon isteka roka za slanje obavijesti od tri mjeseca donijeti i ako jedna stranka nije dostavila informacije propisane stavkom 6. ili se ne slaže sa stručnim pregledom na temelju stavka 7.

6. U pogledu proizvoda koji nisu navedeni u Prilogu I. ili II. te u skladu s člankom 8. stavkom 3. točkom (b), ekvivalentnost na zahtjev jedne od stranaka razmatra zajednički odbor osnovan na temelju članka 8. stavka 1.

Članak 4.

Uvoz i stavljanje na tržište

1. Unija prihvaća uvoz proizvoda navedenih u Prilogu I. na svoje područje i njihovo stavljanje na tržište kao ekoloških proizvoda ako su ti proizvodi u skladu sa zakonima i propisima Čilea navedenima u Prilogu IV. i ako im je priložena potvrda o inspekciji, kako je predviđeno člankom V. Uredbe Komisije (EZ) br. 1235/2008 od 8. prosinca 2008. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 s obzirom na režime za uvoz ekoloških proizvoda iz trećih zemalja, koju je izdalo kontrolno tijelo koje Čile priznaje i koje je naveo Uniji u skladu sa stavkom 3.

2. Čile prihvaća uvoz proizvoda navedenih u Prilogu II. na svoje državno područje i njihovo stavljanje na tržište kao ekoloških proizvoda ako su ti proizvodi u skladu sa zakonima i propisima Unije navedenima u Prilogu III. i ako im je priložena potvrda koju je izdalo kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova Unije u skladu s Rezolucije br. 7880 Nacionalne uprave Službe za poljoprivredu i stočarstvo, od 29. studenoga 2011., kojom se utvrđuje minimalni sadržaj certifikata ekoloških proizvoda, u okviru zakona 20.089..

3. Svaka stranka priznaje kontrolna tijela ili kontrolne ustanove koje je druga stranka navela kao nadležne za provođenje relevantnih kontrola u pogledu ekoloških proizvoda koji su obuhvaćeni priznanjem ekvivalentnosti iz članka 3. i za izdavanje potvrde o inspekciji iz stavaka 1. i 2. ovog članka radi njihova uvoza na državno područje druge stranke i stavljanja na njezino tržište.

Stranka uvoznica u suradnji s drugom strankom dodjeljuje kodni broj svim relevantnim kontrolnim ustanovama i kontrolnim tijelima koje je navela druga stranka.

Članak 5.

Označivanje

1. Proizvodi koje jedna stranka uvozi iz druge stranke u skladu s ovim Sporazumom moraju ispunjavati zahtjeve u pogledu označivanja koji su utvrđeni zakonima i propisima druge stranke navedenima u prilozima III. i IV. Ti proizvodi mogu nositi logotip ekoloških proizvoda Unije, logotip ekoloških proizvoda Čilea ili oba logotipa, kako je utvrđeno relevantnim zakonima i propisima, ako ispunjuju zahtjeve u pogledu označivanja za jedan ili oba logotipa.

2. Stranke se obvezuju da će izbjeći svaku zlouporabu izraza koji se odnose na ekološku proizvodnju, uključujući njihovih izvedenica ili umanjenica, primjerice „bio” i „eko”, u odnosu na proizvode koji su obuhvaćeni priznanjem ekvivalentnosti iz članka 3.

3. Stranke se obvezuju da će logotip ekoloških proizvoda Unije i logotip ekoloških proizvoda Čilea utvrđen relevantnim zakonima i propisima štititi od svih zlouporaba ili oponašanja. Stranke jamče da se logotip ekoloških proizvoda Unije i logotip ekoloških proizvoda Čilea upotrebljavaju samo za označivanje, oglašavanje ili komercijalne isprave proizvoda koji su u skladu sa zakonima i propisima navedenima u prilozima III. i IV.

Članak 6.

Razmjena informacija

Stranke razmjenjuju sve relevantne informacije o provedbi i primjeni Sporazuma. Konkretno, do 31. ožujka druge godine nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, a zatim do 31. ožujka svake godine, stranke jedna drugoj šalju:

—	izvješće koje sadržava informacije o vrstama i količinama ekoloških proizvoda koji su izvezeni na temelju ovog Sporazuma u razdoblju od siječnja do prosinca prethodne godine i

—	izvješće o praćenju i kontrolnim aktivnostima koje provodi nadležno tijelo, postignutim rezultatima i poduzetim korektivnim mjerama u razdoblju od siječnja do prosinca prethodne godine.

Svaka stranka u bilo kojem trenutku i bez odgađanja obavješćuje drugu stranku o:

—	svim ažuriranjima popisa svojih nadležnih tijela, kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova, uključujući relevantne detalje (osobito adrese i internetske adrese);

—

svim planiranim izmjenama ili stavljanjima izvan snage u vezi sa zakonima ili propisima navedenim u prilozima III. i IV., svim prijedlozima za nove zakone ili propise ili svim relevantnim promjenama administrativnih postupaka i praksi povezanih s ekološkim proizvodima navedenima u prilozima I. i II.

—	svim donesenim izmjenama ili stavljanjima izvan snage u vezi sa zakonima ili propisima navedenima u prilozima III. i IV., svim novim zakonima ili relevantnim promjenama administrativnih postupaka i praksi povezanih s ekološkim proizvodima navedenim u prilozima I. i II. i

—	svim promjenama internetskih adresa određenih u Prilogu V.

Članak 7.

Stručni pregledi

1. Slijedom prethodne obavijesti poslane barem tri mjeseca prije svaka stranka dopušta službenicima ili stručnjacima koje je imenovala druga stranka da provedu stručne preglede na njezinu državnom području kako bi povjerili da relevantna kontrolna tijela i kontrolne ustanove provode kontrole propisane ovim Sporazumom.

2. U mjeri u kojoj im to dopušta mjerodavno nacionalno zakonodavstvo stranke surađuju i uzajamno si pomažu u provođenju stručnih pregleda iz stavka 1. koji mogu obuhvaćati posjete uredima relevantnih kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova, pogonima za preradu i certificiranim poslovnim subjektima.

Članak 8.

Zajednički odbor o ekološkim proizvodima

1. Stranke ovime osnivaju Zajednički odbor o ekološkim proizvodima („Zajednički odbor”) koji se sastoji od propisno imenovanih predstavnika Unije, s jedne strane, i predstavnika Vlade Čilea, s druge strane.

2. U okviru Zajedničkog odbora provode se savjetovanja s namjerom da se olakša provedba i postizanje ciljeva ovog Sporazuma.

3. Zadaće su Zajedničkog odbora sljedeće:

(a)	upravljati ovim Sporazumom, donositi odluke potrebne za njegovu provedbu i dobro funkcioniranje;

(b)	razmotriti sve zahtjeve jedne stranke za ažuriranje popisa proizvoda iz Priloga I. ili II. ili dodavanje novih proizvoda na taj popis te donijeti odluku o izmjeni Priloga I. ili II. ako je druga stranka priznala ekvivalentnost;

(c)

poticati suradnju u području zakona, propisa, standarda i postupaka ocjenjivanja sukladnosti u području ekoloških proizvoda, a kako bi to postigao Zajednički odbor razmatra sva ostala tehnička ili regulatorna pitanja povezana s pravilima ekološke proizvodnje i sustavima kontrola s namjerom bolje usklađenosti između zakona, propisa i normi;

(d)	voditi računa o svim drugim pitanjima povezanima s provedbom ovog Sporazuma.

4. U skladu sa svojim zakonima i propisima stranke provode odluke koje je donio Zajednički odbor na temelju stavka 3. točke (b) i uzajamno se obavješćuju o tome u roku od tri mjeseca od njihova donošenja (1).

5. Zajednički odbor djeluje na temelju konsenzusa. Odbor donosi svoj poslovnik. Može osnivati pododbore i radne skupine za rješavanje određenih pitanja.

6. Zajednički odbor o svojim odlukama i djelovanju obavješćuje Odbor za norme, tehničke propise i ocjenu sukladnosti osnovan na temelju članka 88. Sporazuma o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane.

7. Zajednički odbor sastaje se jednom godišnje, naizmjenično u Uniji i Čileu, na zajednički utvrđen datum. Ako se obje stranke slože, sastanak Zajedničkog odbora može se održati u obliku videokonferencije ili telekonferencije.

8. Zajedničkim odborom supredsjedaju dvije stranke.

Članak 9.

Rješavanje sporova

Svi sporovi povezani s tumačenjem ili primjenom ovog Sporazuma rješavaju se savjetovanjem između stranaka u okviru Zajedničkog odbora. Stranke u cilju rješavanja spora Zajedničkom odboru dostavljaju sve relevantne informacije koje su potrebne za temeljito ispitivanje spora.

Članak 10.

Povjerljivost

Od predstavnika, stručnjaka i drugih zastupnika stranaka zahtijeva se da, čak i nakon prestanka njihovih dužnosti, ne otkrivaju nikakve informacije dobivene u okviru ovog Sporazuma koje su obuhvaćene obvezom čuvanja poslovne tajne.

Članak 11.

Preispitivanje

1. Ako jedna od stranaka zatraži reviziju ovog Sporazuma, ona dostavlja obrazloženi zahtjev drugoj stranci.

2. Stranke mogu Zajedničkom odboru povjeriti zadaću da razmotri takav zahtjev, i ako je to primjereno, iznese preporuke, posebno u cilju započinjanja pregovora o dijelovima ovog Sporazuma koji se ne mogu promijeniti u skladu s člankom 8. stavkom 3. točkom (b).

Članak 12.

Provedba Sporazuma

Stranke poduzimaju sve korake, općenite ili konkretne, kako bi osigurale usklađenost sa svojim obvezama iz ovog sporazuma. Suzdržavaju se od svih mjera kojima bi se moglo ugroziti postizanje svrhe ovog Sporazuma.

Članak 13.

Prilozi

Prilozi ovom Sporazumu čine njegov sastavni dio.

Članak 14.

Teritorijalno područje primjene

Ovaj se Sporazum primjenjuje s jedne strane na područja na koja se primjenjuje Ugovor o funkcioniranju Europske unije i u skladu s uvjetima utvrđenima u tom Ugovoru te s druge strane na državno područje Čilea.

Članak 15.

Stupanje na snagu i trajanje

Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana trećeg mjeseca nakon konačne obavijesti svake stranke o dovršenju potrebnih unutarnjih postupaka.

Ovaj se Sporazum sklapa na početno razdoblje od tri godine. Sporazum se neograničeno obnavlja, osim ako Unija ili Čile obavijeste drugu stranku o svojem prigovoru na tu obnovu prije nego što istekne početno razdoblje.

Svaka stranka može uputiti pisanu obavijest drugoj stranci o svojoj namjeri otkazivanja ovog Sporazuma. Otkaz proizvodi učinke tri mjeseca nakon obavijesti.

Članak 16.

Vjerodostojni tekstovi

Ovaj se Sporazum potpisuje u dva primjerka na engleskom i španjolskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.

Sastavljeno u Bruxellesu dvadeset sedmog travnja dvije tisuće sedamnaeste.

Za Europsku uniju

Za Vladu Republike Čilea

(1) Čile te odluke Zajedničkog odbora provodi na temelju propisa Acuerdos de Ejecución u skladu s člankom 54. stavkom 1. četvrtim podstavkom Političkog ustava Republike Čile (Constitución Política de la República de Chile).

PRILOG I.

Ekološki proizvodi iz Čilea za koje Unija priznaje ekvivalentnost

Oznake i opisi nomenklature Harmoniziranog sustava		Primjedbe
0409	Prirodni med
06	ŽIVO DRVEĆE I DRUGE BILJKE; LUKOVICE, KORIJENJE I SLIČNO; REZANO CVIJEĆE I UKRASNO LIŠĆE
Sljedeće oznake iz ovog poglavlja obuhvaćene su samo ako su proizvodi neprerađeni:
0603	Rezano cvijeće i cvjetni pupoljci vrsta prikladnih za bukete ili za ukras, svježi, osušeni, bojeni, bijeljeni, impregnirani ili drukčije pripremljeni
0603 90	Ostalo
0604	Lišće, grane i ostali dijelovi bilja, bez cvjetova ili cvjetnih pupoljaka te trave, mahovine i lišaji, prikladni za bukete ili za ukras, svježi, osušeni, bojeni, bijeljeni, impregnirani ili drukčije pripremljeni
0604 90	Ostalo
07	JESTIVO POVRĆE, POJEDINI KORIJENI I GOMOLJI
08	JESTIVO VOĆE I ORAŠASTI PLODOVI; KORE AGRUMA ILI DINJA I LUBENICA
09	KAVA, ČAJ, MATE ČAJ* I ZAČINI	* Isključeno
10	ŽITARICE
11	PROIZVODI MLINSKE INDUSTRIJE; SLAD; ŠKROB; INULIN; PŠENIČNI GLUTEN
12	ULJANO SJEMENJE I PLODOVI; RAZNO ZRNJE, SJEMENJE I PLODOVI; INDUSTRIJSKO I LJEKOVITO BILJE; SLAMA I STOČNA HRANA
Sljedeće oznake iz ovog poglavlja isključene su ili ograničene:
1211	Bilje i dijelovi bilja (uključujući sjeme i plodove), vrsta koje se rabi prvenstveno u parfumeriji, u farmaciji ili za insekticidne, fungicidne ili slične svrhe, svježi, ohlađeni, smrznuti ili osušeni, neovisno jesu li rezani, drobljeni, u prahu ili ne	Obuhvaćeno samo ako je riječ o neprerađenim proizvodima ili prerađenim proizvodima koji se upotrebljavaju kao hrana
1212 21	Morske i ostale alge	Isključeno
1212 21	Prikladne za prehranu ljudi	Isključeno
1212 29	Ostalo	Isključeno
13	ŠELAK; GUME, SMOLE I OSTALI BILJNI SOKOVI I EKSTRAKTI
Sljedeće oznake iz ovog poglavlja isključene su ili ograničene:
1301	Šelak; prirodne gume, smole, gume-smole i oleo smole (na primjer balzami)	Isključeno
1302	Biljni sokovi i ekstrakti; pektinske tvari, pektinati i pektati; agar-agar i ostale sluzi i zgušnjivači, neovisno jesu li modificirani ili ne, dobiveni od biljnih proizvoda	Obuhvaćeno samo ako je riječ o prerađenim proizvodima koji se upotrebljavaju kao hrana
1302 11	Opijum	Isključeno
1302 19	Ostalo	Isključeno
14	BILJNI MATERIJALI ZA PLETARSTVO; BILJNI PROIZVODI NESPOMENUTI NITI UKLJUČENI NA DRUGOM MJESTU
15	MASTI I ULJA ŽIVOTINJSKOG ILI BILJNOG PODRIJETLA TE PROIZVODI NJIHOVE RAZGRADNJE; PRERAĐENE JESTIVE MASTI; ŽIVOTINJSKI ILI BILJNI VOSKOVI
Sljedeće oznake iz ovog poglavlja isključene su ili ograničene:
1501	Svinjska mast (uključujući salo) i mast peradi, osim onih iz tarifnog broja 0209 ili 1503	Obuhvaćeno samo ako je riječ o prerađenim proizvodima koji se upotrebljavaju kao hrana
1502	Masti od životinja vrste goveda, od ovaca ili koza, osim onih iz tarifnog broja 1503	Obuhvaćeno samo ako je riječ o prerađenim proizvodima koji se upotrebljavaju kao hrana
1503	Stearin od sala, ulje od sala, oleostearin, oleo ulje i ulje od loja, neemulgirani, nemiješani niti na drugi način pripremljeni	Obuhvaćeno samo ako je riječ o prerađenim proizvodima koji se upotrebljavaju kao hrana
1505	Mast od vune i masne tvari dobivene od nje (uključujući lanolin)	Isključeno
1506	Ostale životinjske masti i ulja te njihove frakcije, neovisno jesu li rafinirani ili ne, ali kemijski nemodificirani	Isključeno
1515 30	Ricinusovo ulje i njegove frakcije	Isključeno
1515 90	Ostalo	Za ovo potpoglavlje isključeno je ulje jojobe. Ostali proizvodi obuhvaćeni su samo ako je riječ o prerađenim proizvodima koji se upotrebljavaju kao hrana
1516 20	Biljne masti i ulja ti njihove frakcije	Obuhvaćeno samo ako je riječ o prerađenim proizvodima koji se upotrebljavaju kao hrana
1518	Životinjske ili biljne masti i ulja i njihove frakcije, kuhane, oksidirane, dehidrirane, sumporirane, puhane, polimerizirane zagrijavanjem u vakuumu ili inertnom plinu ili drugačije kemijski modificirani, isključujući one iz tarifnog broja 1516 ; nejestive mješavine ili pripravci nejestivih životinjskih ili biljnih masti i ulja ili frakcija različitih masti i ulja iz ovog poglavlja, nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu	Isključeno
1520	Glicerol, sirovi; glicerolske vode i lužine	Isključeno
1521	Biljni voskovi (osim triglicerida), pčelinji vosak, voskovi od ostalih kukaca i spermaceti, neovisno jesu li rafinirani ili obojeni ili ne	Isključeno, osim biljnih voskova ako je riječ o prerađenim proizvodima koji se upotrebljavaju kao hrana
17	ŠEĆERI I ŠEĆERNI PROIZVODI
18	KAKAO I PROIZVODI OD KAKAA
19	PROIZVODI OD ŽITARICA, BRAŠNA, ŠKROBA ILI MLIJEKA; SLASTIČARSKI PROIZVODI
20	PROIZVODI OD POVRĆA, VOĆA, ORAŠASTIH PLODOVA ILI DRUGIH DIJELOVA BILJAKA
21	RAZNI PREHRAMBENI PROIZVODI
22	PIĆA, ALKOHOLI I OCAT
Sljedeće oznake iz ovog poglavlja isključene su ili ograničene:
2201	Vode, uključujući prirodne ili umjetne mineralne vode i gazirane vode, bez dodanog šećera ili drugih sladila ili aroma; led i snijeg	Isključeno
2202	Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromatizirane, te ostala bezalkoholna pića, osim voćnih sokova ili sokova od povrća iz tarifnog broja 2009	Isključeno
2208	Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola manjim od 80 vol. %; rakije, likeri i ostala alkoholna pića	Obuhvaćeno samo ako je riječ o proizvodima prerađenim iz poljoprivrednih proizvoda i upotrebljavaju se kao hrana
3301	Eterična ulja (bez terpena ili s terpenima), uključujući konkrete i absolute; rezinoidi; ekstrahirane oleosmole; koncentrati eteričnih ulja u mastima, nehlapivim (masnim) uljima, voskovima ili slično, dobiveni ekstrakcijom eteričnih ulja pomoću masti ili maceracijom; terpenski sporedni proizvodi deterpenacije eteričnih ulja; vodeni destilati i vodene otopine eteričnih ulja	Obuhvaćeno samo ako su proizvodi za upotrebu kao hrana

Uvjeti:

Ekološki proizvodi navedeni u ovom Prilogu neprerađeni su poljoprivredni proizvodi proizvedeni u Čileu i prerađeni poljoprivredni proizvodi koji se upotrebljavaju kao hrana koji su prerađeni u Čileu i koji sadržavaju ekološke sastojke proizvedene u Čileu ili uvezene u Čile iz Unije ili treće zemlje u kontekstu režima koji je Unija priznala kao ekvivalentan u skladu s odredbama članka 32. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91.

PRILOG II.

Ekološki proizvodi iz Unije za koje Čile priznaje ekvivalentnost

Oznake i opisi nomenklature Harmoniziranog sustava		Primjedbe
01	ŽIVE ŽIVOTINJE	Proizvodi lova u divljini i ribolova u slobodnim vodama ne smatraju se ekološkim proizvodima.
02	MESO I JESTIVI KLAONIČKI PROIZVODI	Meso i jestivi klaonički proizvodi iz lova u divljini i ribolova u slobodnim vodama isključeni su.
03	RIBE I RAKOVI, MEKUŠCI I OSTALI VODENI BESKRALJEŽNJACI	Ribolov u slobodnim vodama isključen je.
04	MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI; JAJA PERADI I PTIČJA JAJA; PRIRODNI MED; JESTIVI PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA, NESPOMENUTI NITI UKLJUČENI NA DRUGOM MJESTU
05	PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA, NESPOMENUTI NITI UKLJUČENI NA DRUGOM MJESTU
Sljedeće oznake iz ovog poglavlja isključene su:
0501	Ljudska kosa, neobrađena, oprana ili neoprana, neovisno je li odmašćena ili ne; otpaci od ljudske kose
0502	Čekinje domaćih ili divljih svinja; konja ili nerasta i ostala dlaka za izradu četaka; otpaci od tih čekinja ili dlaka
0502 10	Čekinje domaćih ili divljih svinja i otpaci od tih čekinja
0502 90	Ostalo
0505	Kože i ostali dijelovi ptica, s perjem i paperjem, perje i dijelovi perja (neovisno imaju li obrezane rubove ili ne) te paperje, dalje neobrađeni (osim očišćenih, dezinficiranih i obrađenih za konzerviranje); prah i otpaci od perja ili dijelovi perja
0506	Kosti i srž rogova, neobrađeni, odmašćeni, jednostavno pripremljeni (ali neoblikovani), obrađeni kiselinom ili deželatinizirani; prah i otpaci tih proizvoda
0507	Bjelokost, kornjačevina, kitova kost i dlake kitove kosti, rogovi, parošci, kopita, nokti, pandže i kljunovi, neobrađeni ili jednostavno pripremljeni, ali neoblikovani; prah i otpaci tih proizvoda
0510	Siva ambra, kastoreum, cibet i mošus; kantaride; žuč, neovisno je li osušena ili ne; žlijezde i ostali životinjski proizvodi koji se koriste u proizvodnji farmaceutskih proizvoda, svježi, rashlađeni ili zamrznuti ili drugačije privremeno konzervirani
0511 91	Ostalo
0511 99	Prirodne spužve životinjskog podrijetla
06	ŽIVO DRVEĆE I DRUGE BILJKE; LUKOVICE, KORIJENJE I SLIČNO; REZANO CVIJEĆE I UKRASNO LIŠĆE
Sljedeće oznake iz ovog poglavlja obuhvaćene su samo ako su proizvodi neprerađeni:
0603	Rezano cvijeće i cvjetni pupoljci vrsta prikladnih za bukete ili za ukras, svježi, osušeni, bojeni, bijeljeni, impregnirani ili drukčije pripremljeni
0603 90	Ostalo
0604	Lišće, grane i ostali dijelovi bilja, bez cvjetova ili cvjetnih pupoljaka te trave, mahovine i lišaji, prikladni za bukete ili za ukras, svježi, osušeni, bojeni, bijeljeni, impregnirani ili drukčije pripremljeni
0604 90	Ostalo
07	JESTIVO POVRĆE, POJEDINI KORIJENI I GOMOLJI
08	JESTIVO VOĆE I ORAŠASTI PLODOVI; KORE AGRUMA ILI DINJA I LUBENICA
09	KAVA, ČAJ, MATE ČAJ* I ZAČINI	*Isključeno
10	ŽITARICE
11	PROIZVODI MLINSKE INDUSTRIJE; SLAD; ŠKROB; INULIN; PŠENIČNI GLUTEN
12	ULJANO SJEMENJE I PLODOVI; RAZNO ZRNJE, SJEMENJE I PLODOVI; INDUSTRIJSKO ILI LJEKOVITO BILJE; SLAMA I STOČNA HRANA
Sljedeće oznake iz ovog poglavlja isključene su ili ograničene:
1211	Bilje i dijelovi bilja (uključujući sjeme i plodove), vrsta koje se rabi prvenstveno u parfumeriji, u farmaciji ili za insekticidne, fungicidne ili slične svrhe, svježi, ohlađeni, smrznuti ili osušeni, neovisno jesu li rezani, drobljeni, u prahu ili ne	Obuhvaćeno samo ako je riječ o neprerađenim ili prerađenim proizvodima koji se upotrebljavaju kao hrana ili hrana za životinje
13	ŠELAK; GUME, SMOLE I OSTALI BILJNI SOKOVI I EKSTRAKTI
Sljedeće oznake iz ovog poglavlja isključene su ili ograničene:
1301	Šelak; prirodne gume, smole, gume-smole i oleo smole (na primjer balzami)	Isključeno
1302	Biljni sokovi i ekstrakti; pektinske tvari, pektinati i pektati; agar-agar i ostale sluzi i zgušnjivači, neovisno jesu li modificirani ili ne, dobiveni od biljnih proizvoda	Obuhvaćeno samo ako je riječ o prerađenim proizvodima koji se upotrebljavaju kao hrana ili hrana za životinje
1302 11	Opijum	Isključeno
1302 19	Ostalo	Isključeno
14	BILJNI MATERIJALI ZA PLETARSTVO; BILJNI PROIZVODI NESPOMENUTI NITI UKLJUČENI NA DRUGOM MJESTU
15	MASTI I ULJA ŽIVOTINJSKOG ILI BILJNOG PODRIJETLA TE PROIZVODI NJIHOVE RAZGRADNJE; PRERAĐENE JESTIVE MASTI; ŽIVOTINJSKI ILI BILJNI VOSKOVI
Sljedeće oznake iz ovog poglavlja isključene su ili ograničene:
1501	Svinjska mast (uključujući salo) i mast peradi, osim onih iz tarifnog broja 0209 ili 1503	Obuhvaćeno samo ako je riječ o prerađenim proizvodima koji se upotrebljavaju kao hrana ili hrana za životinje
1502	Masti od životinja vrste goveda, od ovaca ili koza, osim onih iz tarifnog broja 1503	Obuhvaćeno samo ako je riječ o prerađenim proizvodima koji se upotrebljavaju kao hrana ili hrana za životinje
1503	Stearin od sala, ulje od sala, oleostearin, oleo ulje i ulje od loja, neemulgirani, nemiješani niti na drugi način pripremljeni	Obuhvaćeno samo ako je riječ o prerađenim proizvodima koji se upotrebljavaju kao hrana ili hrana za životinje
1505	Mast od vune i masne tvari dobivene od nje (uključujući lanolin)	Isključeno
1506	Ostale životinjske masti i ulja te njihove frakcije, neovisno jesu li rafinirani ili ne, ali kemijski nemodificirani	Isključeno
1515 30	Ricinusovo ulje i njegove frakcije	Isključeno
1515 90	Ostalo	Za ovo potpoglavlje isključeno je ulje jojobe. Ostali proizvodi obuhvaćeni su samo ako je riječ o prerađenim proizvodima koji se upotrebljavaju kao hrana ili hrana za životinje
1520	Glicerol, sirovi; glicerolske vode i lužine	Obuhvaćeno samo ako je riječ o prerađenim proizvodima koji se upotrebljavaju kao hrana ili hrana za životinje
1521	Biljni voskovi (osim triglicerida), pčelinji vosak, voskovi od ostalih kukaca i spermaceti, neovisno jesu li rafinirani ili obojeni ili ne	Obuhvaćeni su samo biljni voskovi ako je riječ o prerađenim proizvodima koji se upotrebljavaju kao hrana
16	PROIZVODI OD MESA, RIBA, RAKOVA, MEKUŠACA ILI DRUGIH VODENIH BESKRALJEŽNJAKA
17	ŠEĆERI I ŠEĆERNI PROIZVODI
18	KAKAO I PROIZVODI OD KAKAA
19	PROIZVODI OD ŽITARICA, BRAŠNA, ŠKROBA ILI MLIJEKA; SLASTIČARSKI PROIZVODI
20	PROIZVODI OD POVRĆA, VOĆA, ORAŠASTIH PLODOVA ILI DRUGIH DIJELOVA BILJAKA
21	RAZNI PREHRAMBENI PROIZVODI
22	PIĆA, ALKOHOLI I OCAT
Sljedeće oznake iz ovog poglavlja isključene su ili ograničene:
2201	Vode, uključujući prirodne ili umjetne mineralne vode i gazirane vode, bez dodanog šećera ili drugih sladila ili aroma; led i snijeg	Isključeno
2202	Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromatizirane, te ostala bezalkoholna pića, osim voćnih sokova ili sokova od povrća iz tarifnog broja 2009	Isključeno
2208	Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola manjim od 80 vol. %; rakije, likeri i ostala alkoholna pića	Obuhvaćeno samo ako su proizvodi prerađeni iz poljoprivrednih proizvoda i upotrebljavaju se kao hrana
23	OSTACI I OTPACI OD PREHRAMBENE INDUSTRIJE; PRIPREMLJENA ŽIVOTINJSKA HRANA
Sljedeće oznake iz ovog poglavlja isključene su:
2307	Vinski talog; vinski kamen	Vinski kamen je isključen
3301	Eterična ulja (bez terpena ili s terpenima), uključujući konkrete i absolute; rezinoidi; ekstrahirane oleosmole; koncentrati eteričnih ulja u mastima, nehlapivim (masnim) uljima, voskovima ili slično, dobiveni ekstrakcijom eteričnih ulja pomoću masti ili maceracijom; terpenski sporedni proizvodi deterpenacije eteričnih ulja; vodeni destilati i vodene otopine eteričnih ulja	Obuhvaćeno samo ako se proizvodi upotrebljavaju kao hrana
45	PLUTO I PROIZVODI OD PLUTA	Obuhvaćeno samo ako su proizvodi neobrađeni
53	OSTALA BILJNA TEKSTILNA VLAKNA; PAPIRNA PREĐA I TKANINE OD PAPIRNE PREĐE	Obuhvaćeno samo ako su proizvodi neobrađeni

Uvjeti:

Ekološki proizvodi navedeni u ovom Prilogu neobrađeni su i obrađeni poljoprivredni proizvodi koji su proizvedeni ili obrađeni u Uniji.

