Sin palestinskih izbjeglica iz Gaze dobio je Nobela za kemiju: ‘Znanost je najveća ujednačavajuća sila na svijetu‘

Omar Yaghi upravo je sletio na aerodrom u Frankfurtu nakon dugog leta iz San Francisca kad je njegov mobitel zazvonio. Poziv je bio iz Stockholma. Hans Ellegren, generalni tajnik Švedske kraljevske akademije znanosti, javio mu je da je postao dobitnik Nobelove nagrade za kemiju. Malo kasnije, kad se Yaghi trebao ukrcati na let za Bruxelles, dao je kratki intervju Nobelovu portalu. - Kad sam čuo vijest, bio sam zapanjen, oduševljen, preplavljen. Osjećaj je neopisiv - rekao je Omar Yaghi, prvi palestinski znanstvenik koji je dobio Nobelovu nagradu.

Rođen je 1965. godine u glavnom jordanskom gradu Ammanu, kamo su njegovi roditelji pobjegli iz Gaze 1948. godine kada su stotine tisuća Palestinaca protjerane iz svojih domova. Njegov otac bio je mesar koji je završio šest razreda osnovne škole, a majka nije znala niti čitati niti pisati. Rastao je u siromaštvu, u skromnom domu bez struje, a vodu su imali samo nekoliko sati tjedno. - Bilo nas je dvanaest u jednoj maloj sobi sa stokom koju smo uzgajali. Tada smo morali misliti na svaku kap vode jer je bila zaista dragocjena - prisjetio se Yaghi. Nestašica pitke vode u djetinjstvu utjecala je i na njegovo kasnije istraživanje metaloorganskih mreža (MOF) koje mogu imati važnu ulogu u rješavanju tog problema.

Svaki dan pješačio je pet kilometara do škole i nazad, a strast prema kemiji otkrio je kada je imao deset godina. Tijekom pauze za ručak u školskoj knjižnici vidio je molekularne modele. Taj je dan opisao kao "tajni ljubavni susret".

Svjestan važnosti obrazovanja, Yaghijev otac uspio ga je poslati u SAD kako bi nastavio školovanje sa svojim najstarijim bratom Khalidom. Kada je prvi put kročio na ulice New Yorka, Omar Yaghi imao je samo 15 godina i slabo je govorio engleski. No imao je snažnu volju učiti te je pohađao tečajeve engleskog u Hudson Valley Community Collegeu u gradiću Troyu. Uzdržavao se kao radnik koji je pakirao namirnice i prao podove.

Godine 1985. Omar Yaghi diplomirao je na Državnom sveučilištu New York u Albanyju, a zatim 1990. godine i doktorirao kemiju na Sveučilištu Illinois u Urbana-Champaignu. Nakon postdoktorata na Harvardu pridružio se Državnom sveučilištu Arizona 1992. godine, zatim 1999. godine Sveučilištu