PRILOG III.

Zakoni o ekološkim proizvodima koji se primjenjuju u Uniji

Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91, kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 517/2013.

Uredba Komisije (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku proizvodnju, označivanje i kontrolu, kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1358/2014.

Uredba Komisije (EZ) br. 1235/2008 od 8. prosinca 2008. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 s obzirom na režime za uvoz ekoloških proizvoda iz trećih zemalja, kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/931.

PRILOG IV.

Zakoni o ekološkim proizvodima koji se primjenjuju u Čileu

Zakon 20.089 od 17. siječnja 2006. kojim se osniva Nacionalni sustav certifikacije za poljoprivredne ekološke proizvode.

Odluka br. 03 Ministarstva poljoprivrede od 29. siječnja 2016. kojom se odobravaju odredbe Zakona 20.089 kojim se osniva Nacionalni sustav certifikacije za poljoprivredne ekološke proizvode.

Odluka br. 02 Ministarstva poljoprivrede od 22. siječnja 2016. kojom se odobravaju tehnička pravila iz Zakona 20.089 kojim se osniva Nacionalni sustav certifikacije za poljoprivredne ekološke proizvode.

Rezolucija br. 569 Nacionalne uprave službe za poljoprivredu i stočarstvo od 7. veljače 2007. kojom se utvrđuju norme za registraciju certifikacijskih tijela u području ekoloških proizvoda.

Rezolucija br. 1110 Nacionalne uprave službe za poljoprivredu i stočarstvo od 4. ožujka 2008. kojom se odobrava službena oznaka za ekološke proizvode i ekvivalente.

Rezolucija br. 788 Nacionalne uprave službe za poljoprivredu i stočarstvo od 29. studenoga 2011. kojom se utvrđuje najmanji sadržaj certifikata ekoloških proizvoda, u okviru zakona 20.089.

PRILOG V.

Internetske adrese na kojima je moguće pronaći zakone i propise iz priloga III. i IV., uključujući sve njihove izmjene, ukidanja, zamjene ili dodane elemente i konsolidirane verzije te sve novo zakonodavstvo koje se odnosi na proizvode iz Priloga I. ili II. u skladu s člankom 8. stavkom 3. točkom (b):

Unija:	http://eur-lex.europa.eu
Čile:	http://www.sag.gob.cl/ambitos-de-accion/certificacion-de-productos-organicos-agricolas/132/normativas

14.12.2017

Službeni list Europske unije

L 331/23

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/2309

оd 13. prosinca 2017.

o smanjenju ribolovnih kvota za određene stokove u 2017. zbog prelova drugih stokova u prethodnim godinama i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2017/1345

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (1), a posebno njezin članak 105. stavke 1., 2., 3. i 5.,

budući da:

(1)

Ribolovne kvote za 2016. utvrđene su:

—	Uredbom Vijeća (EU) br. 1367/2014 (2),

—	Uredbom Vijeća (EU) 2015/2072 (3),

—	Uredbom Vijeća (EU) 2016/72 (4) i

—	Uredbom Vijeća (EU) 2016/73 (5).

(2)

Ribolovne kvote za 2017. utvrđene su:

—	Uredbom Vijeća (EU) 2016/1903 (6),

—	Uredbom Vijeća (EU) 2016/2285 (7),

—	Uredbom Vijeća (EU) 2016/2372 (8) i

—	Uredbom Vijeća (EU) 2017/127 (9).

(3)	U skladu s člankom 105. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, ako Komisija utvrdi da je država članica premašila kvote koje su joj dodijeljene, Komisija će smanjiti buduće ribolovne kvote te države članice.

(4)	Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/1345 (10) utvrđena su smanjenja ribolovnih kvota za određene stokove za 2017. zbog prelova u prethodnim godinama.

(5)	Međutim, za određene države članice nije bilo moguće Provedbenom uredbom (EU) 2017/1345 smanjiti kvote dodijeljene za prelovljene stokove jer te kvote nisu bile na raspolaganju tim državama članicama u 2017.

(6)

Člankom 105. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 predviđeno je da ako se na kvotu za prelovljeni stok u godini nakon prelova ne može primijeniti smanjenje jer dotična država članica nema tu kvotu na raspolaganju, smanjenja se mogu primijeniti na druge stokove u istom zemljopisnom području ili s istom komercijalnom vrijednošću. U skladu s Komunikacijom Komisije 2012/C 72/07 (11), takva bi se smanjenja trebala po mogućnosti provoditi na kvotama dodijeljenima za stokove koje lovi ista flota koja je prelovila kvotu, uzimajući u obzir potrebu za izbjegavanjem odbacivanja ulova u mješovitom ribolovu.

(7)	Predmetne države članice upoznate su s predloženim smanjenjima kvota dodijeljenih za stokove koji nisu prelovljeni.

(8)

U 2016. Španjolska je prelovila svoju kvotu za bijelog iglana u Atlantskom oceanu (WHM/ATLANT). Predviđeno smanjenje primijenjeno je nakon Provedbene Uredbe (EU) 2017/1345 na cjelokupnu dostupnu kvotu za bijelog iglana u 2017., u skladu sa smjernicama utvrđenima u Komunikaciji 2012/C 72/07. Budući da dostupna kvota za 2017. za bijelog iglana u Atlantskom oceanu nije dostatna, dopisom od 9. kolovoza 2017. Španjolska je zatražila primjenu preostalog smanjenja kvote za 2017. za igluna u Atlantskom oceanu, sjeverno od 5° S (SWO/AN05N), uključujući preostala smanjenja iz prethodnih godina. Zahtjev bi trebalo prihvatiti u skladu s člankom 105. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

(9)

U 2016. Španjolska je prelovila svoju kvotu za tunja dugokrilca u Atlantskom oceanu sjeverno od 5° S (ALB/AN05N). Španjolska je 20. srpnja 2017. pismeno zatražila da se predviđeno smanjenje rasporedi na razdoblje od tri godine. S obzirom na dobivene informacije i s obzirom na to da je u točki 5. ICCAT-ove dodatne preporuke 13-05 o programu obnove tunja dugokrilca u Sjevernom Atlantiku (12) utvrđeno da se prelov treba oduzeti u roku od najviše dvije godine, iznimno se može prihvatiti i smanjenje ravnomjerno raspoređeno na dvije godine.

(10)

Nadalje, španjolska tijela nadležna za ribarstvo utvrdila su da su Komisiji dostavljeni pogrešni podaci o ulovima tunja dugokrilca u Atlantskom oceanu sjeverno od 5° S u 2016. Na temelju ispravljenih podataka koje je Španjolska dostavila 4. kolovoza 2017. čini se da je španjolska kvota za tunja dugokrilca u Atlantskom oceanu sjeverno od 5° S prekoračena za količinu koja je manja od one koja je uzeta u obzir za smanjenja utvrđena Provedbenom uredbom (EU) 2017/1345. Stoga bi trebalo prilagoditi smanjenje španjolske kvote za 2017. za tunja dugokrilca u Atlantskom oceanu sjeverno od 5° S.

(11)

Nakon objave Provedbene uredbe (EU) 2017/1345 portugalska tijela nadležna za ribarstvo utvrdila su da su Komisiji dostavljeni pogrešni podaci o ulovu igluna u Atlantskom oceanu sjeverno od 5° S (SWO/AN05N) u 2016. Na temelju ispravljenih podataka koje je Portugal dostavio 22. kolovoza 2017. čini se da je portugalska kvota za igluna u Atlantskom oceanu sjeverno od 5° S prekoračena za količinu koja je manja od one koja je uzeta u obzir za smanjenja utvrđena Provedbenom uredbom (EU) 2017/1345. Stoga bi trebalo prilagoditi smanjenje portugalske kvote za 2017. za igluna u Atlantskom oceanu sjeverno od 5° S.

(12)

Litva je 17. svibnja 2017. zatražila ažuriranje svojih izvješća o ulovu za skušu u vodama Unije u zoni II.a; vodama Unije i norveškim vodama u zoni IV.a (MAC/*4 A-EN). Na temelju ažuriranih podataka koje Litva dostavila istog dana čini se da je litavska kvota za 2016. prekoračena za skušu u vodama Unije u zoni II.a; vodama Unije i norveškim vodama u zoni IV.a te za matični stok, to jest skušu na područjima VI., VII., VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vodama Unije i međunarodnim vodama u zoni V.b. te međunarodnim vodama u zonama II.a, XII. i XIV. (MAC/2CX14-). Odgovarajuća smanjenja trebalo bi dodati Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) 2017/1345.

(13)

Dana 10. kolovoza Ujedinjena Kraljevina obavijestila je Komisiju da su dostavljeni pogrešni podaci za usputne ulove kostelja u vodama Unije i međunarodnim vodama u zonama I., V., VI., VII., VIII., XII. i XIV. (DGS/*15X14). Na temelju ispravljenih podataka koje je Ujedinjena Kraljevina dostavila 30. kolovoza 2017. u sustavu za izvještavanje o ukupnim podacima o ulovu, čini se da je povećanje usputnog ulova za kostelja u vodama Unije i međunarodnim vodama u zonama I., V., VI., VII., VIII., XII. i XIV. i dalje ispod dodijeljene kvote za 2016. Stoga bi odgovarajuća smanjenja trebalo ukloniti iz Priloga Provedbenoj uredbi (EU) 2017/1345.

(14)	Nakon ispravka algoritama u sustavu za izvještavanje o ukupnim podacima o ulovu u listopadu 2017. pokazalo se da je Danska prelovila sjevernu kozicu u grenlandskim vodama u zoni NAFO 1 (PRA/N1GRN.). Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2017/1345 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(15)

Trebalo bi unijeti sljedeće izmjene u definicijama područja stokova iz Uredbe (EU) 2017/127 kako bi se omogućilo točno izvještavanje o ulovima, smanjenje primjenjivo na Nizozemsku za prelov ugljenara na područjima III. i IV., u vodama Unije u zonama II.a, III.b, III.c i u podzonama 22–32 (POK/2A34) u 2016. trebalo bi se primijeniti na kvotu za 2017. za ugljenara na područjima III.a i IV. i u vodama Unije u zonama II.a (POK/2C3A4).

(16)

U 2017. Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) u svojim je savjetima, slijedeći referentne vrijednosti za 2016., izmijenilo područja upravljanja za hujicu. Stoga se predviđena smanjenja za Dansku i Ujedinjenu Kraljevinu nakon prelova hujice u vodama Unije na području upravljanja za hujicu 1 (SAN/234_1) u 2016. provode na kvoti za 2017. za hujicu u vodama Unije na području upravljanja za hujicu 1r (SAN234_1R).

(17)

Osim toga, čini se da su određena smanjenja koja se zahtijevaju Provedbenom uredbom (EU) 2017/1345 veća od prilagođene kvote koja je na raspolaganju za 2017. pa se stoga u toj godini ne mogu provesti u cijelosti. U skladu s Komunikacijom br. 2012/C 72/07 preostale količine trebale bi se oduzeti od prilagođenih kvota koje će biti dostupne u sljedećim godinama dok se ne vrati cjelokupni iznos prelova.

(18)	Provedbenu uredbu (EU) 2017/1345 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ribolovne kvote utvrđene u uredbama (EU) br. 2016/1903, (EU) 2016/2285, (EU) 2016/2372 i (EU) 2017/127 za 2017. iz Priloga I. ovoj Uredbi smanjuju se oduzimanjem od drugih stokova utvrđenima u tom Prilogu.

Članak 2.

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2017/1345 zamjenjuje se tekstom iz Priloga II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. prosinca 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 343, 22.12.2009., str. 1.

(2) Uredba Vijeća (EU) br. 1367/2014 od 15. prosinca 2014. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za ribarska plovila Unije za određene dubokomorske riblje stokove za 2015. i 2016. (SL L 366, 20.12.2014., str. 1.).

(3) Uredba Vijeća (EU) 2015/2072 od 17. studenoga 2015. o utvrđivanju za 2016. ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkome moru i o izmjeni uredaba (EU) br. 1221/2014 i (EU) 2015/104 (SL L 302, 19.11.2015., str. 1.).

(4) Uredba Vijeća (EU) 2016/72 od 22. siječnja 2016. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2016. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te za ribarska plovila Unije u određenim vodama izvan Unije i o izmjeni Uredbe (EU) 2015/104 (SL L 22, 28.1.2016., str. 1.).

(5) Uredba Vijeća (EU) 2016/73 od 18. siječnja 2016. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove u Crnom moru za 2016. (SL L 16, 23.1.2016., str. 1.).

(6) Uredba Vijeća (EU) 2016/1903 od 28. listopada 2016. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkome moru za 2017. i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/72 (SL L 295, 29.10.2016., str. 1.).

(7) Uredba Vijeća (EU) 2016/2285 od 12. prosinca 2016. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za ribarska plovila Unije za određene dubokomorske riblje stokove za 2017. i 2018. i izmjeni Uredbe Vijeća (EU) 2016/72 (SL L 344, 17.12.2016., str. 32.).

(8) Uredba Vijeća (EU) 2016/2372 od 19. prosinca 2016. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Crnome moru za 2017. (SL L 352, 23.12.2016., str. 26.).

(9) Uredba Vijeća (EU) 2017/127 od 20. siječnja 2017. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2017. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te za ribarska plovila Unije u određenim vodama izvan Unije (SL L 24, 28.1.2017., str. 1.).

(10) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1345 оd 18. srpnja 2017. o smanjenju ribolovnih kvota za određene stokove u 2017. zbog prelova u prethodnim godinama (SL L 186, 19.7.2017., str. 6.).

(11) Komunikacija Komisije – Smjernice za smanjenje kvota u skladu s člankom 105. stavcima 1., 2. i 5. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 (2012/C 72/07) (SL C 72, 10.3.2012., str. 27.).

(12) https://www.iccat.int/Documents/Recs/compendiopdf-e/2013-05-e.pdf

PRILOG I.

SMANJENJA KVOTA ZA DRUGE STOKOVE

Država članica

Oznaka vrste

Oznaka područja

Naziv vrste

Naziv područja

Dopušteni iskrcaj u 2016. (ukupna prilagođena količina u kg) (1)

Ukupni ulovi u 2016. (količina u kg)

Iskorištenost kvote (%)

Prelov povezan s dopuštenim iskrcajem (količina u kg)

Faktor množenja (2)

Dodatni faktor množenja (3) (4)

Preostalo smanjenje iz prethodnih godina (5) (količina u kg)

Smanjenja 2017.(količina u kg)

Smanjenja koja su u 2017. već primijenjena na isti stok (količina u kg) (6)

Preostala količina koja se oduzima od drugog stoka (količina u kg)

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

(8)

(9)

(10)

(11)

(12)

(13)

(14)

(15)

DGS

2AC4-C

kostelj

vode Unije u zonama II.a i IV.

2 118

nije primjenjivo

2 118

Smanjenja se primjenjuju na sljedeći stok:

ARU

34-C.

veliki srebrnjak

vode Unije u zonama III. i IV.

2 118

DGS

2AC4-C

kostelj

vode Unije u zonama II.a i IV.

1 350

nije primjenjivo

1 350

Smanjenja se primjenjuju na sljedeći stok:

NEP

2AC4-C

škamp

vode Unije u zonama II.a i IV.

1 350

NOP

04-N.

norveška ugotica

norveške vode u zoni IV.

22 880

nije primjenjivo

22 880

Smanjenja se primjenjuju na sljedeći stok:

NOP

2A3A4.

norveška ugotica

III.a; vode Unije u zonama II.a i IV.

22 880

POK

1N2AB.

ugljenar

norveške vode u zonama I. i II.

3 920

nije primjenjivo

3 920

Smanjenja se primjenjuju na sljedeći stok:

POK

2C3A4

ugljenar

III.a i IV.; vode Unije u zoni II.a;

3 920

SAN

04-N.

hujica

norveške vode u zoni IV.

19 860

nije primjenjivo

19 860

Smanjenja se primjenjuju na sljedeći stok:

SAN

234_2R

hujica

vode Unije u zonama II.a, III.a i IV. (područje upravljanja za hujicu 2)

19 860

BUM

ATLANT

plavi iglan

Atlantski ocean

13 396

nije primjenjivo

13 396

20 094

Smanjenja se primjenjuju na sljedeći stok:

SWO

AN05N

iglun

Atlantski ocean sjeverno od 5° S

20 094

GHL

1N2AB.

grenlandska ploča

norveške vode u zonama I. i II.

9 000

27 600

306,67 %

18 600

1,0

27 900

Smanjenja se primjenjuju na sljedeći stok:

RED

1N2AB

crveni bodečnjaci

norveške vode u zonama I. i II.

27 900

WHM

ATLANT

atlantski bijeli iglan

Atlantski ocean

2 460

9 859

400,77 %

7 399

1,0

138 994

150 092

2 427

147 665

Smanjenja se primjenjuju na sljedeći stok:

SWO

AN05N

iglun

Atlantski ocean sjeverno od 5° S

147 665

POK

1/2/INT

ugljenar

međunarodne vode u zonama I. i II.

2 352

nije primjenjivo

2 352

Smanjenja se primjenjuju na sljedeći stok:

POK

2C3A4

ugljenar

III.a i IV.; vode Unije u zoni II.a;

2 352

RED

51214S

crveni bodečnjaci (površinski pelagijski)

vode Unije i međunarodne vode u zoni V.; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

29 827

nije primjenjivo

29 827

Smanjenja se primjenjuju na sljedeći stok:

BLI

5B67-

manjić morski

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI., VII.

29 827

POK

1N2AB.

ugljenar

norveške vode u zonama I. i II.

5 969

nije primjenjivo

5 969

Smanjenja se primjenjuju na sljedeći stok:

HER

1/2-

haringa

vode Unije, farske, norveške i međunarodne vode u zonama I. i II.

5 969

DGS

2AC4-C

kostelj

vode Unije u zonama II.a i IV.

1 260

nije primjenjivo

1 260

Smanjenja se primjenjuju na sljedeći stok:

COD

2A3AX4

bakalar

IV.; vode Unije u zoni II.a; dio zone III.a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom

1 260

HAD

7X7A34

koljak

VIII.b–k, VIII., IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

559

26 220

nije primjenjivo

25 661

Smanjenja se primjenjuju na sljedeći stok:

HAD

2AC4.

koljak

IV.; vode Unije u zoni II.a;

25 661

GHL

1N2AB.

grenlandska ploča

norveške vode u zonama I. i II.

18 487

nije primjenjivo

18 487

Smanjenja se primjenjuju na sljedeći stok:

RED

1N2AB

crveni bodečnjaci

norveške vode u zonama I. i II.

18 487

DGS

2AC4-C

kostelj

vode Unije u zonama II.a i IV.

17 776

nije primjenjivo

17 776

Smanjenja se primjenjuju na sljedeći stok:

PLE

2A3AX4

iverak zlatopjeg

IV.; vode Unije u zoni II.a; dio zone III.a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom

17 776

(1) Kvote dostupne državi članici u skladu s odgovarajućim uredbama o ribolovnim mogućnostima nakon uzimanja u obzir razmjena ribolovnih mogućnosti u skladu s člankom 16. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.), prijenosa kvota iz 2015. u 2016. u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 847/96 (SL L 115, 9.5.1996., str. 3.), člankom 5.a Uredbe Vijeća (EU) br. 1221/2014 (SL L 330, 15.11.2014., str. 16.) te člankom 18.a Uredbe Vijeća (EU) 2015/104 (SL L 22, 28.1.2015., str. 1.) odnosno ponovne dodjele i smanjenja ribolovnih mogućnosti u skladu s člancima 37. i 105. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009.

(2) Kako je utvrđeno u članku 105. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1224/2009. Smanjenje kvota jednako prelovu od * 1,00 primjenjuje se u svim slučajevima u kojima prelov iznosi 100 tona ili manje.

(3) Kako je utvrđeno u članku 105. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1224/2009., uz uvjet da količina prelova premašuje 10 %.

(4) Slovo „A” znači da je primijenjen dodatni faktor množenja 1,5 zbog uzastopnog prelova u 2014., 2015. i 2016. Slovo „C” znači da je primijenjen dodatni faktor množenja 1,5 jer stok podliježe višegodišnjem planu.

(5) Preostale količine koje se ne mogu oduzeti u 2016. u skladu s Uredbom (EU) 2016/2226 kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2017/162 jer nije bilo dostupne kvote ili ona nije bila dostatna.

(6) Količine koje bi se mogle oduzeti od istog stoka zahvaljujući razmjeni ribolovnih mogućnosti u skladu s člankom 16. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

PRILOG II.

„PRILOG

SMANJENJA KVOTA ZA PRELOVLJENE STOKOVE

Država članica	Oznaka vrste	Oznaka područja	Naziv vrste	Naziv područja	Početna kvota za 2016. (količina u kg)	Dopušteni iskrcaj u 2016. (ukupna prilagođena količina u kg) (1)	Ukupni ulovi u 2016. (količina u kilogramima)	Iskorištenost kvote s obzirom na dopušteni iskrcaj	Prelov povezan s dopuštenim iskrcajem (količina u kg)	Faktor množenja (2)	Dodatni faktor množenja (3) (4)	Preostala smanjenja iz prethodnih godina (5) (količina u kg)	Smanjenja koja će se provesti u 2017. (količina u kg) (6)	Smanjenja već provedena u 2017. (količina u kg) (7)	Smanjenje u 2018. i sljedećim godinama (količina u kg)
(1)	(2)	(3)	(4)	(5)	(6)	(7)	(8)	(9)	(10)	(11)	(12)	(13)	(14)	(15)	(16)
BE	SOL	7FG.	list obični	VII.f i VII.g	487 000	549 565	563 401	102,52 %	13 836	/	/	/	13 836	13 836	/
BE	SOL	8AB.	list obični	VIII.a i VIII.b	42 000	281 638	287 659	102,14 %	6 021	/	(C) (8)	/	6 021	6 021	/
BE	SRX	07D.	raže i voline	vode Unije u zoni VII.d	87 000	86 919	91 566	105,35 %	4 647	/	/	/	4 647	4 647	/
BE	T/B	2AC4-C	oblić i romb	vode Unije u zonama II.a i IV.	329 000	481 000	514 275	106,92 %	33 275 (9)	/	/	/	33 275	33 275	/
DE	DGS	2AC4-C	kostelj	vode Unije u zonama II.a i IV.	0	0	2 118	nije primjenjivo	2 118	/	/	/	2 118	2 118	/
DE	MAC	2CX14-	skuša	VI., VII., VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b.; međunarodne vode u zonama II.a, XII. i XIV.	22 751 000	21 211 759	22 211 517	104,71 %	999 758	/	/	/	999 758	999 758	/
DK	DGS	2AC4-C	kostelj	vode Unije u zonama II.a i IV.	0	0	1 350	nije primjenjivo	1 350	/	/	/	1 350	1 350	/
DK	HER	1/2-	haringa	vode Unije, farske, norveške i međunarodne vode u zonama I. i II.	7 069 000	10 331 363	10 384 320	100,51 %	52 957	/	/	/	52 957	52 957	/
DK	JAX	4BC7D	šnjur i povezane vrste	vode Unije u zonama IV.b, IV.c i VII.d	5 519 000	264 664	265 760	100,42 %	1 096	/	/	/	1 096	1 096	/
DK	MAC	2A34.	skuša	III.a i IV.; vode Unije u zonama II.a, III.b, III.c i podzonama 22.–32.	19 461 000	13 354 035	14 677 440	109,91 %	1 323 405	/	/	/	1 323 405	1 323 405	/
DK	MAC	2A4 A-N	skuša	norveške vode u zonama II.a i IV.a	14 043 000	14 886 020	16 351 930	109,85 %	1 465 910	/	/	/	1 465 910	1 465 910	/
DK	NOP	04-N.	norveška ugotica	norveške vode u zoni IV.	0	0	22 880	nije primjenjivo	22 880	/	/	/	22 880	22 880	/
DK	OTH	*2AC4C	ostale vrste	vode Unije u zonama II.a i IV.	6 018 300	3 994 920	4 508 050	112,84 %	513 130	1,2	/	/	615 756	615 756	/
DK	POK	1N2AB.	ugljenar	norveške vode u zonama I. i II.	/	0	3 920	nije primjenjivo	3 920	/	/	/	3 920	3 920	/
DK	PRA	N1GRN.	sjeverna kozica	grenlandske vode u zoni NAFO 1	1 300 000	2 700 000	2 727 690	101,03 %	27 690	/	/	/	27 690	27 690	/
DK	SAN	04-N.	hujica	norveške vode u zoni IV.	0	0	19 860	nije primjenjivo	19 860	/	/	/	19 860	19 860	/
DK	SAN	234_1 (11)	hujica	vode Unije na području upravljanja za hujicu 1.	12 263 000	12 517 900	12 525 750	100,06 %	7 850	/	/	/	7 850	7 850	/
ES	ALB	AN05N	tunj dugokrilac sjeverni	Atlantski ocean sjeverno od 5° S	14 917 370	14 754 370	16 645 498	112,82 %	1 891 128	1,2	/	/	2 269 354	1 134 677 (12)	1 134 677 (12)
ES	ALF	3X14-	alfonsini (ribe roda Beryx)	vode Unije i međunarodne vode u zonama III., IV., V., VI., VII., VIII., IX., X., XII. i XIV.	67 000	86 159	79 185	91,90 %	– 6 974	/	/	817	0	0	/
ES	BSF	8910-	crni zmijičnjak	vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX. i X.	12 000	24 004	16 419	68,41 %	– 7 585	/	/	2 703	0	0	/
ES	BUM	ATLANT	plavi iglan	Atlantski ocean	0	0	13 396	nije primjenjivo	13 396	/	A	/	20 094	20 094	/
ES	COD	1/2B.	bakalar	zone I. i II.b	13 192 000	9 730 876	9 731 972	100,01 %	1 096	/	/	/	1 096	1 096	/
ES	GHL	1N2AB.	grenlandska ploča	norveške vode u zonama I. i II.	/	9 000	27 600	306,67 %	18 600	1,0	A	/	27 900	27 900	/
ES	GHL	N3LMNO	grenlandska ploča	NAFO 3LMNO	4 067 000	4 070 000	4 072 999	100,07 %	2 999	/	(C) (8)	/	2 999	2 999	/
ES	SRX	67AKXD	raže i voline	vode Unije u zonama VI.a, VI.b, VII.a–c i VII.e–k	876 000	459 287	469 586	102,24 %	10 299	/	/	/	10 299	10 299	/
ES	SRX	89-C.	raže i voline	vode Unije u zonama VIII. i IX.	1 057 000	925 232	956 878	103,42 %	31 646	/	A	131 767	179 236	179 236	/
ES	WHM	ATLANT	atlantski bijeli iglan	Atlantski ocean	2 460	2 460	9 859	400,77 %	7 399	1,0	A	138 994	150 092	150 092 (13)	/
FR	LIN	04-C.	manjić	vode Unije u zoni IV.	162 000	262 351	304 077	115,91 %	41 726	1,0	/	/	41 726	41 726	/
FR	POK	1/2/INT	ugljenar	međunarodne vode u zonama I. i II.	0	0	2 352	nije primjenjivo	2 352	/	/	/	2 352	2 352	/
FR	RED	51214S	crveni bodečnjaci (površinski pelagijski)	vode Unije i međunarodne vode u zoni V.; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.	0	0	29 827	nije primjenjivo	29 827	/	/	/	29 827	29 827	/
FR	SBR	678-	rumenac okan	vode Unije i međunarodne vode u zonama VI., VII. i VIII.	6 000	28 817	31 334	108,72 %	2 517	/	/	/	2 517	2 517	/
FR	SRX	07D.	raže i voline	vode Unije u zoni VII.d	663 000	630 718	699 850	110,96 %	69 132	1,0	A	/	103 698	103 698	/
FR	SRX	67AKXD	raže i voline	vode Unije u zonama VI.a, VI.b, VII.a–c i VII.e–k	3 255 000	3 641 000	39 254	101,08 %	39 254	/	/	/	39 254	39 254	/
FR	WHG	08.	pišmolj	VIII.	1 524 000	2 406 000	2 441 333	101,47 %	35 333	/	/	/	35 333	35 333	/
IE	PLE	7FG.	iverak zlatopjeg	VII.f i VII.g	200 000	66 332	67 431	101,66 %	1 099	/	/	/	1 099	1 099	/
IE	POK	1N2AB.	ugljenar	norveške vode u zonama I. i II.	/	0	5 969	nije primjenjivo	5 969	/	/	/	5 969	5 969	/
IE	SRX	67AKXD	raže i voline	vode Unije u zonama VI.a, VI.b, VII.a – c i VII.e – k	1 048 000	949 860	980 960	103,27 %	31 056	/	A (8)	/	31 056	31 056	/
LT	MAC	*4 A-EN	skuša	vode Unije u zoni II.a; vode Unije i norveške vode u zoni iV.a.	0	900 000	901 557	100,17 %	1 557	/	/	/	1 557	1 557	/
LT	MAC	2CX14-	skuša	VI., VII., VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b.; međunarodne vode u zonama II.a, XII. i XIV.	140 000	2 027 000	2 039 332	100,61 %	12 332	/	/	/	12 332	12 332	/
NL	DGS	2AC4-C	kostelj	vode Unije u zonama II.a i IV.	0	0	1 260	nije primjenjivo	1 260	/	/	/	1 260	1 260	/
NL	HAD	7X7A34	koljak	VII.b–k, VIII., IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1	/	559	26 220	nije primjenjivo	25 661	/	/	/	25 661	25 661	/
NL	HER	*25B-F	haringa	zone II. i V.b sjeverno od 62° S (vode Farskih otoka)	736 000	477 184	476 491	99,86 %	– 693	/	/	23 551	22 858	22 858	/
NL	OTH	*2 A-14	povezani usputni ulovi uz šnjur (kljunčica, pišmolj i skuša)	vode Unije u zonama II.a, IV.a, VI., VII.a–c, VII.e–k, VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b.; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.	1 663 800	1 777 300	2 032 689	114,37 %	255 389	1,2	/	/	306 467	306 467	/
NL	POK	2A34. (14)	ugljenar	III.a i IV.; vode Unije u zonama II.a, III.b, III.c i podzonama 22.–32.	68 000	110 846	110 889	100,04 %	43 (10)	/	/	1 057	1 057	1 057	/
NL	T/B	2AC4-C	oblić i romb	vode Unije u zonama II.a i IV.	2 493 000	2 551 261	2 737 636	107,31 %	186 375	/	/	/	186 375	186 375	/
PT	BUM	ATLANT	plavi iglan	Atlantski ocean	49 550	49 550	50 611	102,14 %	1 061	/	/	/	1 061	1 061	/
PT	GHL	1N2AB	grenlandska ploča	norveške vode u zonama I. i II.	/	0	18 487	nije primjenjivo	18 487	/	/	/	18 487	18 487	/
PT	MAC	8C3411	skuša	VIII.c, IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1	6 971 000	6 313 658	6 823 967	108,08 %	510 309	/	/	/	510 309	510 309	/
PT	SRX	89-C.	raže i voline	vode Unije u zonama VIII. i IX.	1 051 000	1 051 000	1 068 676	101,68 %	17 676	/	/	/	17 676	17 676	/
PT	SWO	AN05N	iglun	Atlantski ocean sjeverno od 5° S	1 161 950	1 541 950	1 560 248	101,19 %	18 298	/	/	/	18 298	18 298	/
UK	DGS	2AC4-C	kostelj	vode Unije u zonama II.a i IV.	0	0	17 776	nije primjenjivo	17 776	/	/	/	17 776	17 776	/
UK	HER	4AB.	haringa	vode Unije i norveške vode u zoni IV. sjeverno od 53° 30′ S	70 348 000	70 710 390	73 419 998	103,83 %	2 709 608	/	/		2 709 608	2 709 608	/
UK	MAC	2CX14-	skuša	VI., VII., VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b.; međunarodne vode u zonama II.a, XII. i XIV.	208 557 000	195 937 403	209 143 232	106,74 %	13 205 829	/	A (8)	/	13 205 829	13 205 829	/
UK	SAN	234_1 (11)	hujica	vode Unije na području upravljanja za hujicu 1.	268 000	0	0	nije primjenjivo	0	/	/	1 466 168	1 466 168	1 466 168	/
UK	SRX	67AKXD	raže i voline	vode Unije u zonama VI.a, VI.b, VII.a–c i VII.e–k	2 076 000	2 006 000	2 008 431	100,12 %	2 431	/	/	/	2 431	2 431	/
UK	T/B	2AC4-C	oblić i romb	vode Unije u zonama II.a i IV.	693 000	522 000	544 680	104,34 %	22 680	/	/	/	22 680	22 680	/

”

(1) Kvote dostupne državi članici u skladu s odgovarajućim uredbama o ribolovnim mogućnostima nakon uzimanja u obzir razmjena ribolovnih mogućnosti u skladu s člankom 16. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.), prijenosa kvota iz 2015. u 2016. u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 847/96 (SL L 115, 9.5.1996., str. 3.), člankom 5.a Uredbe Vijeća (EU) br. 1221/2014 (SL L 330, 15.11.2014., str. 16.), člankom 18.a Uredbe Vijeća (EU) 2015/104 (SL L 22, 28.1.2015., str. 1.) te člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 odnosno ponovne dodjele i smanjenja ribolovnih mogućnosti u skladu s člancima 37. i 105. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

(2) Kako je utvrđeno u članku 105. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1224/2009. Smanjenje kvota jednako prelovu od * 1,00 primjenjuje se u svim slučajevima u kojima prelov iznosi 100 tona ili manje.

(3) Kako je utvrđeno u članku 105. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1224/2009., uz uvjet da količina prelova premašuje 10 %.

(5) Preostale količine koje se ne mogu oduzeti u 2016. u skladu s Uredbom (EU) 2016/2226 kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2017/162 jer nije bilo dostupne kvote ili ona nije bila dostatna.

(6) Smanjenja koja treba provesti u 2017.

(7) Smanjenja koja treba provesti u 2017., koja bi se mogla primijeniti s obzirom na raspoloživu kvotu na dan stupanja na snagu ove Uredbe.

(8) Dodatni faktor množenja nije primjenjiv jer prelov ne premašuje 10 % dopuštenog iskrcaja.

(9) Na zahtjev Belgije Komisija je dopustila dodatni iskrcaj do najviše 10 % kvote oblića/romba u skladu s člankom 3. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 847/96.

(10) Količine manje od jedne tone ne razmatraju se.

(11) Oduzima se od (SAN/234_1R) (područje upravljanja za hujicu 1r).

(12) Na zahtjev Španjolske smanjenje od 2 269 354 kilograma predviđeno u 2017. raspoređeno je ravnomjerno na dvije godine (2017. i 2018.).

(13) Od čega se 2 427 kilograma oduzima od kvote WHM/ATLANT za 2017., a 147 665 kilograma od kvote SWO/AN05N za 2017.

(14) Oduzima se od POK/2C3A4.

14.12.2017

Službeni list Europske unije

L 331/44

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/2313

оd 13. prosinca 2017.

o utvrđivanju specifikacija formata biljne putovnice za premještanje unutar područja Unije i biljne putovnice za unos u zaštićeno područje i premještanje unutar njega

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (1), a posebno njezin članak 83., stavak 7.,

budući da:

(1)

Člankom 83. stavkom 7. Uredbe (EU) 2016/2031 Komisiju se ovlašćuje za utvrđivanje specifikacija formata biljnih putovnica za premještanje unutar područja Unije i biljnih putovnica za unos u zaštićeno područje i premještanje unutar njega. Kako bi se osigurala laka vidljivost i jasna čitljivost, važno je da biljne putovnice imaju standardizirani format. Time se osigurava i da se biljne putovnice jasno razlikuju od svih drugih informacija ili etiketa.

(2)

Zbog razlika u veličini i obilježjima bilja, biljnih proizvoda ili drugih predmeta za koje je potrebna biljna putovnica, trebalo bi osigurati određeni stupanj fleksibilnosti u pogledu specifikacija formata biljne putovnice. Stoga bi za svaku kategoriju biljnih putovnica utvrđenih u dijelovima A do D Priloga, trebalo omogućiti različite alternativne obrasce kako bi se uzele u obzir navedene razlike među biljkama, biljnim proizvodima ili drugim predmetima za koje je potrebna biljna putovnica. Osim toga, tim obrascima ne bi se trebala posebno utvrđivati veličina biljnih putovnica, uporaba granične crte, omjer veličina njihovih elemenata i fontovi koji se u njima upotrebljavaju.

(3)

Elemente biljne putovnice trebalo bi rasporediti u pravokutnom ili kvadratnom obliku i jasno ih odvojiti od bilo kojeg drugog pisanog ili slikovnog materijala s pomoću granične crte ili na neki drugi način. Iskustvo je pokazalo da je to važno kako bi se povećala vidljivost biljnih putovnica i njihova prepoznatljivost u odnosu na sve druge informacije ili etikete.

(4)	Radi pravne sigurnosti ova bi se Uredba trebala primjenjivati od istog datuma kao i Uredba (EU) 2016/2031.

(5)

Mnoge biljke, biljni proizvodi i drugi predmeti za koje će se biljne putovnice izdati u skladu s Direktivom Komisije 92/105/EEZ (2) prije datuma primjene ove Uredbe i dalje će biti na tržištu ili se premještati nakon tog datuma. Budući da nema zdravstvenih rizika zbog kojih bi bilo potrebno neposredno izmijeniti specifikacije formata, biljne putovnice izdane prije 14. prosinca 2019. trebale bi ostati valjane do 14. prosinca 2023.

(6)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Obrasci za biljne putovnice

1. Biljne putovnice za premještanje unutar područja Unije moraju biti u skladu s jednim od obrazaca utvrđenih u dijelu A Priloga.

2. Biljne putovnice za unos u zaštićeno područje i premještanje unutar njega moraju biti u skladu s jednim od obrazaca utvrđenih u dijelu B Priloga.

3. Biljne putovnice za premještanje unutar područja Unije, u kombinaciji s certifikacijskom etiketom prema članku 83. stavku 5. drugom podstavku Uredbe (EU) 2016/2031, moraju biti u skladu s jednim od obrazaca utvrđenih u dijelu C Priloga.

4. Biljne putovnice za unos u zaštićeno područje i premještanje unutar njega, u kombinaciji s certifikacijskom etiketom prema članku 83. stavku 5. trećem podstavku Uredbe (EU) 2016/2031, moraju biti u skladu s jednim od obrazaca utvrđenih u dijelu D Priloga.

Članak 2.

Zahtjevi u pogledu elemenata biljne putovnice

Elementi biljne putovnice utvrđeni u Prilogu VII. Uredbi (EU) 2016/2031 raspoređuju se u pravokutnom ili kvadratnom obliku i čitljivi su bez uporabe vidnih pomagala.

Omeđeni su graničnom crtom ili na drugi način jasno odvojeni od bilo kojeg drugog pisanog ili slikovnog materijala kako bi bili lako vidljivi i jasno se razlikovali.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Datum početka primjene

Ova se Uredba primjenjuje od 14. prosinca 2019.

Biljne putovnice izdane prije 14. prosinca 2019. u skladu s Direktivom 92/105/EEZ ostaju valjane do 14. prosinca 2023.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. prosinca 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 317, 23.11.2016., str. 4.

(2) Direktiva Komisije 92/105/EEZ od 3. prosinca 1992. o utvrđivanju stupnja standardizacije biljnih putovnica koje se koriste pri premještanju određenog bilja, biljnih proizvoda ili drugih predmeta unutar Zajednice i o utvrđivanju detaljnih postupaka u vezi s izdavanjem takvih biljnih putovnica te uvjeti i detaljni postupci njihove zamjene (SL L 4, 8.1.1993., str. 22.).

PRILOG

Tehnička specifikacija: Veličina biljnih putovnica, uporaba granične crte, omjer veličina njihovih elemenata i fontovi koji se upotrebljavaju u obrascima navedeni su samo kao primjeri.

Zastava Unije može se otisnuti u boji ili crno-bijelo ili s bijelim zvijezdama na crnoj pozadini ili obrnuto.

Legenda

Riječi „Plant Passport” („Biljna putovnica”) ili „Plant Passport – PZ” („Biljna putovnica – ZP”) na engleskom jeziku i, prema potrebi, na još jednom službenom jeziku Unije, odvojene kosom crtom.

Botanički naziv/nazivi dotične biljne vrste / dotičnih biljnih vrsta ili taksona za bilje i biljne proizvode ili, prema potrebi, naziv dotičnog predmeta te, neobvezno, naziv sorte.

Dvoslovna oznaka u skladu sa standardom ISO 3166-1-alpha-2 (1) iz članka 67. točke (a) Uredbe (EU) 2016/2031 za državu članicu u kojoj je registriran specijalizirani subjekt koji izdaje biljnu putovnicu.

Abecedni, numerički ili alfanumerički nacionalni registracijski broj dotičnog specijaliziranog subjekta.

Prema potrebi kôd sljedivosti dotičnog bilja, biljnog proizvoda ili drugog predmeta.

Prema potrebi jedinstveni crtični kôd, QR-kôd, hologram, čip ili drugi nosač podataka koji dopunjava kôd sljedivosti.

Prema potrebi dvoslovna oznaka u skladu sa standardom ISO 3166-1-alpha-2 iz članka 67. točke (a) Uredbe (EU) 2016/2031 države članice / država članica podrijetla.

Prema potrebi ime treće zemlje / imena trećih zemalja podrijetla ili njezina/njihova dvoslovna oznaka u skladu sa standardom ISO 3166-1-alpha-2.

Znanstveni naziv karantenskog štetnog organizma / nazivi karantenskih štetnih organizama zaštićenog područja ili, alternativno, kodovi posebno dodijeljeni tim štetnim organizmima iz članka 32. stavka 3. Uredbe (EU) 2016/2031.

10.

Informacije potrebne za službenu etiketu za sjeme ili drugi reprodukcijski materijal koji su navedeni u članku 10. stavku 1. Direktive Vijeća 66/401/EEZ (2), članku 10. stavku 1. Direktive Vijeća 66/402/EEZ (3), članku 10. stavku 1. Direktive Vijeća 68/193/EEZ (4), članku 12. Direktive Vijeća 2002/54/EZ (5), članku 28. stavku 1. Direktive Vijeća 2002/55/EZ (6), članku 13. stavku 1. Direktive Vijeća 2002/56/EZ (7), članku 12. stavku 1. Direktive Vijeća 2002/57/EZ (8) odnosno etiketom za predosnovni, osnovni ili certificirani materijal kako je navedeno u članku 9. stavku 1. točki (b) Direktive Vijeća 2008/90/EZ (9).

DIO A

Obrasci za biljne putovnice za premještanje unutar područja Unije iz članka 1. stavka 1.

xxxxx/ Plant Passport1

A xxxxx2

B XX3 – xxxxx4

C 5,6

D XX7 ili 8

xxxxx / Plant Passport1

A xxxxx2

B XX3 – xxxxx4

C xxxxx5

D XX7 ili 8

xxxxx / Plant Passport1

A xxxxx2 B XX3 – xxxxx4 C xxxxx5 D XX7 ili 8

xxxxx / Plant Passport1

A xxxxx2 B X

A xxxxx2 B XX3 – xxxxx4 C xxxxx5 D XX7 ili 8

xxxxx /

Plant

Passport1

A xxxxx2

B XX3 – xxxxx4

C xxxxx5

D XX7 ili 8

xxxxx /

Plant

Passport1

A xxxxx2

B XX3 – xxxxx4

C xxxxx5

D XX7 ili 8

xxxxx /

Plant

Passport1

A xxxxx2 C xxxxx5

B XX3 – xxxxx4 D XX7 ili 8

xxxxx /

Plant

Passport1

A xxxxx2 B XX3 – xxxxx4

C xxxxx5 D XX7 ili 8

DIO B

Obrasci za biljne putovnice za unos u zaštićeno područje i premještanje unutar njega iz članka 1. stavka 2.

xxxxx – XX /Plant Passport – PZ1

xxx9

A xxxxx2

B XX3 – xxxxx4

C 5,6

D XX7 ili 8

xxxxx – XX /Plant Passport – PZ1

xxx9

A xxxxx2

B XX3 – xxxxx4

C xxxxx5

D XX7 ili 8

xxxxx – XX / Plant Passport – PZ1

xxx9

A xxxxx2 B XX3 – xxxxx4 C xxxxx5 D XX7 ili 8

xxxxx – XX / Plant Passport – PZ1

xxx9

A xxxxx2 B XX3 – xxxxx4 C xxxxx5 D XX7 ili 8 6

xxxxx–XX/

Plant

Passport – PZ1

xxx9

A xxxxx2

B XX3 – xxxxx4

C xxxxx5

D XX7 ili 8

xxxxx–XX/

Plant

Passport – PZ1

xxx9

A xxxxx2

B XX3 – xxxxx4

C xxxxx5

D XX7 ili 8

xxxxx – XX /

Plant

Passport – PZ1

xxx9

A xxxxx2 C xxxxx5

B XX3 – xxxxx4 D XX7 ili 8

xxxxx – XX /

Plant

Passport – PZ1

xxx9

A xxxxx2 B XX3 – xxxxx4

C xxxxx5 D XX7 ili 8

DIO C

Obrasci za biljne putovnice za premještanje unutar područja Unije, u kombinaciji s certifikacijskom etiketom, iz članka 1. stavka 3.

xxxxx/Plant Passport1

xxxxxxxxxxxxxx10

xxxxx/Plant Passport1

xxxxxxxxxxxxxx10

xxxxx / Plant Passport1

xxxxxxxxxxxxxx10

xxxxx / Plant Passport1

xxxxxxxxxxxxxx10

DIO D

Obrasci za biljne putovnice za unos u zaštićeno područje i premještanje unutar njega, u kombinaciji s certifikacijskom etiketom, iz članka 1. stavka 4.

xxxxx-XX/Plant Passport - PZ1

xxx9

xxxxxxxxxxxxxx10

xxxxx-XX/Plant Passport - PZ1

xxx9

xxxxxxxxxxxxxx10

xxxxx – XX / Plant Passport – PZ1

xxx9

xxxxxxxxxxxxxx10

xxxxx – XX / Plant Passport – PZ1

xxx9

xxxxxxxxxxxxxx10

xxxxx – XX / Plant Passport – PZ1

xxx9

xxxxxxxxxxxxxx10

(1) ISO 3166-1:2006, Oznake za iskazivanje imena država i njihovih potpodjela – Dio 1.: Oznake država. Međunarodna organizacija za normizaciju, Ženeva.

(2) Direktiva Vijeća 66/401/EEZ od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja (SL 125, 11.7.1966., str. 2298/66.).

(3) Direktiva Vijeća 66/402/EEZ od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena žitarica (SL 125, 11.7.1966., str. 2309/66.).

(4) Direktiva Vijeća 68/193/EEZ od 9. travnja 1968. o stavljanju na tržište materijala za vegetativno umnažanje vinove loze (SL L 93, 17.4.1968., str. 15.).

(5) Direktiva Vijeća 2002/54/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena repe (SL L 193, 20.7.2002., str. 2.).

(6) Direktiva Vijeća 2002/55/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena povrća (SL L 193, 20.7.2002., str. 33.).

(7) Direktiva Vijeća 2002/56/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira (SL L 193, 20.7.2002., str. 60.).

(8) Direktiva Vijeća 2002/57/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja (SL L 193, 20.7.2002., str. 74.).

(9) Direktiva Vijeća 2008/90/EZ od 29. rujna 2008. o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih proizvodnji voća (SL L 267, 8.10.2008., str. 8.).

14.12.2017

Službeni list Europske unije

L 331/57

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2017/2315

od 11. prosinca 2017.

o uspostavi stalne strukturirane suradnje (PESCO) i utvrđivanju popisa država članica sudionica

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 46. stavak 2.,

uzimajući u obzir Protokol br. 10 o stalnoj strukturiranoj suradnji uspostavljenoj člankom 42. Ugovora o Europskoj uniji, priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir prijedlog Savezne Republike Njemačke, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike i Talijanske Republike,

uzimajući u obzir mišljenje Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”),

budući da:

(1)	Člankom 42. stavkom 6. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) predviđa se da države članice čiji vojni kapaciteti ispunjavaju više kriterije i koje su se u ovom području uzajamno više obvezale radi obavljanja najzahtjevnijih misija, uspostavljaju stalnu strukturiranu suradnju (PESCO) u okviru Unije.

(2)

Vijeće i Visoki predstavnik 13. studenoga 2017. primili su zajedničku obavijest u skladu s člankom 46. stavkom 1. UEU-a od 23 države članice, a 7. prosinca 2017. od još dvije države članice, o tome da sve te države članice namjeravaju sudjelovati u PESCO-u na temelju toga da ispunjavaju gore navedene zahtjeve i da su se u ovom području uzajamno više obvezale kako je navedeno u Prilogu ovoj Odluci te na temelju svih drugih elemenata iz obavijesti, uključujući preambulu i vodeća načela PESCO-a navedena u Prilogu I. obavijesti, kojim elementima su i dalje u cijelosti predane – također podsjećajući na članak 42. UEU-a – te uključujući članak 42. stavak 7. (1).

(3)	Snažnije obveze navedene u Prilogu ovoj Odluci u skladu su s ostvarenjem ciljeva iz članka 1. Protokola br. 10 uz Ugovore i obveza iz članka 2. tog protokola.

(4)

Odluka država članica da sudjeluju u PESCO-u donosi se na dobrovoljnoj osnovi te sama po sebi ne utječe na nacionalni suverenitet ni na poseban karakter sigurnosne i obrambene politike određenih država članica. Doprinosi država članica sudionica u vezi s ispunjavanjem snažnijih obveza u okviru PESCO-a ostvarit će se u skladu s njihovim primjenjivim ustavnim odredbama.

(5)	Povećanje broja zajedničkih i suradničkih projekata u području razvoja obrambenih kapaciteta jedna je od snažnih obveza u okviru PESCO-a. Takvi projekti mogu dobiti potporu putem doprinosa iz proračuna Unije, u skladu s Ugovorima i u skladu s relevantnim instrumentima i programima Unije.

(6)	Države članice sudionice utvrdile su u svojim nacionalnim provedbenim planovima svoju sposobnost ispunjavanja snažnijih obveza koje su uzajamno preuzele.

(7)	S obzirom na to da su potrebni uvjeti zadovoljeni, primjereno je da Vijeće donese odluku o uspostavi PESCO-a.

(8)	Svaka druga država članica koja naknadno poželi sudjelovati u PESCO-u može obavijestiti Vijeće i Visokog predstavnika o svojoj namjeri u skladu s člankom 46. stavkom 3. UEU-a.

(9)	Visoki predstavnik bit će u potpunosti uključen u postupke koji se odnose na PESCO.

(10)

Trebala bi postojati dosljednost između djelovanja poduzetih u okviru PESCO-a te drugih djelovanja u okviru ZVSP-a i drugih politika Unije. Vijeće i, unutar njihovih područja nadležnosti, Visoki predstavnik i Komisija trebali bi surađivati kako bi se, gdjegod je to primjenjivo, maksimalno povećale sinergije.

(11)	U skladu s člankom 5. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u pripremi i provedbi odluka i djelovanja Unije koje imaju implikacije u području obrane. Ova Odluka stoga nije obvezujuća za Dansku,

DONIJELO JE SLJEDEĆU ODLUKU:

Članak 1.

Uspostava stalne strukturirane suradnje

Uspostavlja se stalna strukturirana suradnja (PESCO) u okviru Unije među državama članicama čiji vojni kapaciteti ispunjavaju više kriterije, kako je navedeno u članku 1. Protokola br. 10, i koje su se u ovom području uzajamno obvezale, kako je navedeno u članku 2. tog protokola, radi obavljanja najzahtjevnijih misija te radi doprinosa ostvarenju razine ambicije Unije.

Članak 2.

Države članice sudionice

U PESCO-u sudjeluju sljedeće države članice:

—

Belgija,

—

Bugarska,

—

Češka,

—

Njemačka,

—

Estonija,

—

Irska,

—

Grčka,

—	Španjolska,

—	Francuska,

—

Hrvatska,

—

Italija,

—

Cipar,

—

Latvija,

—

Litva,

—	Luksemburg,

—

Mađarska,

—	Nizozemska,

—

Austrija,

—

Poljska,

—

Portugal,

—	Rumunjska,

—	Slovenija,

—

Slovačka,

—

Finska,

—

Švedska.

Članak 3.

Snažnije obveze u skladu s Protokolom br. 10

1. Kako bi se ostvarili ciljevi iz članka 1. Protokola br. 10 i obveze iz članka 2. tog protokola, države članice sudionice daju doprinose kojima se ispunjavaju snažnije obveze koje su uzajamno preuzele, kako je navedeno u Prilogu.

2. U tu svrhu, države članice sudionice svake godine preispituju i prema potrebi ažuriraju svoje nacionalne provedbene planove u kojima trebaju navesti kako će ostvariti snažnije obveze, pri tom navodeći način na koji će ispunjavati preciznije ciljeve koji se trebaju utvrditi za svaku fazu. Ažurirani nacionalni provedbeni planovi svake se godine priopćuju Europskoj službi za vanjsko djelovanje (ESVD) i Europskoj obrambenoj agenciji (EDA) te se stavljaju na raspolaganje svim državama članicama sudionicama.

Članak 4.

Upravljanje PESCO-om

1. Upravljanje PESCO-om organizira se:

—	na razini Vijeća, i

—	u okviru projekata koje provode skupine država članica sudionica koje su se uzajamno dogovorile da će provesti takve projekte.

2. Djelujući u skladu s člankom 46. stavkom 6. UEU-a, Vijeće donosi odluke i preporuke o:

(a)	pružanju strateškog usmjeravanja i smjernica za PESCO;

(b)	redoslijedu ispunjavanja snažnijih obveza navedenih u Prilogu tijekom dviju uzastopnih početnih faza (godine 2018. – 2020. i 2021. – 2025.) i utvrđivanju na početku svake faze preciznijih ciljeva za ispunjenje snažnijih obveza navedenih u Prilogu;

(c)

ažuriranju i unaprjeđenju, prema potrebi, snažnijih obveza navedenih u Prilogu s obzirom na postignuća u okviru PESCO-a, kako bi se odrazio razvoj sigurnosnog okruženja Unije. Takve se odluke posebice donose na kraju faza iz stavka 2. točke (b), na temelju postupka strateškog preispitivanja kojim se procjenjuje ispunjenje obveza u okviru PESCO-a;

(d)	procjeni doprinosa država članica sudionica u ispunjavanju dogovorenih obveza, u skladu s mehanizmom opisanim u članku 6.;

(e)	izradi popisa projekata koji će se osmišljavati u okviru PESCO-a i pri tom odražavati potporu razvoju kapaciteta i osiguravanje znatne potpore, u okviru postojećih sredstava i sposobnosti, operacijama i misijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike;

(f)	uspostavi zajedničkog skupa pravila upravljanja za projekte, koje bi države članice sudionice koje su uključene u pojedini projekt prema potrebi mogle prilagoditi za taj projekt;

(g)	pravodobnom utvrđivanju, u skladu s člankom 9. stavkom 1., općih uvjeta pod kojima bi treće države mogle iznimno biti pozvane na sudjelovanje u pojedinim projektima; i utvrđivanju, u skladu s člankom 9. stavkom 2., ispunjava li dotična treća država te uvjete; i

(h)	svim drugim mjerama potrebnima za daljnju provedbu ove Odluke.

Članak 5.

Projekti u okviru PESCO-a

1. Na temelju prijedlogâ država članica sudionica koje namjeravaju biti uključene u pojedini projekt Visoki predstavnik može, na temelju procjena dostavljenih u skladu s člankom 7., dati preporuku u vezi s utvrđivanjem i ocjenjivanjem projekata u okviru PESCO-a za odluke i preporuke Vijeća koje treba donijeti u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (e), na temelju vojnog savjeta Vojnog odbora Europske unije (EUMC).

2. Države članice sudionice koje namjeravaju predložiti pojedini projekt obavješćuju druge države članice sudionice u primjerenom roku prije podnošenja svojeg prijedloga kako bi prikupile potporu i omogućile im da se uključe u zajedničko podnošenje prijedloga.

Članovi projekta su države članice sudionice koje su podnijele prijedlog. Popis članova projekta svakog pojedinog projekta prilaže se odluci Vijeća iz članka 4. stavka 2. točke (e).

Države članice sudionice koje su uključene u projekt mogu se uzajamno dogovoriti da prime druge države članice sudionice koje naknadno izraze želju za uključivanjem u projekt.

3. Države članice sudionice koje su uključene u projekt uzajamno se dogovaraju o modalitetima i opsegu svoje suradnje te o upravljanju tim projektom. Države članice sudionice koje su uključene u projekt redovito, prema potrebi, obavješćuju Vijeće o razvoju projekta.

Članak 6.

Modaliteti nadzora, procjene i izvješćivanja

1. Vijeće, u okviru članka 46. stavka 6. UEU-a, osigurava jedinstvo, dosljednost i učinkovitost PESCO-a. Visoki predstavnik također doprinosi tim ciljevima.

2. Visoki predstavnik u potpunosti je uključen u postupke koji se odnose na PESCO, u skladu s Protokolom br. 10.

3. Visoki predstavnik Vijeću podnosi godišnje izvješće o PESCO-u. To se izvješće temelji na doprinosima EDA-e, u skladu s člankom 7. stavkom 3. točkom (a), i ESVD-a, u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (a). U izvješću Visokog predstavnika opisuje se stanje provedbe PESCO-a, uključujući ispunjavanje, od strane svake države članice sudionice, njezinih obveza u skladu s njezinim nacionalnim provedbenim planom.

EUMC pruža Političkom i sigurnosnom odboru vojne savjete i preporuke u vezi s godišnjim postupkom procjene PESCO-a.

Na temelju godišnjeg izvješća Visokog predstavnika o PESCO-u, Vijeće jednom godišnje preispituje ispunjavaju li države članice sudionice i dalje snažnije obveze iz članka 3.

4. Svaka odluka o suspenziji sudjelovanja države članice donosi se u skladu s člankom 46. stavkom 4. UEU-a tek nakon što je državi članici dan jasno utvrđen vremenski okvir za pojedinačno savjetovanje i poduzimanje mjera odgovora.

Članak 7.

Potpora ESVD-a i EDA-e

1. Pod nadležnošću Visokog predstavnika, također u njegovu svojstvu ravnatelja EDA-e, ESVD, uključujući Vojni stožer EU-a (EUMS), i EDA zajedno osiguravaju potrebne zadaće tajništva za PESCO osim onih na razini Vijeća i jedinstvenu kontaktnu točku u tom pogledu.

2. ESVD, uključujući EUMS, podupire funkcioniranje PESCO-a, a posebice:

(a)	davanjem doprinosa procjeni koju Visoki predstavnik u svojem godišnjem izvješću o PESCO-u daje o doprinosu država članica sudionica u pogledu operativnih aspekata, u skladu s člankom 6.;

(b)

koordiniranjem procjene prijedloga projekata, predviđenih u članku 5., osobito u području raspoloživosti, interoperabilnosti, fleksibilnosti i mogućnosti raspoređivanja snaga. ESVD, uključujući EUMS, posebice procjenjuje usklađenost predloženih projekata s operativnim potrebama i njihov doprinos tim potrebama.

3. EDA podupire PESCO, a posebice:

(a)	davanjem doprinosa procjeni koju Visoki predstavnik u svojem godišnjem izvješću o PESCO-u daje o doprinosu država članica sudionica, u skladu s člankom 6., u pogledu kapaciteta, a posebice o doprinosima koji se daju u skladu sa snažnijim obvezama iz članka 3.;

(b)

pospješivanjem projekata za razvoj kapaciteta, posebice koordiniranjem procjene prijedloga projekata predviđenih u članku 5., osobito u području razvoja kapaciteta. EDA posebice podupire države članice u osiguravanju da se izbjegne nepotrebno udvostručivanje u odnosu na postojeće inicijative i u drugim institucijskim kontekstima.

Članak 8.

Financiranje

1. Administrativni rashodi institucija Unije i ESVD-a koji proizlaze iz provedbe ove Odluke terete proračun Unije. Administrativni rashodi EDA-e podliježu relevantnim pravilima EDA-e o financiranju u skladu s Odlukom Vijeća (ZVSP) 2015/1835 (2).

2. Operativne rashode koji proizlaze iz projekata koji se provode u okviru PESCO-a podupiru ponajprije države članice sudionice koje su uključene u pojedini projekt. Takvim projektima mogu se dati doprinosi iz općeg proračuna Unije u skladu s Ugovorima i u skladu s relevantnim instrumentima Unije.

Članak 9.

Sudjelovanje trećih država u pojedinim projektima

1. Opći uvjeti za sudjelovanje trećih država u pojedinim projektima navode se u odluci Vijeća donesenoj u skladu s člankom 4. stavkom 2., koja može sadržavati predložak za administrativne aranžmane s trećim državama.

2. Vijeće odlučuje u skladu s člankom 46. stavkom 6. UEU-a o tome zadovoljava li treća država, koju države članice sudionice koje su uključene u projekt žele pozvati na uključivanje u taj projekt, zahtjeve utvrđene u odluci iz stavka 1.

3. Nakon pozitivne odluke iz stavka 2. države članice sudionice koje su uključene u projekt mogu sklopiti administrativne aranžmane s dotičnom trećom državom za potrebe njezina uključivanja u taj projekt. Tim se aranžmanima poštuju postupci i autonomija Unije u donošenju odluka.

Članak 10.

Sigurnosna pravila

U kontekstu PESCO-a primjenjuju se odredbe Odluke Vijeća 2013/488/EU (3).

Članak 11.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. prosinca 2017.

Za Vijeće

Predsjednica

F. MOGHERINI

(1) Obavijest se objavljuje zajedno s ovom Odlukom (vidjeti stranicu 65 ovoga Službenog lista).

(2) Odluka Vijeća (ZVSP) 2015/1835 od 12. listopada 2015. o utvrđivanju statuta, sjedišta i načina djelovanja Europske obrambene agencije (SL L 266, 13.10.2015., str. 55.).

(3) Odluka Vijeća 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).

PRILOG

Popis ambicioznih i snažnijih zajedničkih obveza koje su preuzele države članice sudionice u pet područja utvrđenih člankom 2. Protokola br. 10

„(a)	od stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu surađivati s ciljem ostvarenja odobrenih ciljeva koji se odnose na razinu investicijskih izdataka za obrambenu opremu i redovito te ciljeve preispitivati s obzirom na sigurnosno okruženje i međunarodne odgovornosti Unije.”

Na temelju zajedničkih referentnih mjerila utvrđenih u 2007., države članice sudionice obvezuju se:

1.	Redovito povećavati proračune za obranu u realnim vrijednostima kako bi se postigli dogovoreni ciljevi.

Uzastopno srednjoročno povećavati investicijske izdatke za obranu dok se ne dosegne cilj od 20 % ukupnih troškova za obranu (zajedničko referentno mjerilo) kako bi se popunile praznine u strateškim kapacitetima sudjelovanjem u projektima u pogledu obrambenih kapaciteta u skladu s planom razvoja kapaciteta (CDP) i Koordiniranim godišnjim preispitivanjem u području obrane (CARD).

3.	Povećavati broj zajedničkih projekata i „suradničkih” projekata u pogledu obrambenih kapaciteta. Takve zajedničke i suradničke projekte trebalo bi, prema potrebi, podupirati putem Europskog fonda za obranu.

4.	Povećati udio rashoda dodijeljenih za istraživanja i tehnologiju u području obrane s ciljem da se približi cilju od 2 % ukupnih troškova za obranu (zajedničko referentno mjerilo).

5.	Uspostaviti redovito preispitivanje tih obveza (s ciljem da ih Vijeće odobri).

„(b)	uzajamno uskladiti svoj obrambeni aparat koliko je god to moguće, ponajprije usklađivanjem utvrđivanja svojih vojnih potreba, udruživanjem i po potrebi specijalizacijom svojih obrambenih sredstava i sposobnosti te poticanjem suradnje u područjima osposobljavanja i logistike.”

6.	Imati značajnu ulogu u razvoju kapaciteta unutar EU-a, među ostalim u okviru CARD-a, kako bi se osigurala dostupnost potrebnih kapaciteta za postizanje razine ambicije u Europi.

7.	Podupirati CARD u najvećoj mogućoj mjeri uzimajući u obzir dobrovoljnu narav preispitivanja i pojedinačna ograničenja država članica sudionica.

8.	Intenzivno uključiti budući Europski fond za obranu u multinacionalnu nabavu s utvrđenom dodanom vrijednosti EU-a.

9.	Osmisliti usklađene zahtjeve za sve projekte za razvoj kapaciteta koje dogovore države članice sudionice.

10.	Razmotriti zajedničko korištenje postojećim kapacitetima s ciljem optimiziranja raspoloživih resursa i povećanja njihove ukupne učinkovitosti.

11.	Osigurati jačanje napora u suradnji u području kiberobrane, poput razmjene informacija, osposobljavanja i operativne potpore.

„(c)	poduzeti konkretne mjere kako bi se poboljšala raspoloživost, interoperabilnost, fleksibilnost i raspoređivanje snaga, ponajprije utvrđivanjem zajedničkih ciljeva glede uporabe snaga, uključujući mogućnost preispitivanja nacionalnih postupaka odlučivanja.”

12.

U pogledu raspoloživosti i mogućnosti raspoređivanja snaga, države članice sudionice obvezuju se:

—	Uz moguće raspoređivanje borbenih skupina EU-a (EU BG), staviti na raspolaganje postrojbe koje je moguće strateški rasporediti kako bi se ostvarila razina ambicije EU-a. Ovom obvezom nisu obuhvaćene pripravne snage, stalne snage ni dežurne snage.

—	Razviti čvrst instrument (npr. bazu podataka) koji će biti dostupan samo državama članicama sudionicama i državama doprinositeljicama, u svrhu evidentiranja raspoloživih kapaciteta koji se mogu brzo rasporediti kako bi se olakšao i ubrzao proces okupljanja snaga.

—	Nastojati ubrzano ostvariti političku predanost na nacionalnoj razini, među ostalim, po mogućnosti, preispitivanjem svojih nacionalnih postupaka odlučivanja.

—

Osigurati znatnu potporu, u okviru postojećih sredstava i sposobnosti, operacijama (npr. EUFOR-u) i misijama ZSOP-a (npr. misijama osposobljavanja EU-a) o kojima je jednoglasno odlučilo Vijeće, u obliku osoblja, opreme, osposobljavanja, potpore vježbama, infrastrukture ili na drugi način, ne dovodeći u pitanje bilo koju odluku o doprinosima za operacije ZSOP-a i ne dovodeći u pitanje ustavna ograničenja,

—

Znatno doprinijeti EU BG-u odobrenjem doprinosâ u načelu barem četiri godine unaprijed, s razdobljem pripravnosti u skladu s konceptom EU BG-a, obvezom provođenja vježbi EU BG-a za postrojbu EU BG-a (vodeća država) i/ili sudjelovanja u tim vježbama (sve države članice EU-a koje sudjeluju u EU BG-u).

—	Pojednostavniti i standardizirati prekogranični vojni prijevoz u Europi kako bi se omogućilo brzo razmještanje vojne opreme i osoblja.

13.

U pogledu interoperabilnosti snaga, države članice sudionice obvezuju se:

—

Razviti interoperabilnost svojih snaga:

—	preuzimanjem obveze o postizanju dogovora o zajedničkim kriterijima za ocjenjivanje i vrednovanje postrojbe EU BG-a usklađenima sa standardima NATO-a uz istovremeno zadržavanje nacionalne certifikacije.

—	preuzimanjem obveze o postizanju dogovora o zajedničkim tehničkim i operativnim standardima snaga, uzimajući u obzir da je potrebno osigurati interoperabilnost s NATO-om.

—

Optimizirati multinacionalne strukture: države članice sudionice mogle bi se obvezati na pristupanje glavnim postojećim i mogućim budućim strukturama koje sudjeluju u europskom vanjskom djelovanju u vojnom području (EUROCORPS, EUROMARFOR, EUROGENDFOR, MCCE/ATARES/SEOS) i na vođenje aktivne uloge u njima.

14.	Države članice sudionice nastojat će ostvariti ambiciozan pristup zajedničkom financiranju vojnih operacija i misija ZSOP-a, povrh onog što će se utvrditi kao zajednički trošak u skladu s odlukom Vijeća o Atheni.

„(d)	surađivati kako bi osigurale poduzimanje potrebnih mjera, uključujući i multinacionalne pristupe, ne dovodeći u pitanje obveze preuzete u tom smislu u okviru Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, s ciljem uklanjanja nedostataka koji su uočeni u okviru ‚Mehanizma za razvoj sposobnosti’.”

15.	Pomoći da se prevladaju nedostaci kapaciteta utvrđeni u okviru CDP-a i CARD-a. Tim se projektima za razvoj kapaciteta povećava strateška autonomija Europe i jača europska obrambena tehnološka i industrijska baza (EDTIB).

16.	Prioritet dati razmatranju europskog suradničkog pristupa kako bi se popunili nedostaci u pogledu kapaciteta utvrđeni na nacionalnoj razini i, kao opće pravilo, upotrebljavati isključivo nacionalan pristup samo ako je takvo ispitivanje već provedeno.

17.	Biti uključene u najmanje jedan projekt u okviru PESCO-a kojim se razvijaju ili osiguravaju kapaciteti za koje su države članice utvrdile da su strateški relevantni.

„(e)	po potrebi sudjelovati u razvitku velikih zajedničkih ili europskih programa za opremu u okviru Europske obrambene agencije.”

18.	Koristiti se EDA-om kao europskim forumom za razvoj zajedničkih kapaciteta i smatrati Zajedničku organizaciju za suradnju u području naoružanja (OCCAR) preferiranom organizacijom za upravljanje suradničkim programom.

19.	Osigurati da svim projektima u pogledu kapaciteta koje vode države članice sudionice europska obrambena industrija postaje konkurentnijom putem odgovarajuće industrijske politike, kojom se izbjegavaju nepotrebna preklapanja.

20.	Osigurati da programi suradnje, od kojih koristi smiju imati samo subjekti kojima se dokazano pruža dodana vrijednost na području EU-a, i strategije nabave koje usvoje države članice sudionice imaju pozitivan učinak na EDTIB.

PRIJEVOD

Obavijest o stalnoj strukturiranoj suradnji (PESCO) upućena vijeću i visokom predstavniku unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

Preambula

Države članice sudionice,

podsjećajući na to da Unija provodi zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku na temelju ostvarenja „sve većeg stupnja konvergencije djelovanja država članica” (članak 24. stavak 2. UEU-a) i da je zajednička sigurnosna i obrambena politika (ZSOP) sastavni dio zajedničke vanjske i sigurnosne politike;

smatrajući da se zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom Uniji osiguravaju operativni kapaciteti koji se temelje na civilnim i vojnim sredstvima te da će jačanje sigurnosne i obrambene politike iziskivati napore država članica u području sposobnosti;

podsjećajući i na obvezu Europske unije i njezinih država članica u pogledu promicanja globalnog poretka utemeljenoga na pravilima kojemu je multilateralizam ključno načelo te u čijem se središtu nalaze Ujedinjeni narodi;

podsjećajući na članak 42. stavak 6. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) prema kojem „države članice čiji vojni kapaciteti ispunjavaju više kriterije i koje su se u ovom području uzajamno više obvezale radi obavljanja najzahtjevnijih misija”, uspostavljaju stalnu strukturiranu suradnju (PESCO) u okviru Unije;

smatrajući da bi se PESCO-om moglo znatno doprinijeti dostizanju razine ambicije EU-a, među ostalim s obzirom na najzahtjevnije misije i operacije te da bi se mogao olakšati razvoj obrambenih sposobnosti država članica putem intenzivnog sudjelovanja u multinacionalnim projektima javne nabave te s odgovarajućim industrijskim subjektima, uključujući mala i srednja poduzeća, te ojačati europsku obrambenu suradnju, uz potpunu uporabu Ugovorâ;

uzimajući u obzir ciljeve stalne strukturirane suradnje i preuzete obveze država članica da ih postignu, kako je utvrđeno u Protokolu br. 10 o stalnoj strukturiranoj suradnji i navedeno u članku 46. UEU-a;

napominjući da je na sastanku Europskog vijeća održanom 15. prosinca 2016. zaključeno da Europljani moraju preuzeti veću odgovornost za svoju sigurnost i da je Europsko vijeće, s ciljem jačanja sigurnosti i obrane Europe u zahtjevnom geopolitičkom okružju te bolje zaštite svojih građana, čime se potvrđuju prethodne obveze u tom pogledu, naglasilo potrebu da se učini više, među ostalim dodjelom dostatnih dodatnih resursa, uzimajući pritom u obzir nacionalne okolnosti, pravne obveze te, za države članice koje su ujedno članice NATO-a, mjerodavne smjernice NATO-a o izdacima za obranu;

podsjećajući nadalje da je Europsko vijeće također pozvalo na jačanje suradnje u razvoju potrebnih sposobnosti, kao i na preuzimanje obveze stavljanja takvih sposobnosti na raspolaganje kad je to potrebno, i da je potvrdilo da Europska unija i njezine države članice moraju moći odlučno doprinijeti zajedničkim naporima, kao i samostalno djelovati kada i ako je to potrebno te, kadgod je to moguće, u suradnji s partnerima;

uzimajući u obzir da je Europsko vijeće u lipnju 2017. pozvalo na zajednički razvoj projekata koji se tiču sposobnosti, koje su zajednički dogovorile države članice kako bi se popunili veliki postojeći nedostaci i razvile tehnologije budućnosti, a koji je ključan za dosezanje razine ambicije EU-a koju je Europsko vijeće odobrilo u prosincu 2016.; pozdravilo komunikaciju Komisije o Europskom fondu za obranu koji se sastoji od okvira istraživanja i okvira sposobnosti; te pozvalo države članice da utvrde odgovarajuće projekte koji se tiču sposobnosti za Europski fond za obranu i za Europski program industrijskog razvoja u području obrane;

podsjećajući posebno na to da je Europsko vijeće zatražilo od Visokog predstavnika da predstavi prijedloge u pogledu elemenata i opcija za uključivu stalnu strukturiranu suradnju na temelju modularnog pristupa te kojima se opisuju mogući projekti;

podsjećajući na to da je Vijeće za vanjske poslove 6. ožujka 2017. postiglo dogovor o potrebi nastavka rada na uključivoj stalnoj strukturiranoj suradnji utemeljenoj na modularnom pristupu, koja bi trebala biti otvorena svim državama članicama koje su voljne nužno se obvezati i ispuniti kriterije, na temelju članka 42. stavka 6. i članka 46. te Protokola 10. uz Ugovor;

odlučne da se postigne nova razina u postupnom oblikovanju zajedničke obrambene politike Unije, na što se poziva u članku 42. stavku 2. UEU-a, putem uspostave stalne strukturirane suradnje unutar okvira Unije; uzimajući pritom u obzir poseban karakter sigurnosne i obrambene politike određenih država članica;

podsjećajući na obvezu iz članka 42 stavka 7. UEU-a o uzajamnoj pomoći i potpori;

podsjećajući na to da u skladu s člankom 42. stavkom 7. Ugovora o Europskoj uniji obveze i suradnja u području zajedničke sigurnosne i obrambene politike „moraju biti u skladu s obvezama preuzetima u okviru Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, koja, za države koje su njezine članice, ostaje temelj njihove kolektivne obrane i forum za njezinu provedbu”;

ističući da je Europsko vijeće 22. i 23. lipnja 2017. postiglo dogovor o potrebi za pokretanjem uključive i ambiciozne stalne strukturirane suradnje (PESCO) i kao odgovor na mandat Europskog vijeća da u roku od tri mjeseca sastavi „zajednički popis kriterija i nužnih obveza, u potpunosti u skladu s člankom 42. stavkom 6. i člankom 46. UEU-a te Protokolom br. 10 priloženim Ugovoru, među ostalim u svrhu najzahtjevnijih misija […], s preciznim rasporedom i posebnim mehanizmima procjene kako bi se državama članicama koje su u mogućnosti to učiniti omogućilo da bez odgode obavijeste o namjeri sudjelovanja”;

OBAVJEŠĆUJU Vijeće i Visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o svojoj namjeri da sudjeluju u stalnoj strukturiranoj suradnji;

POZIVAJU Vijeće da donose odluku o uspostavi trajne strukturirane suradnje u skladu s relevantnim odredbama Ugovora o Europskoj i Protokola 10. uz Ugovor te na temelju načela određenih u Prilogu I., čvršćih obveza iz Priloga II., kao i prijedlogâ za upravljanje iz Priloga III.;

PODNOSE, prije no što Vijeće donese odluku o uspostavi stalne strukturirane suradnje, nacionalni plan provedbe kojim se dokazuje njihova sposobnost u pogledu načina ispunjavanja čvršćih obveza iz Priloga II.

Sastavljeno u Bruxellesu trinaestog studenoga dvije tisuće sedamnaeste godine.

*	Irska je 7. prosinca 2017. obavijestila Vijeće i Visokog predstavnika o svojoj namjeri da sudjeluje u PESCO-u i pridružila se ovoj zajedničkoj Obavijesti.

*	Portugalska Republika 7. prosinca 2017. obavijestila je Vijeće i Visokog predstavnika o svojoj namjeri da sudjeluje u PESCO-u i pridružila se ovoj zajedničkoj Obavijesti.

PRILOG I. – NAČELA STALNE STRUKTURIRANE SURADNJE (PESCO)

„Stalna strukturirana suradnja” utvrđena je člancima 42. i 46. Ugovora o Europskoj uniji i Protokolom br. 10 uz Ugovor. Može se aktivirati jedanput i uspostavlja se odlukom Vijeća koju treba donijeti kvalificirana većina kako bi se u području obrane okupile sve voljne države članice „čiji vojni kapaciteti ispunjavaju više kriterije” i koje su se „uzajamno više obvezale radi obavljanja najzahtjevnijih misija” i operacija.

PESCO je ambiciozan, obvezujući i uključiv europski pravni okvir za ulaganja u sigurnost i obranu područja EU-a i njegovih građana. PESCO-om se daje i ključan politički okvir za sve države članice kako bi poboljšale svoju vojnu imovinu i obrambene sposobnosti putem dobro koordiniranih inicijativa i konkretnih projekata utemeljenih na čvršćem obvezivanju. Ujedno će i NATO imati koristi od pojačanih obrambenih sposobnosti država članica EU-a. Njima će se ojačati europski stup unutar Saveza i odgovoriti na opetovane zahtjeve za snažnijom transatlantskom podjelom opterećenja.

PESCO je ključan korak prema jačanju zajedničke obrambene politike. Mogao bi biti sastavni dio mogućeg razvoja u smjeru zajedničke obrane ako Vijeće jednoglasno tako odluči (kako je navedeno u članku 42. stavku 2. UEU-a). Dugoročna vizija PESCO-a mogla bi biti postizanje kompaktne sveobuhvatne oružane sile, komplementarne s NATO-om, koja će i dalje biti temelj kolektivne obrane njezinih članica.

Smatramo uključiv PESCO najvažnijim instrumentom za poticanje zajedničke sigurnosti i obrane u području u kojem je potrebno više dosljednosti, kontinuiteta, koordinacije i suradnje. Europski napori u tom smislu moraju biti ujedinjeni, koordinirani i smisleni te se moraju temeljiti na zajednički dogovorenim političkim smjernicama.

PESCO nudi pouzdan i obvezujući pravni okvir unutar institucijskog okvira EU-a. Države članice sudionice ispunit će svoje nužne obveze, potvrđujući da će se uspostava i provedba stalne strukturirane suradnje provesti u potpunoj usklađenosti s odredbama UEU-a i njemu priloženim protokolima te poštujući ustavne odredbe država članica.

Obvezujuća priroda obveza preuzetih u okviru PESCO-a osigurat će se godišnjom redovitom procjenom koju će provoditi Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, uz posebnu potporu Europske obrambene agencije (EDA) za aspekte povezane s razvojem sposobnosti (posebno opisane u članku 3. Protokola 10.) i ESVD-a, uključujući EUMS i druge strukture ZSOP-a, za operativne aspekte PESCO-a. U okviru PESCO-a Unija bi mogla djelovati s ciljem postizanja kompaktne sveobuhvatne oružane sile s obzirom na to da bi PESCO dodao koordinaciju „odozgo prema dolje” te smjernice za postojeće ili buduće strukture i pravce djelovanja „odozdo prema gore”.

PESCO-om bi se pružila prilika državama članicama da poboljšaju obrambene sposobnosti sudjelovanjem u dobro koordiniranim inicijativama i konkretnim zajedničkim projektima, uz mogućnost iskorištavanja postojećih regionalnih klastera. Sudjelovanje u PESCO-u dobrovoljne je naravi i ne zadire u nacionalni suverenitet.

Uključiv PESCO snažan je politički signal prema našim građanima i vanjskom svijetu što proizlazi iz činjenice da vlade država članica EU-a ozbiljno pristupaju zajedničkoj sigurnosti i obrani te je nastoje unaprijediti. Za građane EU-a to znači više sigurnosti i jasan znak spremnosti svih država članica da potiču zajedničku sigurnost i obranu s ciljem ostvarenja ciljeva utvrđenih u okviru Globalne strategije EU-a.

PESCO će biti usmjeren na rezultate i njime bi se trebao omogućiti konkretan napredak na razini investicijskih izdataka za obrambenu opremu, zajedničkih ciljeva za razvoj sposobnosti te dostupnosti razmjestivih obrambenih sposobnosti za kombinirane misije i operacije kojima se potvrđuje načelo jedinstva snaga. Glavni pokretač razvoja sposobnosti PESCO-a bit će nadoknada manjaka u pogledu sposobnosti povezanih s razinom ambicije EU-a te ciljevima i prioritetima zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a.

„Uključivom” i „modularnom” naravi PESCO-a, kako je Europsko vijeće navelo u prosincu 2016., ne smije se dovesti do spuštanja razine suradnje. Ciljem „ambicioznog” PESCO-a naglašava se potreba da sve države članice sudionice PESCO-a ispune zajednički popis ciljeva i obveza. Kako je navedeno u zaključcima Europskog vijeća iz lipnja 2017., PESCO je „uključiv i ambiciozan”.

Popisom obveza koji se nalazi u nastavku mora se pomoći dostizanje razine ambicije EU-a, kako je utvrđeno u zaključcima Vijeća od 14. studenoga 2016. koje je u prosincu 2016. usvojilo Europsko vijeće, čime bi se ojačala strateška samostalnost i Europljana i EU-a.

PRILOG II. – POPIS AMBICIOZNIH I ČVRŠĆIH ZAJEDNIČKIH OBVEZA U PET PODRUČJA IZ ČLANKA 2. PROTOKOLA BR. 10

„(a)	od stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu surađivati s ciljem ostvarenja odobrenih ciljeva koji se odnose na razinu investicijskih izdataka za obrambenu opremu i redovito te ciljeve preispitivati s obzirom na sigurnosno okruženje i međunarodne odgovornosti Unije.”

Na temelju zajedničkih referentnih mjerila utvrđenih u 2007., države članice sudionice obvezuju se:

1.	Redovito povećavati proračun za obranu u realnim vrijednostima kako bi se postigli dogovoreni ciljevi.

Uzastopno srednjoročno povećavati ulaganja u investicijske izdatke za obranu dok se ne dosegne cilj od 20 % ukupnih troškova za obranu (zajedničko referentno mjerilo) kako bi se popunile praznine u strateškim kapacitetima sudjelovanjem u projektima u pogledu obrambenih kapaciteta u skladu s planom razvoja kapaciteta (CDP) i Koordiniranim godišnjim preispitivanjem u području obrane (CARD).

3.	Povećavati broj zajedničkih projekata i „suradničkih” projekata u pogledu obrambenih kapaciteta. Takve zajedničke i suradničke projekte trebalo bi, prema potrebi, podupirati putem Europskog fonda za obranu.

4.	Povećati udio rashoda dodijeljenih za istraživanja i tehnologiju u području obrane s ciljem da se približi cilju od 2 % ukupnih troškova za obranu (zajednička referentna vrijednost).

5.	Uspostaviti redovito preispitivanje tih obveza (s ciljem da ga Vijeće odobri).

„(b)	uzajamno uskladiti svoj obrambeni aparat koliko je god to moguće, ponajprije usklađivanjem utvrđivanja svojih vojnih potreba, udruživanjem i po potrebi specijalizacijom svojih obrambenih sredstava i sposobnosti te poticanjem suradnje u područjima osposobljavanja i logistike.”

6.	Imati značajnu ulogu u razvoju kapaciteta unutar EU-a, među ostalim u okviru CARD-a, kako bi se osigurala dostupnost potrebnih kapaciteta za postizanje razine ambicije u Europi.

7.	Predano podupirati CARD u najvećoj mogućoj mjeri uzimajući u obzir dobrovoljnu narav preispitivanja i pojedinačna ograničenja država članica sudionica.

8.	Intenzivno uključiti budući Europski fond za obranu u multinacionalnu nabavu s utvrđenom dodanom vrijednosti EU-a.

9.	Osmisliti usklađene zahtjeve za sve projekte za razvoj kapaciteta koje usuglase države članice sudionice.

10.	Razmotriti zajedničko korištenje postojećim kapacitetima u cilju optimiziranja raspoloživih resursa i povećanja njihove ukupne učinkovitosti.

11.	Osigurati jačanje napora u suradnji u području kiberobrane, poput razmjene informacija, osposobljavanja i operativne potpore.

„(c)	poduzeti konkretne mjere kako bi se poboljšala raspoloživost, interoperabilnost, fleksibilnost i raspoređivanje snaga, ponajprije utvrđivanjem zajedničkih ciljeva glede uporabe snaga, uključujući mogućnost preispitivanja nacionalnih postupaka odlučivanja.”

12.

U pogledu raspoloživosti i mogućnosti raspoređivanja snaga, države članice sudionice obvezuju se:

—	Uz moguće raspoređivanje borbenih skupina EU-a (EU BG), staviti na raspolaganje postrojbe koje je moguće strateški rasporediti kako bi ostvarila razina ambicije EU-a. Ovom obvezom nisu obuhvaćene pripravne snage, stalne snage ni dežurne snage.

—	Razviti čvrst instrument (npr. bazu podataka) koji će biti dostupan samo državama članicama sudionicama i državama doprinositeljicama, u svrhu evidentiranja raspoloživih kapaciteta koji se mogu brzo rasporediti kako bi se olakšao i ubrzao proces okupljanja snaga.

—	Nastojati ubrzano ostvariti političku predanost na nacionalnoj razini, među ostalim, po mogućnosti, preispitivanjem svojih nacionalnih postupaka odlučivanja.

—

Osigurati znatnu potporu, u okviru postojećih sredstava i sposobnosti, operacijama i misijama ZSOP-a (npr. EUFOR-u, misijama osposobljavanja EU-a) o kojima je jednoglasno odlučilo Vijeće, u obliku osoblja, materijala, osposobljavanja, potpore vježbama, infrastrukture ili na drugi način, ne dovodeći u pitanje bilo koju odluku o doprinosima za operacije ZSOP-a i ne dovodeći u pitanje ustavna ograničenja.

—

Znatno doprinijeti EU BG-u odobrenjem doprinosa u načelu barem četiri godine unaprijed, s razdobljem pripravnosti u skladu s konceptom EU BG-a, obvezom provođenja vježbi EU BG-a za postrojbu EU BG-a (vodeća država) i/ili sudjelovanja u tim vježbama (sve države članice EU-a koje sudjeluju u EU BG-u).

—	Pojednostavniti i standardizirati prekogranični vojni prijevoz u Europi kako bi se omogućilo brzo razmještanje vojne opreme i osoblja.

13.

U pogledu interoperabilnosti snaga države članice sudionice obvezuju se:

—

Razviti interoperabilnost svojih snaga:

—	preuzimanjem obveze o postizanju dogovora o zajedničkim kriterijima za ocjenjivanje i vrednovanje postrojbe EU BG-a usklađenima sa standardima NATO-a uz istodobno zadržavanje nacionalne certifikacije.

—	preuzimanjem obveze o odgovoru u zajedničkim tehničkim i operativnim standardima snaga, uzimajući u obzir da je potrebno osigurati interoperabilnost s NATO-om.

—

14.	Države članice sudionice nastojat će ostvariti ambiciozan pristup zajedničkom financiranju vojnih operacija i misija ZSOP-a, povrh onog što će se utvrditi kao zajednički trošak u skladu s odlukom Vijeća o Atheni.

„(d)	surađivati kako bi osigurale poduzimanje potrebnih mjera, uključujući i multinacionalne pristupe, ne dovodeći u pitanje obveze preuzete u tom smislu u okviru Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, s ciljem uklanjanja nedostataka koji su uočeni u okviru „Mehanizma za razvoj sposobnosti”.”

15.	Pomoći da se prevladaju nedostaci kapaciteta utvrđeni u okviru plana razvoja kapaciteta (CDP) i CARD-a. Tim se projektima za razvoj kapaciteta povećava strateška samostalnost Europe i jača europska obrambena tehnološka i industrijska baza (EDTIB).

16.	Prioritet dati razmatranju europskog suradničkog pristupa kako bi se popunili nedostaci u pogledu kapaciteta utvrđeni na nacionalnoj razini i, kao opće pravilo, upotrebljavati isključivo nacionalan pristup samo ako je takvo ispitivanje već provedeno.

17.	Sudjelovati u najmanje jednom projektu u okviru stalne strukturirane suradnje, kojim se razvijaju ili osiguravaju kapaciteti za koje su države članice utvrdile da su strateški relevantni.

„(e)	po potrebi sudjelovati u razvitku velikih zajedničkih ili europskih programa za opremu u okviru Europske obrambene agencije.”

18.	Koristiti se Europskom obrambenom agencijom kao europskim forumom za zajednički razvoj kapaciteta i smatrati Zajedničku organizaciju za suradnju u području naoružanja (OCCAR) preferiranom organizacijom za upravljanje zajedničkim programom.

19.	Osigurati da svim projektima u pogledu kapaciteta koje vode države članice sudionice europska obrambena industrija postaje konkurentnijom putem odgovarajuće industrijske politike, kojom se izbjegavaju nepotrebna preklapanja.

20.	Osigurati da programi suradnje, od kojih koristi smiju imati samo subjekti kojima se dokazano pruža dodana vrijednost na području EU-a, i strategije nabave koje usvoje države članice sudionice imaju pozitivan učinak na europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu.

PRILOG III. – UPRAVLJANJE

1. Države članice sudionice i dalje su u središtu postupka donošenja odluka uz koordinaciju s Visokim predstavnikom

PESCO je okvir koji su pokrenule države članice sudionice te ostaje u prvom redu u njihovoj nadležnosti. Transparentnost je zajamčena za države članice EU-a koje nisu sudionice.

Kako bi se osigurala pravilna koordinacija PESCO-a s cjelokupnom zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom (ZSOP), čiji je on sastavni dio, Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku bit će u potpunosti uključen u postupke povezane s PESCO-om. Visoki predstavnik bit će zadužen za vođenje godišnje ocjene koju zahtijeva Europsko vijeće i koja je utvrđena u dijelu 4. u nastavku. ESVD, uključujući Vojni stožer EU-a (EUMS), i EDA osigurat će Tajništvo PESCO-a u bliskoj suradnji sa zamjenikom glavnog tajnika za ZSOP i odgovor na krizu Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD).

U skladu s člankom 3. Protokola br. 10 uz UEU i Odlukom Vijeća o uspostavi Europske obrambene agencije, EDA će podupirati Visokog predstavnika u pogledu aspekata PESCO-a koji se odnose na razvoj sposobnosti. ESVD će podupirati Visokog predstavnika, posebno u pogledu operativnih aspekata PESCO-a, među ostalim putem Vojnog stožera EU-a i drugih struktura ZSOP-a.

Napominje se da u skladu s člankom 41. stavkom 1. UEU-a „administrativni izdaci koji za institucije nastanu zbog provedbe ovog poglavlja terete proračun Unije”.

2. Upravljanje obuhvaća dvije razine upravljanja uz sveobuhvatnu razinu zaduženu za održavanje usklađenosti i ambicije PESCO-a, nadopunjenu posebnim postupcima upravljanja za projekte PESCO-a

2.1. Sveobuhvatna razina bit će zadužena za usklađenost i vjerodostojnu provedbu PESCO-a.

Temeljit će se na postojećim strukturama. Kada se ministri vanjskih poslova i ministri obrane EU-a okupe na zajedničkom sastanku Vijeća za vanjske poslove / obranu (obično dvaput godišnje), mogli bi se baviti pitanjima u vezi s PESCO-om. Kada se Vijeće sazove kako bi se bavilo pitanjima u vezi s PESCO-om, prava glasovanja rezervirana su za predstavnike država članica sudionica. Tom prigodom države članice sudionice mogu jednoglasno usvojiti nove projekte (u skladu s člankom 46. stavkom 6. UEU-a), primiti ocjene naporâ država članica sudionica, posebno one detaljno opisane u dijelu 3. ovog Priloga, te bi mogle potvrditi sudjelovanje još jedne države članice kvalificiranom većinom nakon savjetovanja s Visokim predstavnikom, u skladu s člankom 46. stavkom 3. UEU-a.

Kao krajnja mjera, Vijeće može suspendirati sudjelovanje države članice koja više ne ispunjava kriterije, nakon što je prethodno dobila jasno utvrđen vremenski okvir za pojedinačno savjetovanje i mjere odgovora, ili više nije u mogućnosti ili ne želi ispunjavati obveze u okviru PESCO-a, u skladu s člankom 46. stavkom 4. UEU-a.

Relevantna postojeća pripremna tijela Vijeća okupit će se u „sastavu PESCO”, odnosno uz prisutnost svih država članica EU-a, no s aranžmanom u kojem samo države članice sudionice imaju pravo glasovanja u Vijeću. Sastanci Političkog i sigurnosnog odbora (PSO) u „sastavu PESCO” mogli bi se sazivati radi rješavanja zajedničkih pitanja od interesa među državama članicama sudionicama, radi planiranja projekata i rasprave o njima ili radi rasprave o novim članstvima u PESCO-u. Njegov rad podupirat će se sastancima Skupine za političko-vojna pitanja (PMG) u sastavu PESCO. Vojni odbor EU-a također će se sazivati u formatu PESCO te će se od njega posebno tražiti vojni savjet. Osim toga, neformalni sastanci mogu se održavati samo s državama članicama sudionicama.

2.2. Upravljanje projektima

2.2.1. Kontrola projekta PESCO-a temeljit će se na ocjeni Visokog predstavnika, oslanjajući se na ESVD, što uključuje EUMS, i EDA-u, a odabir projekata zahtijevat će odluku Vijeća

Države članice sudionice slobodno mogu podnijeti svaki projekt koji smatraju korisnim za potrebe PESCO-a. Objavit će svoje namjere kako bi prikupile potporu i zajednički podnijele projekte Tajništvu PESCO-a te će ih istodobno podijeliti sa svim državama članicama sudionicama.

Projekti bi trebali doprinijeti ispunjavanju obveza navedenih u Prilogu II. Obavijesti, a mnogi od njih zahtijevaju razvoj, ili osiguravanje, sposobnosti koje su države članice odredile kao strateški relevantne i koje imaju zajednički dogovorenu dodanu vrijednost EU-a, te iziskuju pružanje znatne potpore u okviru sredstava i sposobnosti ZSOP-ovim operacijama (EUFOR) i misijama (npr. misije osposobljavanja EU-a) u skladu s člankom 42. stavkom 6. UEU-a.

Kako bi se osigurala dosljednost i usklađenost različitih projekata PESCO-a, predlažemo ograničen broj projekata posebno usmjerenih na misije i operacije u skladu s razinom ambicije EU-a. Ti bi se projekti poduprli drugim projektima, koji bi imali ulogu u njihovu olakšavanju i omogućavanju. Projekti bi se trebali grupirati na odgovarajući način.

Tajništvo PESCO-a koordinirat će ocjenu prijedlogâ projekata. S obzirom na projekte koji se tiču razvoja sposobnosti, EDA će osigurati da ne bude udvostručavanja postojećih inicijativa ni u drugim institucijskim kontekstima. Za projekte usmjerene na operacije i misije EUMS će ocijeniti usklađenost s operativnim potrebama EU-a i njegovih država članica te doprinos tim potrebama. Na temelju toga Visoki predstavnik dat će preporuku kojom se određuju oni prijedlozi projekata koji su najambiciozniji, doprinose razini ambicije EU-a te najbolje odgovaraju daljnjoj strateškoj samostalnosti Europe. Portfelj projekta odražava odgovarajuću ravnotežu između projekata koji su više u području razvoja kapaciteta i onih koji su više u području operacija i misija.

Preporukom Visokog predstavnika pružit će se informacije Vijeću za odluku o popisu projekata PESCO-a unutar okvira PESCO-a nakon vojnog savjeta EUMC-a u sastavu PESCO i putem PSO-a u sastavu PESCO. Vijeće će odlučivati jednoglasno, što podrazumijeva glasove predstavnika država članica sudionica, u skladu s člankom 46. stavkom 6. UEU-a.

Države članice EU-a koje nisu sudionice uvijek mogu izraziti svoju namjeru da sudjeluju u projektima preuzimanjem obveza i pridruživanjem PESCO-u.

Sudionici u projektu mogu iznimno pozvati treće države, u skladu s općim aranžmanima o kojima Vijeće mora pravodobno donijeti odluku u skladu s člankom 46. stavkom 6. UEU-a. One bi trebale moći pružiti znatnu dodatnu vrijednost projektu, doprinijeti jačanju PESCO-a i ZSOP-a te ispunjavati zahtjevnije obveze. Time se takvim trećim državama neće dodijeliti ovlasti za donošenje odluka u okviru upravljanja PESCO-om. Štoviše, Vijeće u sastavu PESCO odlučivat će o tome ispunjava li svaka treća država koju su pozvali sudionici u projektu uvjete iz općih aranžmana.

2.2.2. Upravljanje projektima u prvom je redu odgovornost država članica sudionica

Kada Vijeće donosi odluku o popisu projekata PESCO-a, mora se priložiti popis država članica sudionica koje su povezane s projektom. Te države članice koje sudjeluju u projektu prethodno su zajednički podnijele projekt.

Države članice sudionice koje su povezane s projektom dogovarat će se međusobno, i to jednoglasno, o modalitetima i opsegu svoje suradnje, među ostalim o nužnom doprinosu koji je potreban za pridruživanje projektu. Uspostavit će pravila o upravljanju projektom te će odlučiti o prihvatu dodatnih država članica sudionica tijekom projektnog ciklusa, sa statusom sudionika ili promatrača. Međutim, trebalo bi izraditi zajednički niz pravila o upravljanju koja bi se mogla prilagoditi u okviru pojedinačnih projekata. Time bi se osigurao oblik standardizacije u upravljanju svim projektima te bi se olakšalo njihovo pokretanje. Konkretno, za projekte koji se tiču razvoja sposobnosti upravljanje projektom (specifikacije, strategija nabave, izbor izvršne agencije, odabir industrijskih poduzeća itd.) i dalje će biti pod isključivom odgovornošću država članica sudionica koje su povezane s projektom.

Države članice sudionice prema potrebi o projektima obavješćuju države članice koje nisu sudionice.

3. Precizan pristup u fazama s realističnim i obvezujućim ciljevima za svaku fazu

Obveze koje su preuzele države članice sudionice ispunjavat će se putem nacionalnih napora i konkretnih projekata.

Realističan pristup u fazama ključan je za očuvanje sudjelovanja država članica predvodnica u PESCO-u, a time i za očuvanje načela ambicije i uključivosti. Iako će države članice sudionice raditi na ispunjavanju svih svojih obveza čim se PESCO službeno pokrene, neke se obveze mogu ispuniti prije ostalih. U tu svrhu države članice sudionice moraju postići dogovor o pristupu u fazama.

U fazama će se u obzir uzeti druge postojeće stavke u kalendaru (kao što su provedba europskog akcijskog plana obrane (EDAP), pokretanje sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira u 2021. te obveze koje su države članice već preuzele u drugim okvirima). Dvjema fazama (2018. – 2021. odnosno 2021. – 2025.) omogućit će se slijed obveza. Nakon 2025. obavit će se proces preispitivanja. U tu svrhu države članice sudionice ocijenit će ispunjavanje svih obveza u okviru PESCO-a i odlučiti o novim obvezama, s ciljem započinjanja nove etape prema europskoj integraciji u području sigurnosti i obrane.

4. Upravljanje PESCO-om zahtijeva dobro osmišljen i ambiciozan mehanizam ocjenjivanja utemeljen na nacionalnim planovima provedbe

Sve su države članice sudionice jamci, a Visoki predstavnik izvješćivat će o ispunjavanju obveza, u skladu s načelom redovite ocjene utvrđene Protokolom br. 10 (članak 3.). Obvezujuća narav i vjerodostojnost obveza o kojima je postignut dogovor osigurat će se putem mehanizma ocjenjivanja koji se sastoji od sljedećih dviju razina:

4.1. „Nacionalni plan provedbe”

Kako bi se pokazala sposobnost i spremnost svake države članice sudionice na ispunjavanje dogovorenih obveza, one se obvezuju da će prije donošenja odluke Vijeća o uspostavi PESCO-a podnijeti nacionalni plan provedbe u kojem se opisuje njihova sposobnost za ispunjavanje nužnih obveza. U cilju transparentnosti sve će države članice sudionice dobiti pristup tim planovima provedbe.

Ocjena osiguravanja država članica sudionica u pogledu ispunjavanja dogovorenih obveza provodit će se jednom godišnje na temelju nacionalnih planova provedbe, putem Tajništva PESCO-a u okviru nadležnosti Visokog predstavnika (uz potporu EDA-e u pogledu ulaganjâ u obranu i razvoja sposobnosti te ESVD-a, što uključuje EUMS, u pogledu operativnih aspekata). U okviru odgovornosti Vijeća ta će se ocjena poslati PSO-u (u sastavu PESCO), kao i EUMC-u (u sastavu PESCO) radi dobivanja njegova savjeta.

Ocjenjivači će se usredotočiti na vjerodostojnost obveza u okviru PESCO-a pregledom nacionalnih planova provedbe država članica, činjeničnih odredaba i doprinosa projektima.

Nakon pokretanja PESCO-a države članice sudionice ažurirat će svoje nacionalne planove provedbe prema potrebi, i to na temelju zahtjeva u vezi s pristupom u fazama.

Na početku svake faze obveze će biti detaljno opisane putem preciznijih ciljeva utvrđenih među državama članicama sudionicama kako bi se olakšao proces ocjenjivanja.

4.2. Godišnje i strateško preispitivanje na kraju svake faze

Najmanje jednom godišnje zajedničko Vijeće za vanjske poslove / obranu primit će izvješće od Visokog predstavnika, utemeljeno na doprinosima EDA-e (u skladu s člankom 3. Protokola br. 10.) i ESVD-a, što uključuje EUMS. U tom će se izvješću detaljno opisati stanje provedbe PESCO-a, što uključuje poštovanje svake države članice sudionice njezinih obveza, u skladu s njezinim nacionalnim planom provedbe. To izvješće, nakon savjeta EUMC-a, poslužit će kao temelj za preporuke i odluke Vijeća donesene u skladu s člankom 46. UEU-a.

Na kraju svake faze (2021., 2025.) provest će se postupak strateškog preispitivanja kojim se ocjenjuje poštovanje obveza za koje je predviđeno da se ispune tijekom te faze, kojim se odlučuje o pokretanju sljedeće faze i, prema potrebi, ažuriranju obveza za sljedeću fazu.

14.12.2017

Službeni list Europske unije

L 331/81

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2017/2318

оd 13. prosinca 2017.

o istovrijednosti pravnog i nadzornog okvira u Australiji koji se primjenjuje na financijska tržišta u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (1), a posebno njezin članak 25. stavak 4. točku (a),

budući da:

(1)

U članku 23. stavku 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (2) zahtijeva se da investicijska društva osiguraju da se trgovanja dionicama koje su uvrštene za trgovanje na uređenim tržištima ili se njima trguje na mjestima trgovanja odvijaju na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP-i) ili sistemskim internalizatorima, ili na mjestima trgovanja u trećoj zemlji koje je Komisija ocijenila istovrijednima u skladu s člankom 25. stavkom 4. točkom (a) Direktive 2014/65/EU.

(2)

Člankom 23. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 obveza trgovanja primjenjuje se samo na dionice. Obveza trgovanja ne odnosi se na druge vlasničke instrumente, kao što su potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovi čijim se udjelima trguje na burzi, certifikati i drugi slični financijski instrumenti.

(3)

Postupkom utvrđivanja istovrijednosti mjesta trgovanja u trećim zemljama iz članka 25. stavka 4. točke (a) Direktive 2014/65/EU nastoji se investicijskim društvima omogućiti da dionicama koje podliježu obvezi trgovanja u Uniji trguju na mjestima trgovanja treće zemlje koja su priznata kao istovrijedna. Komisija bi trebala procijeniti osigurava li pravni i nadzorni okvir treće zemlje da mjesto trgovanja kojem je u toj trećoj zemlji izdano odobrenje za rad ispunjava pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (3), iz glave III. Direktive 2014/65/EU, iz glave II. Uredbe (EU) br. 600/2014 i iz Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) i koji podliježu učinkovitom nadzoru i provedbi u toj trećoj zemlji. To bi trebalo tumačiti uzimajući u obzir ciljeve koji se nastoje ostvariti tim aktom, a posebno njegov doprinos uspostavi i funkcioniranju unutarnjeg tržišta, cjelovitosti tržišta, zaštiti ulagatelja te u konačnici financijskoj stabilnosti.

(4)

U skladu s člankom 25. stavkom 4. točkom (a) četvrtim podstavkom Direktive 2014/65/EU pravni i nadzorni okvir treće zemlje može se smatrati istovrijednim ako ispunjava barem uvjete da (a) tržišta podliježu odobrenju za rad te neprekidnom i učinkovitom nadzoru i provedbi; (b) tržišta imaju jasna i transparentna pravila o uvrštenju vrijednosnih papira za trgovanje tako da se njima može trgovati korektno, uredno i djelotvorno te da su slobodno prenosivi; (c) izdavatelji vrijednosnih papira trebali bi podlijegati zahtjevima za periodičnim i kontinuiranim izvješćivanjem kako bi se osigurao visok stupanj zaštite ulagatelja i (d) transparentnost i cjelovitost tržišta osiguravaju se sprječavanjem zlouporabe tržišta u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.

(5)

Svrha je ove procjene istovrijednosti procijeniti, među ostalim, jesu li pravno obvezujući zahtjevi koji se u Australiji primjenjuju na financijska tržišta koja osnovana u Australiji i imaju odobrenje za rad kao burze vrijednosnih papira pod nadzorom Australske komisije za vrijednosne papire i ulaganja („ASIC”) istovjetni zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 596/2014, iz glave III. Direktive 2014/65/EU, iz glave II. Uredbe (EU) br. 600/2014 i iz Direktive 2004/109/EZ, koji podliježu učinkovitom nadzoru i provedbi u toj trećoj zemlji.

(6)

Zakonom o trgovačkim društvima iz 2001. (Zakon o trgovačkim društvima) financijsko tržište definira se kao prostor na kojem se redovito susreću ponuda i potražnja financijskih proizvoda. Financijsko tržište mora poslovati s pomoću multilateralnog sustava u skladu s nediskrecijskim pravilima. Financijsko tržište nema diskrecijska prava u pogledu načina trgovanja i ne smije trgovati u vlastito ime niti trgovati za vlastiti račun uparivanjem naloga. Nadalje, financijsko tržište članovima mora osigurati nepristrani pristup svojim tržištima i uslugama. Kriteriji za pristup moraju biti nepristrani, transparentni i nediskriminirajući. Da bi se to postiglo, pravila o poslovanju financijskog tržišta moraju sadržavati prihvatljive i nediskriminirajuće standarde za pristup i zahtjeve za ispunjenjem uvjeta. Ta pravila preispituje ASIC.

(7)	Da bi se moglo utvrditi da su pravni i nadzorni sustavi treće zemlje u pogledu burzi kojima je u toj zemlji izdano odobrenje za rad istovjetni sustavima propisanima u Direktivi 2014/65/EU, moraju biti ispunjena četiri uvjeta iz članka 25. stavka 4. točke (a) četvrtog podstavka Direktive 2014/65/EU.

(8)	U skladu s prvim uvjetom, mjesta trgovanja u trećoj zemlji moraju podlijegati izdavanju odobrenja za rad te neprekidnom i učinkovitom nadzoru i provedbi.

(9)

Osoba koja upravlja financijskim tržištem dužna je imati australsko ovlaštenje za poslovanje na tržištu (AML). Prema Zakonu o trgovačkim društvima ministar je ovlašten za izdavanje AML-a. Prema odjeljku 795 A Zakona o trgovačkim društvima zahtjev za izdavanje AML-a mora se podnijeti ASIC-u, koji savjetuje ministra o zahtjevu. Odobrenje za rad izdaje se, među ostalim, samo ako ministar smatra da podnositelj zahtjeva ima odgovarajuća rješenja za ispunjenje primjenjivih zahtjeva i da može na odgovarajući način nadzirati tržište, pratiti postupanje sudionika i zahtijevati postupanje u skladu s pravilima o poslovanju tržišta (odjeljak 795B Zakona o trgovačkim društvima). Nakon što dobiju ovlaštenje, financijska tržišta dužna su kontinuirano ispunjavati uvjete ovlaštenja i održavati odgovarajuća rješenja za upravljanje tržištem, uključujući sustave za praćenje i postupanje u skladu s pravilima o poslovanju tržišta (odjeljak 792 A Zakona o trgovačkim društvima).

(10)

ASIC je tijelo javne vlasti osnovano na temelju Zakona o Australskoj komisiji za vrijednosne papire i ulaganja iz 2001. (Zakon o ASIC-u) i nadležno je za praćenje zakonitosti poslovanja australskih financijskih tržišta. Nadzorne i izvršne ovlasti ASIC-a uključuju istrage u slučaju sumnji na povredu propisa, izdavanje obavijesti o povredi propisa i zahtjev sudu za izricanje kazni u građanskom postupku. ASIC može pokrenuti kazneni postupak zbog neispunjavanja obveza koje se na temelju Zakona o trgovačkim društvima smatra kaznenim djelom. Nadalje, ASIC je ovlašten provoditi inspekciju financijskih tržišta bez prethodne obavijesti. To uključuje ovlaštenje za provjeru registara, evidencija i dokumenata. Nadalje, ako smatra da operater financijskog tržišta ne ispunjava svoje obveze iz ovlaštenja za poslovanje na financijskom tržištu, ministar nadležan za financijske usluge može operatera financijskog tržišta uputiti da poduzme specifične mjera kojima se osigurava njegovo ispunjenje tih obveza (odjeljak 794 A Zakona o trgovačkim društvima). Ako financijsko tržište ne uskladi svoje poslovanje s tim uputama, ASIC može od suda zatražiti nalog kojim se zahtijeva zakonito poslovanje (odjeljak 794 A Zakona o trgovačkim društvima). ASIC je ovlašten davati upute subjektu (uključujući operatera tržišta i sudionike na ovlaštenim tržištima) ako smatra da je to potrebno ili da je u javnom interesu, radi zaštite osoba koje trguju financijskim proizvodom ili razredima financijskih proizvoda (odjeljak 798J Zakona o trgovačkim društvima). Osim toga, radi provedbe svojih regulatornih i istražnih mjera, ASIC može zatražiti sudski nalog i pokretanje sudskog postupka. ASIC od suda može zatražiti nalog za postupanje u skladu s mjerama koje poduzima na temelju svojih regulatornih i istražnih ovlasti (odjeljak 70 Zakona o ASIC-u). Nadalje, ako subjekt ne postupi u skladu s uputama koje su izdane na temelju Zakona o trgovačkim društvima, ASIC od suda može zatražiti naloga za postupanje u skladu s tim uputama. Konačno, u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima financijska tržišta dužna su osigurati postupanje svojih članova u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima, drugih propisa koji se donose na temelju tog Zakona i njihovim pravilima o poslovanju tržišta (odjeljak 792 A Zakona). Ovlaštena je burza dužna rješavati sve moguće povreda pravila o poslovanju tržišta ili Zakona o trgovačkim društvima koje počine njezini članovi i obavijestiti ASIC o tim mogućim povredama.

(11)	Stoga se može zaključiti da burze vrijednosnih papira u Australiji podliježe izdavanju odobrenja za rad te kontinuiranom i učinkovitom nadzoru i provedbi.

(12)	U skladu s drugim uvjetom, mjesta trgovanja u trećim zemljama moraju imati jasna i transparentna pravila o uvrštenju vrijednosnih papira za trgovanje tako da se takvim vrijednosnim papirima može trgovati korektno, uredno i djelotvorno te da su slobodno prenosivi.

(13)

Operater financijskih tržišta općenito je obvezan razmotriti može li se vrijednosnim papirima koji su uvršteni za trgovanje na tržištu kojim upravlja trgovati korektno, uredno i djelotvorno. Odjeljak 793 A Zakona o trgovačkim društvima uključuje pravno obvezujuće zahtjeve za pravila o poslovanju kojima se uređuje uvrštenje vrijednosnih papira za trgovanje. U pravilima o poslovanju financijskih tržišta utvrđuju se uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi dionice uvrštenog subjekta mogle biti uvrštene u kotaciju na tržištu. Subjekt mora podnijeti zahtjev za uvrštenje za trgovanje kako bi se njegovim vrijednosnim papirima moglo trgovati te mora podnijeti zahtjev i dobiti odobrenje za uvrštenje u kotaciju svih vrijednosnih papira u glavnom razredu njegovih vrijednosnih papira koji su na službenom popisu financijskog tržišta. Operater tržišta objavljuje i nakon svakog dana trgovanja ažurira popis subjekata koji su uvršteni za trgovanje. ASIC preispituje imaju li financijska tržišta odgovarajuća pravila, sustave i procese s pomoću kojih se utvrđuje ispunjava li financijski proizvod kriterije financijskog tržišta i zakonske kriterije za uvrštenje za trgovanje na tom tržištu, te osigurava uklanjanje nepotrebnih ograničenja trgovanja vrijednosnim papirima. Svi vrijednosni papiri kojima se trguje na ovlaštenim burzama moraju ispunjavati određena pravila za uvrštenje, koja se dostavljaju ASIC-u na preispitivanje. Vrijednosni papiri moraju biti slobodno prenosivi i moraju ispunjavati određene kriterije o distribuciji vrijednosnih papira javnosti i izdavatelju koji su potrebni za vrednovanje vrijednosnog papira. Ovlaštena burza ne može uvrstiti vrijednosne papire za koje nisu javno dostupne informacije o izdanju i izdavatelju. Konačno, da bi se osiguralo uredno trgovanje vrijednosnim papirima na ovlaštenim burzama, ASIC i ministar mogu obustaviti trgovanje financijskim proizvodom ili razredom financijskih proizvoda.

(14)

U skladu s pravno obvezujućim uvjetom iz Zakona o trgovačkim društvima o „korektnom, urednom i djelotvornom” trgovanju financijska tržišta dužna su javno objavljivati podatke o transakcijama, ponudi i potražnji. Osim toga, sudionik ne smije izvršiti transakciju za koju u knjigu naloga prethodno nije unesen odgovarajući nalog. Postoje izuzeća za određene vrste trgovanja, kao što je trgovina velikim paketima ili trgovanje uz poboljšanje cijene. Ako se sudionik tržišta poziva na jedno od tih izuzeća, dužan je voditi evidenciju kojom se dokazuje da transakcija ispunjava uvjete za izuzeće. U skladu s Pravilima o integritetu tržišnog natjecanja zahtijeva financijska tržišta dužna su pod prihvatljivim tržišnim uvjetima i na nediskriminirajućoj osnovi odmah objavljivati informacije prije trgovanja zaprimljene tijekom vremena trgovanja, neprekidno i u stvarnom vremenu. Kad je riječ o informacijama zaprimljenima nakon vremena trgovanja operater tržišta mora objaviti informacije prije trgovanja najkasnije prije novog početka vremena trgovanja. Australski regulatorni okvir uključuje i zahtjeve za objavljivanje informacija nakon trgovanja, neprekidno i u stvarnom vremenu. Financijska tržišta dužna su objaviti informacije nakon trgovanja na javno dostupnim internetskim stranicama, bez naknade za pristup i najkasnije 20 minuta nakon trgovanja.

(15)	Stoga se može zaključiti da burze vrijednosnih papira u Australiji imaju jasna i transparentna pravila o uvrštenju vrijednosnih papira za trgovanje tako da se tim vrijednosnim papirima može trgovati korektno, uredno i djelotvorno te da su slobodno prenosivi.

(16)	Treći je uvjet da izdavatelji vrijednosnih papira moraju podlijegati zahtjevima za periodično i kontinuirano izvješćivanje kako bi se osigurao visok stupanj zaštite ulagatelja.

(17)

Australski regulatorni okvir sadržava jasne, opsežne i specifične zahtjeve za objavljivanje koji se odnose na godišnja i privremena izvješća. Izdavatelji čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na australskoj burzi vrijednosnih papira moraju objavljivati godišnje i privremene (polugodišnje) financijske izvještaje (odjeljci 292 i 302) Izvještaji moraju biti u skladu s računovodstvenim standardima (odjeljci 296 i 304 Zakona o trgovačkim društvima) i moraju prezentirati istinit i pošten pregled financijskog položaja i financijskih rezultata subjekta (odjeljci 297 i 305 Zakona o trgovačkim društvima). Nadalje, zahtijeva se revizija godišnjih financijskih izvještaja i izvještaj revizora (odjeljak 301 Zakona o trgovačkim društvima). ASIC vodi evidenciju informacija o trgovačkom društvu, uključujući prospekte i godišnje financijske izvještaje društva. Objavljivanjem sveobuhvatnih i pravodobnih informacija o izdavateljima vrijednosnih papira ulagateljima se omogućuje da procijene poslovne rezultate izdavatelja, a redovitim protokom informacija osigurava se odgovarajuća transparentnost za ulagatelje.

(18)	Stoga se može zaključiti da izdavatelji čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na burzama koje imaju ovlaštenje ASIC-a u Australiji podliježu zahtjevima za periodično i kontinuirano izvješćivanje čime se osigurava visok stupanj zaštite ulagatelja.

(19)	U skladu s četvrtim uvjetom, pravnim i nadzornim okvirom treće zemlje moraju se osigurati transparentnost i cjelovitost tržišta sprječavanjem zlouporabe tržišta u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.

(20)

Australskim zakonima o vrijednosnim papirima utvrđen je opsežan regulatorni i nadzorni okvir kojim se osigurava integritet tržišta, zabranjuje prijevarno ili obmanjujuće poslovanje na ovlaštenim burzama i objavljivanje lažnih ili obmanjujućih informacija o vrijednosnim papirima ili izdavateljima i sprječava trgovanje na temelju povlaštenih informacija i manipuliranje tržištem. Odredbe o zabrani zlouporabe tržišta utvrđene su u dijelu 7.10. Zakona o trgovačkim društvima. Neke zabrane koje se primjenjuju na uređena financijska tržišta i sudionike takvih tržišta utvrđene su i u dijelu o pravilima o integritetu tržišta u pododjeljku 798G(1) Zakona o trgovačkim društvima. U skladu s odjeljcima 1041E i 1041F Zakona o trgovačkim društvima zabranjeno je davanje lažnih ili obmanjujućih izjava o financijskim proizvodima i poticanje drugih na sudjelovanje trgovanje financijskim proizvodima lažnim ili obmanjujućim informacijama te nepošteno postupanje s financijskim proizvodom i/ili u svojstvu ovlaštenog pružatelja financijskih usluga (odjeljci 1041G i 1041H). Odjeljak 2 dijela 7.10 Zakona o trgovačkim društvima sadržava niz zabrana manipuliranja tržištem. Osim toga, u odjeljku 3 dijela 7.10. Zakona o trgovačkim društvima izričito se zabranjuje trgovanje na temelju povlaštenih informacija. ASIC prati postupanje u skladu s tim pravilima tako što koristi svoje široke ovlasti za istrage sumnjivih tržišnih aktivnosti i kazneni progon u slučaju povrede tih pravila.

(21)	Stoga se može zaključiti da se pravnim i nadzornim okvirom Australije osigurava transparentnost i cjelovitost tržišta sprječavanjem zlouporabe tržišta u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.

(22)

Nadalje, može se zaključiti da je pravni i nadzorni okvir kojim se uređuju financijska tržišta u Australiji koja su pod nadzorom ASIC-a u skladu s četiri prethodno navedena uvjeta za pravne i nadzorne sustave i stoga bi trebalo smatrati da se njime osigurava sustav zahtjeva za mjesta trgovanja istovjetan onome propisanom u Direktivi 2014/65/EU, Uredbi (EU) br. 600/2014, Uredbi (EU) br. 596/2014 i Direktivi 2004/109/EZ.

(23)

Budući da se velikim brojem dionica koje su izdane i uvrštene za trgovanje u Australiji istodobno trguje i na mjestima trgovanja u EU-u, ovom je odlukom potrebno osigurati da sva investicijska društva koja podliježu obvezi trgovanja iz članka 23. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 mogu nastaviti trgovati dionicama uvrštenima za trgovanje na australskim burzama. Budući da su na australskim burzama dostupne brojne alternativne platforme za likvidnost tih dionica, potrebno je priznati pravni i nadzorni okvir Australije, osobito kako bi se investicijskim društvima omogućilo da ispune svoju obvezu najpovoljnijeg izvršenja za svoje klijente.

(24)

Ova odluka temelji se na podatcima koji pokazuju da je sveukupno trgovanje EU-a nizom dionica koje su uvrštene na australske burze toliko učestalo da se na društva na koja se primjenjuje Direktiva o tržištima financijskih instrumenata (MiFID) ne bi moglo primijeniti iznimka iz članka 23. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 600/2014. Zbog toga bi se obveza trgovanja utvrđena u članku 23. stavku 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 primjenjivala na znatan broj dionica uvrštenih za trgovanje u Australiji.

(25)	Odluka će biti dopunjena dogovorom o suradnji kako bi se osigurala učinkovita razmjena informacija i koordinacija nadzornih aktivnosti između nacionalnih nadležnih tijela i ASIC-a.

(26)

Ova se Odluka temelji na pravno obvezujućim zahtjevima koji se odnose na financijska tržišta i primjenjuju se u Australiji u trenutku donošenja ove Odluke. Komisija bi trebala i dalje redovito pratiti razvoj pravnog i nadzornog okvira za uređena tržišta, učinkovitost suradnje u području nadzora u vezi s praćenjem, provedbom i ispunjenjem uvjeta na temelju kojih je donesena ova Odluka.

(27)

Komisija bi trebala redovito preispitivati pravne i nadzorne sustave koji se primjenjuju na financijska tržišta u Australiji. Time se ne dovodi u pitanje mogućnost da Komisija u bilo kojem trenutku provede posebno preispitivanje ako je zbog relevantnih promjena potrebno ponovno procijeniti istovrijednost utvrđenu ovom Odlukom. Na temelju takve ponovne procjene ova bi se Odluka mogla staviti izvan snage.

(28)	Budući da se Uredba (EU) br. 600/2014 i Direktiva 2014/65/EU primjenjuju od 3. siječnja 2018., potrebno je da ova odluka stupi na snagu dan nakon dana objave u Službenom listu Europske unije.

(29)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire.

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Za potrebe članka 23. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 pravni i nadzorni okvir u Australiji koji se primjenjuje na financijska tržišta kojima je u Australiji izdano odobrenje za rad i kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Odluci smatra se istovrijednim zahtjevima koji iz Direktive 2014/65/EU, Uredbe (EU) br. 600/2014, Uredbe (EU) br. 596/2014 i Direktive 2004/109/EZ te podliježe učinkovitom nadzoru i provedbi.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu dan nakon dana njezine objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. prosinca 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 173, 12.6.2014., str. 349.

(2) Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).

(3) Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (SL L 173, 12.6.2014., str. 1.).

(4) Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004., str. 38.).

PRILOG

Financijska tržišta:

(a)	ASX Limited

(b)	Chi-X Australia Pty Ltd

14.12.2017

Službeni list Europske unije

L 331/87

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2017/2319

оd 13. prosinca 2017.

o istovrijednosti pravnog i nadzornog okvira koji se primjenjuje na priznate burze u Posebnom upravnom području Hong Kongu u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

budući da:

(1)

U članku 23. stavku 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (2) zahtijeva se da investicijska društva osiguraju da se trgovanje dionicama koje su uvrštene za trgovanje na uređenim tržištima ili se njima trguje na mjestima trgovanja odvijaju na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP-i) ili sistemskim internalizatorima, ili na mjestima trgovanja u trećoj zemlji koje je Komisija ocijenila istovrijednima u skladu s člankom 25. stavkom 4. točkom (a) Direktive 2014/65/EU.

(2)

(3)

(4)

U skladu s člankom 25. stavkom 4. točkom (a) četvrtim podstavkom Direktive 2014/65/EU pravni i nadzorni okvir treće zemlje može se smatrati istovrijednim ako ispunjava barem uvjete da (a) tržišta podliježu odobrenju za rad te neprekidnom i učinkovitom nadzoru i provedbi; (b) tržišta imaju jasna i transparentna pravila o uvrštenju vrijednosnih papira za trgovanje tako da se njima može trgovati korektno, uredno i djelotvorno te da su slobodno prenosivi; (c) izdavatelji vrijednosnih papira trebali bi podlijegati zahtjevima za periodično i kontinuirano izvješćivanje kako bi se osigurao visok stupanj zaštite ulagatelja i (d) transparentnost i cjelovitost tržišta osiguravaju se sprječavanjem zlouporabe tržišta u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.

(5)

Svrha ove procjene istovrijednosti jest procijeniti, među ostalim, jesu li pravno obvezujući zahtjevi koji se u Hong Kongu primjenjuju na priznate burze koje su osnovane i koje imaju odobrenje za rad u skladu s honkonškim Pravilnikom o vrijednosnim papirima i budućnosnicama (SFO) („priznate burze”) i koje nadzire Komisija za vrijednosne papire i budućnosnice („SFC”) istovjetni zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 596/2014, iz glave III. Direktive 2014/65/EU, iz glave II. Uredbe (EU) br. 600/2014 i iz Direktive 2004/109/EZ, koji podliježu učinkovitom nadzoru i provedbi u toj trećoj zemlji.

(6)

Kada je riječ o uvjetima da tržišta podliježu izdavanju odobrenja za rad te neprekidnom i učinkovitom nadzoru i provedbi, u skladu s Pravilnikom o vrijednosnim papirima i budućnosnicama (poglavlje 571. Zakona Hong Konga) priznata burza mora upravljati multilateralnim sustavom u skladu s nediskrecijskim pravilima. Burza nema diskrecijska prava u pogledu načina trgovanja i ne smije trgovati u vlastito ime niti trgovati za vlastiti račun uparivanjem naloga. Nadalje, priznata burza mora članovima osigurati nepristrani pristup svojim tržištima i uslugama. Kriteriji za pristup moraju biti nepristrani, transparentni i nediskriminirajući. Da bi se to postiglo, pravila o poslovanju priznate burze moraju sadržavati prihvatljive i nediskriminirajuće standarde za pristup i zahtjeve za ispunjenje uvjeta. Pravila trgovanja preispituje i odobrava SFC. Da bi se moglo pristupiti sustavu trgovanja priznate burze, potrebno je postati član priznate burze. Član burze mora ispunjavati određene kriterije. Među ostalim, mora biti društvo osnovano u Hong Kongu, mora biti licenciranu skladu s odjeljkom 116(1) Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama te mora posjedovati valjanu potvrdu o registraciji poslovanja u skladu s Pravilnikom o registraciji poslovanja.

(7)

Da bi se moglo utvrditi da su pravni i nadzorni sustavi treće zemlje u pogledu mjesta trgovanja kojima je u toj zemlji izdano odobrenje za rad istovjetni sustavima propisanima u Direktivi 2014/65/EU, moraju biti ispunjena četiri uvjeta iz članka 25. stavka 4. točke (a) četvrtog podstavka Direktive 2014/65/EU.

(8)	U skladu s prvim uvjetom, mjesta trgovanja u trećoj zemlji moraju imati odobrenje za rad i podlijegati kontinuiranom i učinkovitom nadzoru i provedbi.

(9)

U odjeljku 19(1)(a) Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama navodi se da burzom dionica može upravljati samo priznata burza. SFC može priznati trgovačko društvo kao burzu ako smatra da je to u interesu ulagateljske javnosti ili u javnom interesu ili u cilju pravilne regulacije tržišta vrijednosnih papira. SFC može, nakon savjetovanja s javnosti i nakon toga s financijskim tajnikom Posebnog upravnog područja Hong Konga, priznati trgovačko društvo kao burzu. SFC može, uz suglasnost financijskog tajnika, priznati i kontrolora burzovnog poslovanja. SFC može uvjetovati priznavanje. Nakon priznavanja priznata burza koja upravlja tržištem dionica dužna je osigurati uredno, informirano i korektno tržište vrijednosnih papira kojima se trguje na njezinim burzama kćerima. U skladu s odjeljcima od 2. do 4. dijela III. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama, priznata burza mora osigurati razborito upravljanje rizicima povezanima s njezinim poslovanjem i operacijama. Pri izvršavanju tih dužnosti mora djelovati u interesu javnosti, osobito uzimajući u obzir interes ulagateljske javnosti, te mora osigurati da interes javnosti bude na prvom mjestu u slučaju sukoba s interesom priznate burze ili ili s interesom priznatog kontrolora burzovnog poslovanja. Priznata burza mora poslovati u skladu sa svim uvjetima utvrđenim zakonom, propisima ili načelima vladavine prava i drugim zakonskim obvezama.

(10)

SFC je regulator tržišta vrijednosnih papira u Hong Kongu. U skladu s dijelom III. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama SFC je odgovoran za nadzor, praćenje i regulaciju aktivnosti priznatih burzi i priznatih kontrolora burzovnog poslovanja. SFC prati rad priznate burze kako bi ocijenio ispunjava li burza u početku i kontinuirano svoje zakonske obveze. Ako priznata burza ne ispunjava te obveze, SFC je ovlašten poduzeti odgovarajuće mjere navedene u dijelu III. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama. U odjeljcima 28. i 72. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama navodi se da SFC može ukinuti priznavanje trgovačkog društva kao burze. U skladu s Pravilnikom o vrijednosnim papirima i budućnosnicama SFC ima regulatorne, administrativne i istražne ovlasti i može u građanskom postupku zatražiti sudski nalog u skladu s odjeljcima 213. i 214. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama i administrativne ili kaznene mjere te može pokrenuti kazneni postupak ili proslijediti predmet radi kaznenog progona. Nadalje, u skladu s odjeljkom 399(1) Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama SFC može objavljivati kodekse i smjernice koje smatra prikladnima za pružanje smjernica u cilju ostvarenja svojih regulatornih ciljeva, funkcija i provedbe odredbi Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama. Priznate burze odgovorne su zauspostavu i provedbu vlastitih pravila trgovanja kako bi osigurale pravilno poslovanje svojih članova. Da bi se osiguralo trajno poslovanje u skladu s uvjetima iz Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama, SFC može preispitivati i provoditi reviziju poslovanja priznatih burzi i priznatih kontrolora burzovnog poslovanja, njihovih sustava elektroničkog trgovanja i poravnanja te njihova upravljanja rizikom. U skladu s odjeljkom 23 Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama SFC može od priznate burze zahtijevati donošenje ili izmjenu pravila koja burza može donositi u skladu s tim odjeljkom. SFC može od priznate burze zahtijevati poslovne knjige, evidencije i druge informacije o njezinu poslovanju ili o trgovanju vrijednosnim papirima. SFC može od priznate burze zahtijevati i da poduzme određene mjere, uključujući zahtjev priznatoj burzi za poduzimanje mjera koje se odnose na upravljanje, ponašanje ili poslovanje ili može zabraniti mjere koje se odnose na upravljanje, ponašanje ili poslovanje navedene u Obavijesti o ograničenju iz odjeljka 92(1) Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama. Nadalje, u kladu s odjeljkom 29. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama SFC je ovlašten obustaviti trgovanje vrijednosnim papirima i zatvoriti priznatu burzu ako smatra da je uredno trgovanje na burzi dionica ugroženo. U skladu s Pravilnikom o vrijednosnim papirima i budućnosnicama SFC je ovlašten izricati disciplinske mjere (dio IX. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama) i za kazneni progon počinitelja zbog protupravnog postupanja s vrijednosnim papirima (odjeljak 388. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama). Nadzorne i disciplinske ovlasti SFC-a ne odnose se samo na trgovačka društva uvrštena na burzu i licencirane subjekte, već i na sudionike na tržištu, uključujući ulagatelje. U skladu s Pravilnikom o vrijednosnim papirima i budućnosnicama SFC je ovlašten poduzimati disciplinske, građanskopravne i kaznene mjere zbog protupravnog postupanja na tržištu. U skladu s dijelom XIII. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama SFC se može obratiti Sudu za protupravno postupanje na tržištu i, ovisno o slučaju, izricati građanskopravne sankcije. Isto tako u skladu s dijelom XIV. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama SFC može pokrenuti postupak pred kaznenim sudom. SFC može, ovisno o slučaju, zatražiti sudski nalog za pretragu prostorija u skladu s odjeljkom 191. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama i surađivati s regulatornim tijelima u zemlji i inozemstvu radi provođenja istraga na temelju odjeljka 186. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama.

(11)

U skladu s memorandumom o razumijevanju iz 2001., koji su potpisali kontrolor burzovnog poslovanja i SFC o pitanjima koja se odnose na nadzor SFC-a, nadzor članova burze i nadzor tržišta, priznate burze dužne su redovito ili povremeno dostavljati podatke i informacije SFC-u. SFC u svrhu praćenja ima pristup informacijama o nalozima i transakcijama u stvarnom vremenu. U skladu s točkom 16. priloga II. Memorandumu o razumijevanju, priznate burze dužne su što ranije obavijestiti SFC o ozbiljnim problemima i dostavljati informacije SFC-u u propisanim rokovima koje su obje strane dogovorile. U skladu s odjeljkom 27. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama SFC može od priznate burze zahtijevati poslovne knjige i evidencije o poslovanju ili financijskim instrumentima kojima se trguje, te sve druge informacije o poslovanju ili trgovanju vrijednosnim papirima, ugovorima o budućnosnicama ili OTC izvedenicama. Priznate burze dužne su voditi evidenciju o svim nalozima i transakcijama koji se odnose na sve financijske instrumente a koje SFC može zahtijevati u cilju obavljanja svojih funkcija. Priznate burze dužne su te evidencije čuvati najmanje sedam godina.

(12)	Stoga se može zaključiti da priznate burze u Hong Kongu podliježu izdavanju odobrenja za rad i kontinuiranom i učinkovitom nadzoru i provedbi.

(13)	U skladu s drugim uvjetom, mjesta trgovanja u trećim zemljama moraju imati jasna i transparentna pravila o uvrštenju vrijednosnih papira za trgovanje tako da se tim vrijednosnim papirima može trgovati korektno, uredno i djelotvorno te da su slobodno prenosivi.

(14)

U skladu s odjeljkom 21. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama priznate burze imaju zakonsku obvezu osigurati uredno, informirano i korektno tržište. Pravila za uvrštenje jesu zahtjevi utvrđeni u pravilniku burze u skladu s Pravilnikom o vrijednosnim papirima i budućnosnicama, kojima operater tržišta utvrđuje svoja unutarnja pravila kojima osigurava korektno, uredno i djelotvorno tržište za trgovanje vrijednosnim papirima i zahtijeva korektno i uredno izdavanje vrijednosnih papira te korektno i jednako postupanje prema svim imateljima izdanih vrijednosnih papira. Pravila za uvrštenje sadržavaju osnovne uvjete za uvrštenje vrijednosnih papira. Ta pravila sadržavaju i uvjete koji trebaju biti ispunjeni prije uvrštenja vrijednosnih papira te kontinuirane obveze izdavatelja nakon odobrenja uvrštenja. U skladu s odjeljkom 24. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama SFC mora odobriti ta pravila za uvrštenje. Podnositelj zahtjeva za uvrštenje mora biti propisno osnovan, mora ispunjavati određene kapitalne zahtjeve, zahtjeve za objavljivanje i njegova uprava mora biti u dovoljnoj mjeri prisutna u Hong Kongu. Podnositelj zahtjeva i njegovo poslovanje moraju, prema mišljenju operatera tržišta, biti primjereni za uvrštenje. Priznata burza ima apsolutno diskrecijsko pravo prihvatiti ili odbiti zahtjeve za uvrštenje. Izuzeće od pravila za uvrštenje može se odobriti samo od slučaja do slučaja uzimajući u obzir okolnosti pojedinog slučaja. Ako se takvim izuzećem želi postići neki opći učinak, ono se može odobritisamo uz prethodnu suglasnost SFC-a. Priznata burza mora službeno potvrditi SFC-u da je vrijednosni papir odobren za uvrštenje i kotaciju. Vrijednosni papiri moraju biti slobodno prenosivi i moraju ispunjavati određene kriterije o distribuciji vrijednosnih papira javnosti. Konačno, da bi se osiguralo uredno trgovanje vrijednosnim papirima, SFC može obustaviti trgovanje financijskim proizvodom ili razredom financijskih proizvoda kojima se trguje na priznatoj burzi.

(15)

U okviru svoje dužnosti da osigura uredno, informirano i korektno trgovanje priznata burza mora pravodobno i ravnopravno osigurati primjerenu razinu transparentnosti trgovanja. Informacije prije trgovanja uključuju najbolju kupovnu i prodajnu cijenu, dubinu cijene i naloga. Cijela knjiga naloga, uključujući trenutačne kupovne i prodajne cijene i dubinu interesa za trgovanje po tim cijenama, objavljuje se neprekidno i u stvarnom vremenu tijekom kontinuiranog dnevnog trgovanja. Sudionici tržišta mogu pristupiti informacijama prije trgovanja izravno putem sustava burzi za razmjenu tržišnih podataka ili neizravno putem prodavatelja informacija. Ne postoje izuzeća od transparentnosti prije trgovanja. Transakcije koje se provode na priznatoj burzi podliježu objavljivanju informacija nakon trgovanja. Detalji o transakcijama na burzi objavljuju se u stvarnom vremenu i uključuju, među ostalim, informacije o cijenama, zaključnim cijenama i prometu tržišta. Sudionici tržišta mogu pristupiti informacijama nakon trgovanja izravno putem sustava burzi za razmjenu tržišnih podataka ili neizravno putem prodavatelja informacija.

(16)	Stoga se može zaključiti da priznate burze u Hong Kongu imaju jasna i transparentna pravila o uvrštenju vrijednosnih papira za trgovanje tako da se tim vrijednosnim papirima može trgovati korektno, uredno i djelotvorno te da su slobodno prenosivi.

(17)	Treći je uvjet da izdavatelji vrijednosnih papira moraju podlijegati zahtjevima za periodično i kontinuirano izvješćivanje kako bi se osigurao visok stupanj zaštite ulagatelja.

(18)

Pravila za uvrštenje priznate burze moraju sadržavati jasne, opsežne i specifične zahtjeve za objavljivanje koji se odnose na godišnja i privremena izvješća. Izdavatelji čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje dužni su objavljivati godišnje i polugodišnje financijske izvještaje kako je utvrđeno u pravilniku burze. Nužna je revizija financijskih izvještaja koji moraju biti u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim standardima. Priznata burza mora pratiti ispunjava li izdavatelj kontinuirano obvezu objavljivanja u skladu s pravilima o uvrštenju. Osim toga, priznata burza preispituje i godišnje izvještaje izdavatelja i posebno usklađenost poslovanja izdavatelja s pravilima o uvrštenju i njihovo objavljivanje bitnih događaja i kretanja u okviru njezina trajnog praćenja i postupanja u skladu s propisima. SFC aktivno nadzire poslovanje društava i dubinski preispituje odabrana uvrštena društva kako bi se utvrdile nezakonitosti ili nepravilnosti u poslovanju društva. Objavljivanjem sveobuhvatnih i pravodobnih informacija o izdavateljima vrijednosnih papira ulagateljima se omogućuje da procijene poslovne rezultate izdavatelja, a redovitim protokom informacija osigurava se odgovarajuća transparentnost za ulagatelje.

(19)	Stoga se može zaključiti da izdavatelji vrijednosnih papira uvrštenih na priznate burze u Hong Kongu podliježu zahtjevima za periodično i kontinuirano izvješćivanje čime se osigurava visok stupanj zaštite ulagatelja.

(20)	U skladu s četvrtim uvjetom, pravnim i nadzornim okvirom treće zemlje moraju se osigurati transparentnost i cjelovitost tržišta sprječavanjem zlouporabe tržišta u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.

(21)

Propisima Hong Konga o vrijednosnim papirima utvrđen je, kako je navedeno u nastavku, opsežan regulatorni i nadzorni okvir kojim se osigurava integritet tržišta, zabranjuju prijevarno ili obmanjujuće poslovanje na priznatim burzama i objavljivanje lažnih ili obmanjujućih informacija o vrijednosnim papirima ili izdavateljima te sprječava trgovanje na temelju povlaštenih informacija i manipuliranje tržištem. Pravilnikom o vrijednosnim papirima i budućnosnicama uređena su pitanja zlouporabe tržišta i utvrđeni su građanski i kazneni postupci u slučaju protupravnog postupanja na tržištu. Protupravno postupanje na tržištu, kako je definirano u Pravilniku o vrijednosnim papirima i budućnosnicama, obuhvaća šest prekršaja, tj. trgovanje na temelju povlaštenih informacija, odjeljci 270. i 291. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama, lažno trgovanje odjeljci 274. i 295. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama, namiještanje cijena odjeljci 275. i 296. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama, objavljivanje informacija o zabranjenim transakcijama, odjeljci 276. i 297. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama, objavljivanje lažnih i obmanjujućih informacija kojima se potiču transakcije, odjeljci 277. i 298. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama te manipuliranje tržištem, odjeljci 278. i 299. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama. Za rješavanje o prekršajima u građanskom postupku nadležan je Sud za protupravno postupanje na tržištu pred kojim SFC može pokrenuti postupak. Za rješavanje o kaznenim djelima u kaznenom postupku SFC je ovlašten pokrenuti skraćeni postupak pred kaznenim sudovima. U skladu s odjeljkom 107. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama SFC može zatražiti kaznene sankcije protiv osoba koje potiču druge na kupnju ili prodaju vrijednosnih papira prijevarnim ili neodgovornim pogrešnim prikazivanjem ili, u skladu s odjeljku 298.Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama, protiv osoba koje objavljuju lažne ili obmanjujuće informacije koje bi mogle potaknuti druge na kupnju vrijednosnih papira. U skladu s odjeljkom 277. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama potonje se prema građanskom pravu smatra protupravnim postupanjem na tržištu. Osim toga, u odjeljku 300. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama propisuje se kaznena odgovornost osoba koje se u transakcijama s vrijednosnim papirima koriste obmanama ili prijevarama, uređajima ili sustavima s ciljem počinjenja prijevare ili obmane. U odjeljku 384. Pravilnika o vrijednosnim papirima i budućnosnicama propisuje se kaznena odgovornost osoba koje svjesno ili neodgovorno daju lažne ili obmanjujuće informacije SFC-u ili priznatom kontroloru burzovnog poslovanja. Ako se društvo proglasi krivim za počinjenje kaznenog djela, odjeljkom 390. Pravilnik o vrijednosnim papirima i budućnosnicama kaznena odgovornost proširuje se na sve zaposlenike društva koji su pristankom, prešutnim pristankom ili nepažnjom sudjelovali u počinjenju kaznenog djela.

(22)	Stoga se može zaključiti da se pravnim i nadzornim okvirom u Hong Kongu osigurava transparentnost i cjelovitost tržišta sprječavanjem njegove zlouporabe u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.

(23)

Nadalje, može se zaključiti da je pravni i nadzorni okvir kojim se uređuju priznate burze koje posluju u Hong Kongu pod nadzorom SFC-a u skladu s četiri prethodno navedena uvjeta za pravne i nadzorne sustave i stoga bi trebalo smatrati da se njime osigurava sustav zahtjeva za mjesta trgovanja istovjetan onome propisanom u Direktivi 2014/65/EU, Uredbi (EU) br. 600/2014, Uredbi (EU) br. 596/2014 i Direktivi 2004/109/EZ.

(24)

Budući da se velikim brojem dionica izdanih u EU-u koje su uvrštene za trgovanje i kojima se trguje na mjestima trgovanja u EU-u trguje i na mjestima trgovanja u Hong Kongu, mjesta trgovanja u Hong Kongu često su dodatni centri likvidnosti za te dionice izdane u EU-u. Time se investicijskim društvima u EU-u omogućuje da dionicama izdanima u EU-u koje su uvrštene za trgovanje i kojima se trguje na mjestima trgovanja u EU-u trguju izvan radnog vremena mjesta trgovanja u EU-u. Priznavanjem pravnog i nadzornog okvira Hong Konga omogućuje se investicijskim društvima iz EU-a da nastave trgovati dionicama izdanima u EU-u izvan radnog vremena mjesta trgovanja u EU-u.

(25)

Ova odluka temelji se na podatcima koji pokazuju da je sveukupno trgovanje EU-a nizom dionica koje su uvrštene na burze u Hong Kongu toliko učestalo da se na društva na koja se primjenjuje Direktiva o tržištima financijskih instrumenata (MiFID) ne bi mogla primijeniti iznimka iz članka 23. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 600/2014. Zbog toga bi se obveza trgovanja utvrđena u članku 23. stavku 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 primjenjivala na znatan broj dionica uvrštenih za trgovanje u Hong Kongu.

(26)	Odluka će biti dopunjena dogovorom o suradnji kako bi se osigurala učinkovita razmjena informacija i koordinacija nadzornih aktivnosti između nacionalnih nadležnih tijela i SFC-a.

(27)

Ova se Odluka temelji na pravno obvezujućim zahtjevima koji se odnose na priznate burze i primjenjuju se u Hong Kongu u trenutku donošenja ove Odluke. Komisija bi trebala nastaviti redovito pratiti razvoj pravnih i nadzornih sustava za ta mjesta trgovanja, tržišna kretanja, učinkovitost suradnje u području nadzora u vezi s praćenjem, provedbom i ispunjavanjem uvjeta na temelju kojih je donesena ova Odluka.

(28)

Komisija bi trebala redovito preispitivati pravne i nadzorne sustave koji se primjenjuju na priznate burze u Hong Kongu. Time se ne dovodi u pitanje mogućnost da Komisija u bilo kojem trenutku provede posebno preispitivanje ako je zbog relevantnih promjena potrebno ponovno procijeniti istovrijednost utvrđenu ovom Odlukom. Na temelju takve ponovne procjene ova bi se Odluka mogla staviti izvan snage.

(29)	Budući da se Uredba (EU) br. 600/2014 i Direktiva 2014/65/EU primjenjuju od 3. siječnja 2018., potrebno je da ova odluka stupi na snagu dan nakon dana objave u Službenom listu Europske unije.

(30)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire.

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Za potrebe članka 23. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 pravni i nadzorni okvir u Posebnom upravnom području Hong Kongu koji se primjenjuje na priznate burze kojima je u Hong Kongu izdano odobrenje za rad i kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Odluci smatra se istovrijednim zahtjevima iz Direktive 2014/65/EU, Uredbe (EU) br. 600/2014, Uredbe (EU) br. 596/2014 i Direktive 2004/109/EZ te podliježe učinkovitom nadzoru i provedbi.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu dan nakon dana njezine objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. prosinca 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 173, 12.6.2014., str. 349.

(2) Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).

PRILOG

Priznate burze

The Stock Exchange of Hong Kong Limited (SEHK)

14.12.2017

Službeni list Europske unije

L 331/94

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2017/2320

оd 13. prosinca 2017.

o istovrijednosti pravnog i nadzornog okvira Sjedinjenih Američkih Država za nacionalne burze vrijednosnih papira i alternativne sustave trgovanja u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

budući da:

(1)

U članku 23. stavku 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (2) zahtijeva se da investicijska društva osiguraju da se trgovanja dionicama koje su uvrštene za trgovanje na uređenim tržištima ili se njima trguje na mjestima trgovanja odvijaju na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP-i) ili sistemskim internalizatorima, ili na mjestu trgovanja u trećoj zemlji koje je Komisija ocijenila istovrijednima u skladu s člankom 25. stavkom 4. točkom (a) Direktive 2014/65/EU.

(2)

(3)

Postupkom utvrđivanja istovrijednosti mjesta trgovanja osnovanih u trećim zemljama iz članka 25. stavka 4. točke (a) Direktive 2014/65/EU nastoji se investicijskim društvima omogućiti da dionicama koje podliježu obvezi trgovanja u Uniji trguju na mjestima trgovanja treće zemlje koja su priznata kao istovrijedna. Komisija bi trebala procijeniti osigurava li pravni i nadzorni okvir treće zemlje da mjesto trgovanja kojem je u toj trećoj zemlji izdano odobrenje za rad ispunjava pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (3), iz glave III. Direktive 2014/65/EU, iz glave II. Uredbe (EU) br. 600/2014 i iz Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) i koji podliježu učinkovitom nadzoru i provedbi u toj trećoj zemlji. To bi trebalo tumačiti u svjetlu ciljeva tih akata, posebno njihova doprinosa uspostavi i funkcioniranju unutarnjeg tržišta, cjelovitosti tržišta, zaštiti ulagatelja i konačno, ali ne i manje važno, financijskoj stabilnosti.

(4)

U skladu s člankom 25. stavkom 4. točkom (a) četvrtim podstavkom Direktive 2014/65/EU pravni i nadzorni okvir treće zemlje može se smatrati istovrijednim ako ispunjava barem uvjete da (a) tržišta podliježu odobrenju za rad te neprekidnom i učinkovitom nadzoru i provedbi; (b) tržišta imaju jasna i transparentna pravila o uvrštenju vrijednosnih papira za trgovanje tako da se njima može trgovati korektno, uredno i djelotvorno te da su slobodno prenosivi; (c) izdavatelji vrijednosnih papira trebali bi podlijegati zahtjevima za periodično i kontinuirano izvješćivanje kako bi se osigurao visok stupanj zaštite ulagatelja i (d) transparentnost i cjelovitost tržišta osiguravaju se sprječavanjem zlouporabe tržišta u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.

(5)

Svrha je ove procjene istovrijednosti procijeniti, među ostalim, jesu li pravno obvezujući zahtjevi koji se u Sjedinjenim Američkim Državama („SAD”) primjenjuju na nacionalne burze vrijednosnih papira i alternativnesustave trgovanja koji su tamo osnovani i registrirani i pod nadzorom su američke Komisije za vrijednosne papire („SEC”) istovjetni zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 596/2014, iz glave III. Direktive 2014/65/EU, iz glave II. Uredbe (EU) br. 600/2014 i iz Direktive 2004/109/EZ, koji podliježu učinkovitom nadzoru i provedbi u toj trećoj zemlji.

(6)

Kada je riječ o uvjetima da tržišta podliježu izdavanju odobrenja za rad i kontinuiranom i učinkovitom nadzoru i provedbi, u odjeljku 3(a)(1) Zakona o burzi vrijednosnih papira iz 1934. („Zakon o burzi”) burza se definira kao svaka organizacija, udruženje ili skupina osoba koji čine, održavaju ili osiguravaju tržište ili mjesta za okupljanje kupaca i prodavatelja vrijednosnih papira ili koji na neki drugi način obavljaju zadaće u vezi s vrijednosnim papirima koje obično obavlja burza. Pojam burza dodatno se definira u Zakonu u burzi, odjeljku 3b–16, kao „organizacija, udruženje ili skupina osoba koji (1) objedinjavaju naloge za kupnju vrijednosnih papira više kupaca i prodavatelja i (2) upotrebljavaju uspostavljene, nediskrecijske metode (pružanjem mjesta za trgovanje ili utvrđivanjem pravila) kojima se uspostavlja odnos između takvih naloga i kojima se prodavatelji i kupci koji izvršavaju te naloge dogovaraju o uvjetima trgovanja. Burza mora upravljati multilateralnim sustavom u skladu s nediskrecijskim pravilima. Burza se mora registrirati pri Komisiji za vrijednosne papire kao nacionalna burza vrijednosnih papira ili kao burzovni posrednik i mora postupati u skladu s Uredbom o alternativnim sustavima trgovanja.

(7)

Nadalje, nacionalna burza vrijednosnih papira mora članovima osigurati nepristrani pristup svojim tržištima i uslugama. Kriteriji za pristup moraju biti transparentni i ne smiju se primjenjivati na nekorektan i diskriminirajući način. U tu svrhu nacionalna burza vrijednosnih papira mora imati pravila kojima se propisuje na koji način registrirani burzovni posrednik može podnijeti zahtjev za članstvo. U skladu s odjeljkom 19(b) Zakona o burzi Komisija za vrijednosne papire preispituje pravila za uvrštenje na nacionalnu burzu vrijednosnih papira. Iako nacionalna burza vrijednosnih papira mora imati prihvatljive standarde za pristup, ti bi standardi trebali spriječiti neprihvatljivo diskriminirajuće uskraćivanje pristupa. Nacionalna burza vrijednosnih papira mora odbiti zahtjev za članstvo neregistriranog burzovnog posrednika i svakog burzovnog posrednika koji ne ispunjava zakonom propisane uvjete.

(8)

U odjeljku 242.300 glave 17. Zakonika saveznih propisa dio 242 („Uredba o alternativnim sustavima trgovanja”) alternativni sustav trgovanja definira se kao svaka organizacija, udruženje, osoba, skupina osoba ili sustav koji osiguravaju mjesto trgovanja za okupljanje kupaca i prodavatelja vrijednosnih papira ili za obavljanje drugih funkcija u vezi s vrijednosnim papirima koje obično obavlja burza u smislu Zakona o burzi, odjeljak 3b–16. U skladu s Uredbom o alternativnim sustavima trgovanja, subjekt koji je obuhvaćen definicijom burze mora se registrirati kao nacionalna burza vrijednosnih papira ili kao burzovni posrednik i mora postupati u skladu s Uredbom o alternativnim sustavima trgovanja. Alternativni sustav trgovanja mora upravljati multilateralnim sustavom u kojem sudionici izvršavaju transakcije u skladu s nediskrecijskim pravilima. Alternativni sustavi trgovanja na kojima se obavlja 5 % ili više prosječnog dnevnog volumena trgovanja bilo kojim vlasničkim vrijednosnim papirima u određenom vremenskom razdoblju moraju poštovati zahtjeve za korektan pristup iz odjeljka 242.301(b)(5)(ii) Uredbe o alternativnim sustavima trgovanja. Konkretno, moraju imati pisane standarde za odobravanje pristupa trgovanju relevantnim vrijednosnim papirima na svojim sustavima i uvrstiti te standarde u svoju dokumentaciju. Alternativni sustav trgovanja ne smije nikome neopravdano sprječavati ili ograničavati pristup svojim uslugama koje se odnose na vlasničke vrijednosne papire koji čine 5 % ili više prosječnog dnevnog volumena trgovanja alternativnog sustava trgovanja u primjenjivom razdoblju i ne smije te standarde primjenjivati na nekorektan ili diskriminirajući način. Standardi za pristup dostavljaju se Komisiji za vrijednosne papire na njezin zahtjev.

(9)

Da bi se moglo utvrditi da su pravni i nadzorni sustavi treće zemlje u pogledu nacionalnih burzi vrijednosnih papira i alternativnih sustava trgovanja istovjetni sustavima propisanima u Direktivi 2014/65/EU moraju biti ispunjena četiri uvjeta iz članka 25. stavka 4. točke (a) četvrtog podstavka Direktive 2014/65/EU.

(10)	U skladu s prvim uvjetom, mjesta trgovanja u trećoj zemlji moraju imati odobrenje za rad i podlijegati kontinuiranom učinkovitom nadzoru i provedbi.

(11)

Prije početka rada nacionalna burza vrijednosnih papira mora se registrirati pri Komisiji za vrijednosne papire. Komisija za vrijednosne papire odobrava registraciju ako utvrdi da su ispunjeni primjenjivi zahtjevi koji se odnose na podnositelja. Komisija za vrijednosne papire mora odbiti registraciju ako to ne utvrdi (odjeljak 19(a)(1) Zakona o burzi). Zakonom o burzi propisano je da burza mora imati sustave za sve vrste postupanja i aktivnosti koje podnositelj želi obavljati. Nakon registracije, nacionalne burze vrijednosnih papira dužne su imati pravila, politikei postupke koji su u skladu s njihovim zakonskim obvezama te kapacitet za izvršavanje svojih obveza. Nakon registracije nacionalna burza vrijednosnih papira postaje samoregulatorna organizacija. U tom svojstvu nacionalne burze vrijednosnih papira nadziru svoje članove i osobe povezane sa svojim članovima i osiguravaju njihovo postupanje u skladu s odredbama Zakona o burzi, pravilima i propisima povezanima s tim Zakonom i sa svojim pravilima. U slučaju neusklađenosti postupanja članova s pravilima nacionalnih burzi vrijednosnih papira, nacionalne burze vrijednosnih papira u svojstvu samoregulatornih organizacija dužne su rješavati sva moguće povrede tržišnih pravila ili saveznih propisa o vrijednosnim papirima koje počine njihovi članovi. Osim toga, dužne su o značajnim povredama obavijestiti Komisiju za vrijednosne papire.

(12)

Alternativni sustav trgovanja mora postupati u skladu s Uredbom o alternativnim sustavima trgovanja, kojom je propisano, među ostalim, da se alternativni sustav trgovanja mora registrirati pri Komisiji za vrijednosne papire kao burzovni posrednik u skladu s odjeljkom 15 Zakona o burzi vrijednosnih papira. Alternativni sustavi trgovanja, kao burzovni posrednici, moraju se učlaniti u najmanje jednu samoregulatornu organizaciju, kao što je Financijsko regulatorno tijelo („FINRA”). Podnositelj zahtjeva koji je burzovni posrednik mora dostaviti informacije o sebi, među ostalim o vrsti djelatnosti koju želi obavljati, identitetu svojih izravnih i neizravnih vlasnika i drugim osobama koje imaju kontrolu, uključujući izvršne direktore, te o tome jesu li podnositelj zahtjeva ili osobe koje su s njime povezane i imaju nad njim kontrolu bili predmetom kaznenog progona, regulatornih mjera ili građanskog postupka zbog neke aktivnosti povezane s ulaganjima. Ako te informacije nedostaju, Komisija za vrijednosne papire mora odbiti registraciju (odjeljak 15 Zakona o burzi).

(13)

U skladu s okvirom SAD-a, trajno postupanje u skladu s početnim zahtjevima za registraciju uvjet je za kontinuiranu registraciju nacionalnih burzi vrijednosnih papira i alternativnih sustava trgovanja. Registrirane nacionalne burze vrijednosnih papira i alternativni sustavi trgovanja dužni su imati pravila, politike i postupke koji su u skladu s njihovim obvezama prema saveznim propisima o vrijednosnim papirima te kapacitet za izvršavanje svojih obveza.

(14)

Kada je riječ o učinkovitom nadzoru, Zakon o vrijednosnim papirima iz 1933. („Zakon o vrijednosnim papirima”) i Zakon o burzi glavni su akti primarnog zakonodavstva kojima se utvrđuje pravno izvršiv sustav za trgovanje vrijednosnim papirima u SAD-u. Zakonom o burzi Komisiji za vrijednosne papire daju se široke ovlasti za sve aspekte trgovanja vrijednosnim papirima, uključujući ovlast za registraciju, regulaciju i nadzor burzovnih posrednika, uključujući alternativne sustave trgovanja, agente za prijenos i klirinške agencija te američke semoregulatorne organizacije koje uključuju burze vrijednosnih papira i FINRA-u. U Zakonu o burzi utvrđuju se i zabranjuju određene vrste postupanja na tržištima i Komisiji za vrijednosne papire daju se stegovne ovlasti nad reguliranim subjektima i osobama koje su s njima povezane. Zakonom o burzi Komisija za vrijednosne papire ovlaštena je zahtijevati periodična izvješća od trgovačkih društava čijim se vrijednosnim papirima trguje na burzi. Samoregulacija tržišnih posrednika s pomoću sustava samoregulatornih organizacija jedan je od ključnih elemenata regulatornog okvira SAD-a. U skladu s okvirom SAD-a, samoregulatorne organizacije su, kao regulatorna tijela, prije svega odgovorne za uspostavu pravila u skladu s kojima njihovi članovi moraju poslovati i za praćenje načina njihova poslovanja. U slučaju neusklađenosti poslovanja članova s pravilima alternativnih sustava trgovanja, alternativni sustavi trgovanja u svojstvu samoregulatornih organizacija dužni su rješavati sve moguće povrede tržišnih pravila ili saveznih propisa o vrijednosnim papirima koje počine njihovi članovi. Osim toga, dužne su o značajnim povredama obavijestiti Komisiju za vrijednosne papire.

(15)

Prema Zakonu o burzi, sve registrirane burze vrijednosnih papira dužne su osigurati usklađenost postupanja svojih članova i s njima povezanih osoba u skladu s odredbama Zakona o burzi, propisima u skladu s tim Zakonom i sa svojim pravilima. U okviru kontinuiranog nadzora nacionalnih burzi vrijednosnih papira Komisija za vrijednosne papire ocjenjuje sposobnost svake burze da nadzire svoje članove i njihove aktivnosti trgovanja. Nacionalna burza vrijednosnih papira dužna je rješavati sve moguće povrede tržišnih pravila ili saveznih propisa o vrijednosnim papirima koje su počinili njezini članovi i o takvim mogućim povredama obavijestiti Komisiju za vrijednosne papire. U okviru svoje dužnosti da osigura pravilno postupanje svojih članova, svaka nacionalna burza vrijednosnih papira dužna je provoditi istrage i sankcionirati sve povrede Zakona o burzi i povezanih propisa. Komisija za vrijednosne papire također može, po vlastitom nahođenju, provoditi istrage i kazneni progon zbog povreda Zakona o burzi i povezanih propisa. FINRA, samoregulatorna organizacija za burzovne posrednike, uključujući alternativne sustave trgovanja, dužna je osigurati da njezini članovi, uključujući alternativne sustave trgovanja, postupaju u skladu s odredbama Zakona o burzi i povezanih propisa, kao i njezinih pravila. Pravila samoregulatornih organizacija također podliježu preispitivanju Komisije za vrijednosne papire. Ako utvrdi da samoregulatorna organizacija nije uspjela, bez prihvatljivog obrazloženja ili opravdanja, osigurati usklađenost postupanje člana ili s njime povezane osobe u skladu s tim odredbama, Komisija za vrijednosne papire ovlaštena je samoregulatornoj organizaciji izreći sankcije u skladu s odjeljkom 19(h) Zakona o burzi. U skladu s odjeljkom 21 Zakona o burzi Komisija za vrijednosne papire može istražiti povrede i tražiti sankcije protiv članova samoregulatorne organizacije koji su prekršili pravilo te organizacije. U okviru kontinuiranog nadzora samoregulatornih organizacija Komisija za vrijednosne papire ocjenjuje sposobnost svake nacionalne burze vrijednosnih papira i FINRA-e da nadziru svoje članove i njihove aktivnosti trgovanja. Nacionalne burze vrijednosnih papira i alternativni sustavi trgovanja moraju obavijestiti Komisiju za vrijednosne papire o svim promjenama pravila.

(16)

Kada je riječ o učinkovitoj provedbi, Komisija za vrijednosne papire ima široke ovlasti za istrage stvarne ili moguće povrede saveznih propisa o vrijednosnim papirima, među ostalim Zakona o burzi i povezanih propisa. Komisija za vrijednosne papire može ishoditi evidenciju od reguliranih subjekata u skladu sa svojim nadzornim ovlastima. Nadalje, Komisija za vrijednosne papire može na temelju svojeg ovlaštenja od bilo koje osobe ili subjekta bilo gdje u Sjedinjenim Američkim Državama sudskim putem zatražiti dokumentaciju ili davanje iskaza. Komisija za vrijednosne papire ovlaštena je poduzimati provedbene mjere pokretanjem građanskog postupka na saveznom okružnom sudu ili pokretanjem upravnog postupka pred upravnim sucem za Komisiju za vrijednosne papire zbog povrede saveznih propisa o vrijednosnim papirima, uključujući zbog trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem. Komisija za vrijednosne papire može u građanskom postupku zatražiti odricanje od nezakonito stečene koristi, plaćanje kamata prije presude, novčane kazne u građanskom postupku, može izreći privremene mjere, donijeti odluku kojom se osobi zabranjuje obavljanje poslova službenika i direktora javnog poduzeća ili sudjelovanje u ponudi povoljnih dionica i druge vrste pomoćnih mjera (kao što je knjigovodstvena evidencija počinitelja). U upravnim postupcima sankcije mogu uključivati opomene, ograničavanje djelatnosti, druge građanske kazne uz odricanje od nezakonito stečene koristi ili zabrane koje se izriču osobama ili ukidanje registracije subjekta. Komisija za vrijednosne papire ovlaštena je pokrenuti postupak protiv samoregulatorne organizacije (npr. nacionalne burze vrijednosnih papira ili FINRA-e) zbog nepostupanja ili neodgovarajućeg izvršavanja potrebnih zadaća.

(17)

Komisija za vrijednosne papire ovlaštena je i provoditi istrage i poduzimati stegovne i ostale provedbene mjere protiv alternativnog sustava trgovanja zbog povreda američkih saveznih propisa o vrijednosnim papirima. Nadalje, Komisija za vrijednosne papire ovlaštena je koordinirati svoje provedbene mjere s odgovarajućim tijelima u zemlji i inozemstvu. Na primjer, Komisija za vrijednosne papire u bilo kojem trenutku tijekom ispitivanja ili istrage može predmet uputiti Ministarstvu pravosuđa SAD-a radi kaznenog progona ili drugim kaznenim ili regulatornim tijelima radi postupanja. Nadalje, Komisija za vrijednosne papire ovlaštena je s istovjetnim nadležnim tijelima u zemlji i inozemstvu razmjenjivati informacije kojima raspolaže koje nisu javne prirode.

(18)	Stoga se može zaključiti da nacionalne burze vrijednosnih papira i alternativni sustavi trgovanja registrirani pri Komisiji za vrijednosne papire u SAD-u podliježu izdavanju odobrenja za rad i kontinuiranom učinkovitom nadzoru i provedbi.

(19)	U skladu s drugim uvjetom, mjesta trgovanja u trećim zemljama moraju imati jasna i transparentna pravila o uvrštenju vrijednosnih papira za trgovanje tako da se vrijednosnim papirima može trgovati korektno, uredno i djelotvorno i da su slobodno prenosivi.

(20)

U skladu s odjeljkom 12(a) Zakona o burzi, izdavatelj mora pri nacionalnoj burzi vrijednosnih papira registrirati vrijednosne papire koji su uvršteni na nacionalnu burzu vrijednosnih papira u SAD-u. Za registraciju vrijednosnih papira izdavatelj mora podnijeti zahtjev burzi na kojoj će njegovi vrijednosni papiri biti uvršteni; izdavatelj mora potvrde o registraciji dostaviti i Komisiji za vrijednosne papire. Nadležno tijelo burze izdaje potvrdu Komisiji za vrijednosne papire da je nacionalna burza vrijednosnih papira odobrila uvrštenje i registraciju vrijednosnog papira. Svi vrijednosni papiri kojima se trguje na nacionalnoj burzi vrijednosnih papira i na alternativnim sustavima trgovanja moraju ispunjavati standarde za uvrštenje koji su utvrđeni u pravilima burze o uvrštenju, koji se moraju dostaviti Komisiji za vrijednosne papire u skladu s odjeljkom 19(b) Zakona o burzi i odjeljkom 19b–4. Neuvršteni vrijednosni papiri kojima se javno trguje u okviru alternativnog sustava trgovanja podliježu pravilima Komisije za vrijednosne papire o objavljivanju i drugim standardima za vrijednosne papire kojima se javno trguje burzi. U skladu s pravilima Komisije za vrijednosne papire i njezinim standardima za uvrštenje izdavatelji su dužni pravodobno objavljivati informacije koje su od ključne važnosti za ulagatelje ili bi mogle znatno utjecati na cijenu vrijednosnih papira izdavatelja. U odjeljku 10 A(m) i povezanom odjeljku 10 A–3 propisuje se da svaka nacionalna burza vrijednosnih papira mora zabraniti uvrštenje bilo kojeg vrijednosnog papira izdavatelja koji ne ispunjava zahtjeve odbora za reviziju koji su utvrđeni u statutu i pravilniku. Zakonom o vrijednosnim papirima zahtijeva se da ulagatelji primaju financijske i ostale važne informacije o vrijednosnim papirima koji su javno ponuđeni na prodaju i njihovim izdavateljima i zabranjuju se zavaravanje, lažno prikazivanje i ostale vrste prijevara pri prodaji vrijednosnih papira. Nacionalne burze vrijednosnih papira dužne su imati jasna i transparentna pravila o uvrštavanju vrijednosnih papira za trgovanje. Vrijednosni papiri moraju biti slobodno prenosivi i moraju ispunjavati određene kriterije o distribuciji vrijednosnih papira javnosti te o informiranju o sigurnosti i izdavatelju koji su potrebni za vrednovanje sigurnosti. Nacionalna burza vrijednosnih papira ne može registrirati vrijednosne papire za koje nisu javno dostupne informacije o vrijednosnim papirima i izdavatelju. Konačno, uredno trgovanje vrijednosnim papirima na nacionalnoj burzi vrijednosnih papira ili na alternativnom sustavu trgovanja osigurava se ovlastima Komisije za vrijednosne papire da obustavi trgovanje i da u određenim okolnostima izda hitne naloge. U skladu s odjeljkom 12(k)(1)(A) Zakona o burzi, Komisija za vrijednosne papire, ako je to potrebno radi javnog interesa i zaštite ulagatelja, može izdati nalog za privremenu obustavu trgovanja određenim vrijednosnim papirima.

(21)

Regulatorni okvir SAD-a uključuje zahtjeve o pružanju sudionicima na tržištu informacija prije trgovanja. Propisima o vrijednosnim papirima i samoregulatornim organizacijama zahtijeva se izvješćivanje u stvarnom vremenu o najboljim ponudama i veličini kotacija za sve vrijednosne papire na nacionalnoj burzi vrijednosnih papira ili alternativnim sustavima trgovanja na kojima se trguje s 5 % ili više volumena određenih dionica u Nacionalnom sustavu trgovanja (NMS). Prag od 5 % temelji se na odjeljku 301(b)(3) i (b)(5) i izračunava se primjenom podataka o volumenu dionica o kojima je izvješće dostavljeno pružateljima konsolidiranih podataka o trgovanju u SAD-u. Komisija za vrijednosne papire ima ovlasti ispitati usklađenost postupanja alternativnih sustava trgovanja sa saveznim propisima o vrijednosnim papirima i Uredbom o alternativnim sustavima trgovanja, uključujući i to je li alternativni sustav trgovanja prekoračio taj prag od 5 % i je li ispunio, ovisno o slučaju, zahtjev iz pravila 301. točke (b) podtočke 3. Uredbe o alternativnim sustavima trgovanja. U skladu propisom 602. Komisije za vrijednosne papire svaka nacionalna burza vrijednosnih papira mora prikupljati, obrađivati i prodavateljima staviti na raspolaganje najbolju ponudu i ukupne veličine kotacija za svaki vrijednosni papir. Informacije se stavljaju na raspolaganje javnosti pod korektnim, prihvatljivim i nediskriminirajućim uvjetima. U interesu javnosti i radi zaštite ulagatelja i održanja korektnih i uređenih tržišta, u skladu s odjeljkom 11 A(a)(1)(C) Zakona o burzi i povezanih propisa, nacionalne burze vrijednosnih papira moraju brokerima, trgovcima i ulagateljima osigurati dostupnost informacija o kotacijama i transakcijama vrijednosnim papirima. Regulatorni okvir SAD-a uključuje i zahtjeve za pravodobno pružanje informacija sudionicima na tržištu nakon trgovanja, uključujući o cijeni, volumenu i vremenu transakcije. Pravilom 601.(a) iz Uredbe o NMS-u burze i FINRA dužne su Komisiji za vrijednosne papire podnositi na odobrenje planove za izvješćivanje o transakcijama. Propisi Komisije za vrijednosne papire i samoregulatornih organizacija propisano je izvješćivanje u stvarnom vremenu o transakcijama na burzama i alternativnim sustavima trgovanja. Burzovni posrednici, uključujući alternativne sustave trgovanja, moraju FINRA-i dostaviti informacije o transakcijama kako bi ih ona mogla dalje prosljeđivati.

(22)

Stoga se može zaključiti da nacionalne burze vrijednosnih papira i alternativni sustavi trgovanja registrirani pri Komisiji za vrijednosne papire SAD-a imaju jasna i transparentna pravila o uvrštenju vrijednosnih papira za trgovanje, tako da se vrijednosnim papirima može trgovati korektno, uredno i djelotvorno te da su slobodno prenosivi.

(23)	Treći je uvjet da izdavatelji vrijednosnih papira moraju podlijegati zahtjevima za periodično i kontinuirano dostavljanje informacija, čime se osigurava visoka razina zaštite ulagatelja.

(24)

Izdavatelji čiji se vrijednosni papiri uvrštavaju za trgovanje na nacionalnoj burzi vrijednosnih papira u SAD-u dužni su objavljivati godišnje i privremene financijske izvještaje. Uvršteni izdavatelji i trgovačka društva čije su dionice uvrštene za trgovanje podliježu i zahtjevima za izvješćivanje u skladu s odjeljkom 13(a) ili odjeljkom 15(d) Zakona o burzi. Vrijednosnim papirima koji su uvršteni za trgovanje na nacionalnoj burzi vrijednosnih papira u SAD-u može se trgovati i na drugoj nacionalnoj burzi vrijednosnih papira ili na alternativnim sustavima trgovanja. Obveza izvješćivanja koja se primjenjuje na takve izdavatelje koji izvješćuju primjenjuje se neovisno o mjestu trgovanja na kojem se obavlja pojedinačno trgovanje. Objavljivanjem sveobuhvatnih i pravodobnih informacija o izdavateljima vrijednosnih papira ulagateljima se omogućuje da procijene poslovne rezultate izdavatelja, a redovitim protokom informacija osigurava se odgovarajuća transparentnost za ulagatelje.

(25)	Stoga se može zaključiti da izdavatelji čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na nacionalnim burzama vrijednosnih papira i alternativnim sustavima trgovanja podliježu zahtjevima za periodično i kontinuirano izvješćivanje čime se osigurava visok stupanj zaštite ulagatelja.

(26)	U skladu s četvrtim uvjetom, pravnim i nadzornim okvirom treće zemlje mora se osigurati transparentnost i cjelovitost tržišta sprječavanjem zlouporabe tržišta u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.

(27)

Saveznim propisima SAD-a o vrijednosnim papirima uspostavlja se sveobuhvatni regulatorni okvir kojim će se osigurati cjelovitost tržišta i sprječavanje trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem. Tim okvirom zabranjuje se postupanje kojim bi se moglo narušiti funkcioniranje tržišta, kao što je manipulacija tržišta i dostavljanje lažnih ili zavaravajućih informacija i Komisija za vrijednosne papire ovlaštena je protiv toga poduzimati izvršne mjere (uključujući u odjeljcima 9(a), 10(b), 14(e), 15(c) Zakona o burzi i povezanom odjeljku 10b–5.). Saveznim propisima o vrijednosnim papirima zabranjeno je i trgovanje na temelju povlaštenih informacija (npr. odjeljak 17(a) Zakona o vrijednosnim papirima, odjeljak 10(b) Zakona o burzi i povezani odjeljak 10b–5). Komisija za vrijednosne papire može poduzimati izvršne mjere protiv osoba zbog kupnje ili prodaje vrijednosnih papira na temelju materijalnih, nejavnih informacija koje su prikupljene ili se koriste protivno fiducijarnoj dužnosti ili dužnosti povjerenja ili zbog prenošenja tih informacija protivno dužnosti (odjeljak 17(a) Zakona o vrijednosnim papirima i odjeljak 1(b) i odjeljak10b–5 Zakona o burzi).

(28)	Stoga se može zaključiti da se pravnim i nadzornim okvirom SAD-a osigurava transparentnost i cjelovitost tržišta jer se sprječava njegova zlouporaba u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.

(29)

Nadalje, može se zaključiti da je pravni i nadzorni okvir kojim se uređuju nacionalne burze vrijednosnih papira i alternativni sustavi trgovanja registrirani pri Komisiji za vrijednosne papire u skladu s četiri prethodno navedena uvjeta za pravne i nadzorne sustave i stoga bi se trebalo smatrati da se njime osigurava sustav zahtjeva za mjesta trgovanja istovjetan onome propisanom u Direktivi 2014/65/EU, Uredbi (EU) br. 600/2014, Uredbi (EU) br. 596/2014 i Direktivi 2004/109/EZ.

(30)

Ova se Odluka temelji na pravnom i nadzornom okviru kojim su uređene nacionalne burze vrijednosnih papira i alternativni sustavi trgovanja registrirani pri Komisiji za vrijednosne papire na kojima se dionicama koje uvrštene za trgovanje u EU-u trguje i nakon zasebnog uvrštenja za trgovanje na nacionalnim burzama vrijednosnih papira. Ova se Odluka stoga ne odnosi na alternativne sustave trgovanja na kojima se dionicama koje uvrštene za trgovanje u EU-u trguje bez tog zasebnog uvrštenja.

(31)	Odluka će biti dopunjena dogovorom o suradnji kako bi se osigurala učinkovita razmjena informacija i koordinacija nadzornih aktivnosti između nacionalnih nadležnih tijela i Komisije za vrijednosne papire.

(32)

Ova se Odluka temelji na pravno obvezujućim zahtjevima koji se odnose na nacionalne burze vrijednosnih papira i alternativne sustave trgovanja koji su primjenjivi u SAD-u u trenutku donošenja ove Odluke. Komisija bi trebala nastaviti redovito pratiti razvoj pravnih i nadzornih sustava za ta mjesta trgovanja, tržišna kretanja, učinkovitost suradnje u području nadzora u vezi s praćenjem, izvršenjem i ispunjavanjem uvjeta na temelju kojih je donesena ova Odluka.

(33)

Komisija bi stoga trebala redovito preispitivati pravne i nadzorne sustave koji se primjenjuju na nacionalne burze vrijednosnih papira i alternativne sustave trgovanja u SAD-u. Time se ne dovodi u pitanje mogućnost da Komisija u bilo kojem trenutku provede posebno preispitivanje ako je zbog relevantnih promjena potrebno ponovno procijeniti istovrijednost utvrđenu ovom Odlukom, osobito uzimajući u obzir iskustvo stečeno u vezi s trgovanjem na alternativnom sustavu trgovanja godinu dana nakon stupanja na snagu ove Odluke Na temelju takve ponovne procjene ova bi se Odluka mogla staviti izvan snage.

(34)	Budući da se Uredba (EU) br. 600/2014 i Direktiva 2014/65/EU primjenjuju od 3. siječnja 2018., potrebno je da ova odluka stupi na snagu dan nakon dana objave u Službenom listu Europske unije.

(35)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Za potrebe članka 23. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 pravni i nadzorni okvir Sjedinjenih Američkih Država koji se primjenjuje na nacionalne burze vrijednosnih papira i alternativne sustave trgovanja registrirane pri Komisiji za vrijednosne papire kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Odluci smatra se istovrijednim zahtjevima za uređena tržišta kako su definirani u Direktivi 2014/65/EU na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014, glave III. Direktive 2014/65/EU, glave II. Uredbe (EU) br. 600/2014 i Direktive 2004/109/EZ te da podliježe učinkovitom nadzoru i provedbi.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. prosinca 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 173, 12.6.2014., str. 349.

(2) Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).

PRILOG

Nacionalne burze vrijednosnih papira registrirane pri Komisiji za vrijednosne papire SAD-a koje se smatraju istovrijednima uređenim tržištima kako su definirana u Direktivi 2014/65/EU:

(a)	BOX Options Exchange LLC

(b)	Cboe BYX Exchange, Inc. (prije Bats BYX Exchange, Inc.; BATS Y-Exchange, Inc.)

(c)	Cboe BZX Exchange, Inc. (prije Bats BZX Exchange, Inc.; BATS Exchange, Inc.)

(d)	Cboe C2 Exchange, Inc.

(e)	Cboe EDGA Exchange, Inc. (prije Bats EDGA Exchange, Inc.; EDGA Exchange, Inc.)

(f)	Cboe EDGX Exchange, Inc. (prije Bats EDGX Exchange, Inc.; EDGX Exchange, Inc.)

(g)	Cboe Exchange, Inc.

(h)	Chicago Stock Exchange, Inc.

(i)	The Investors Exchange LLC

(j)	Miami International Securities Exchange

(k)	MIAX PEARL, LLC

(l)	Nasdaq BX, Inc. (prije NASDAQ OMX BX, Inc.; Boston Stock Exchange)

(m)	Nasdaq GEMX, LLC (prije ISE Gemini)

(n)	Nasdaq ISE, LLC (prije International Securities Exchange, LLC)

(o)	Nasdaq MRX, LLC (prije ISE Mercury)

(p)	Nasdaq PHLX LLC (prije NASDAQ OMX PHLX, LLC; Philadelphia Stock Exchange)

(q)	The Nasdaq Stock Market

(r)	New York Stock Exchange LLC

(s)	NYSE Arca, Inc.

(t)	NYSE MKT LLC (prije NYSE AMEX i the American Stock Exchange)

(u)	NYSE National, Inc. (prije National Stock Exchange, Inc.)

Alternativni sustavi trgovanja registrirani pri Komisiji za vrijednosne papire SAD-a koji se smatraju istovrijednima uređenim tržištima kako su definirana u Direktivi 2014/65/EU:

(a)	Aqua Securities L.P.

(b)

ATS-1

(c)

ATS-4

(d)

ATS-6

(e)	Barclays ATS

(f)	Barclays DirectEx

(g)	BIDS Trading, L.P.

(h)

CIOI

(i)

CitiBLOC

(j)

CITICROSS

(k)	CODA Markets, Inc

(l)	Credit Suisse Securities (USA) LLC

(m)	Deutsche Bank Securities, Inc

(n)

eBX LLC

(o)	Instinct X

(p)	Instinet Continuous Block Crossing System (CBX)

(q)	Instinet, LLC (Instinet Crossing, Instinet BLX)

(r)	Instinet, LLC (BlockCross)

(s)

JPB-X

(t)	J.P. Morgan ATS („JPM-X”)

(u)

JSVC LLC

(v)	LiquidNet H2O ATS

(w)	Liquidnet Negotiation ATS

(x)	Luminex Trading & Analytics LLC

(y)	National Financial Services, LLC

(z)

POSIT

(aa)

SIGMA X2

(bb)	Spot Quote LLC

(cc)	Spread Zero LLC

(dd)

UBS ATS

(ee)	Ustocktrade

(ff)	Virtu MatchIt

(gg)

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 331

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 60. 14. prosinca 2017.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		MEĐUNARODNI SPORAZUMI
	*	Odluka Vijeća (EU) 2017/2307 od 9. listopada 2017. o sklapanju Sporazuma između Europske unije i Republike Čilea o trgovini ekološkim proizvodima	1
		Sporazum između Europske unije i Republike Čilea o trgovini ekološkim proizvodima	4
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2308 оd 13. prosinca 2017. o odobrenju pripravka od Bacillus subtilis (DSM 5750) i Bacillus licheniformis (DSM 5749) kao dodatka hrani za prasad (nositelj odobrenja Chr. Hansen A/S) ( 1 )	19
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2309 оd 13. prosinca 2017. o smanjenju ribolovnih kvota za određene stokove u 2017. zbog prelova drugih stokova u prethodnim godinama i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2017/1345	23
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2310 оd 13. prosinca 2017. o otvaranju carinskih kvota za 2018. godinu za uvoz u Uniju određene robe podrijetlom iz Norveške dobivene preradom poljoprivrednih proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EU) br. 510/2014 Europskog parlamenta i Vijeća	36
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2311 оd 13. prosinca 2017. o određivanju ponderiranog prosjeka najvećih cijena završavanja poziva u pokretne mreže u Uniji i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2016/2292 ( 1 )	39
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2312 оd 13. prosinca 2017. o odobravanju nove uporabe pripravka od Bacillus subtilis C-3102 (DSM 15544) kao dodatka hrani za krmače, prasad i pse (nositelj odobrenja Asahi Calpis Wellness Co. Ltd, kojega zastupa Asahi Calpis Wellness Co. Ltd Europe Representative Office) ( 1 )	41
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2313 оd 13. prosinca 2017. o utvrđivanju specifikacija formata biljne putovnice za premještanje unutar područja Unije i biljne putovnice za unos u zaštićeno područje i premještanje unutar njega	44
		Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2314 оd 13. prosinca 2017. o utvrđivanju koeficijenta dodjele koji se primjenjuje na količine obuhvaćene zahtjevima za uvozne dozvole podnesenima od 20. studenoga 2017. do 30. studenoga 2017. i o određivanju količina koje je potrebno dodati količini utvrđenoj za podrazdoblje od 1. srpnja 2018. do 31. prosinca 2018. u okviru carinskih kvota koje su Uredbom (EZ) br. 2535/2001 otvorene u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda	53
		ODLUKE
	*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/2315 od 11. prosinca 2017. o uspostavi stalne strukturirane suradnje (PESCO) i utvrđivanju popisa država članica sudionica	57
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/2316 оd 12. prosinca 2017. o stavljanju izvan snage Odluke 92/176/EEZ o zemljovidima koje je potrebno predvidjeti za korištenje kompjutorske mreže Animo (priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 8316) ( 1 )	78
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/2317 оd 13. prosinca 2017. o priznavanju dobrovoljnog programa Red Tractor Farm Assurance Combinable Crops & Sugar Beet za dokazivanje sukladnosti s kriterijima održivosti iz direktiva 98/70/EZ i 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća	79
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/2318 оd 13. prosinca 2017. o istovrijednosti pravnog i nadzornog okvira u Australiji koji se primjenjuje na financijska tržišta u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	81
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/2319 оd 13. prosinca 2017. o istovrijednosti pravnog i nadzornog okvira koji se primjenjuje na priznate burze u Posebnom upravnom području Hong Kongu u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	87
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/2320 оd 13. prosinca 2017. o istovrijednosti pravnog i nadzornog okvira Sjedinjenih Američkih Država za nacionalne burze vrijednosnih papira i alternativne sustave trgovanja u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	94

Proizvodi podrijetlom s Islanda
Redni br.	Koeficijent dodjele – zahtjevi podneseni za podrazdoblje od 1.1.2018. do 30.6.2018. (%)	Količine za koje nije podnesen zahtjev koje treba dodati količinama raspoloživima za podrazdoblje od 1.7.2018. do 31.12.2018. (kg)
09.4205	—	—
09.4206	—	—

Proizvodi podrijetlom s Novog Zelanda
Redni br.	Koeficijent dodjele – zahtjevi podneseni za podrazdoblje od 1.1.2018. do 30.6.2018. (%)	Količine za koje nije podnesen zahtjev koje treba dodati količinama raspoloživima za podrazdoblje od 1.7.2018. do 31.12.2018. (kg)
09.4514	—	7 000 000
09.4515	—	4 000 000
09.4182	—	16 806 000
09.4195	—	20 540 500

Proizvodi podrijetlom iz Ukrajine
Redni br.	Koeficijent dodjele – zahtjevi podneseni za podrazdoblje od 1.1.2018. do 30.6.2018. (%)	Količine za koje nije podnesen zahtjev koje treba dodati količinama raspoloživima za podrazdoblje od 1.7.2018. do 31.12.2018. (kg)
09.4600	—	3 777 000
09.4601	—	1 250 000
09.4602	0,608872	—


	(1) Tekst značajan za EGP.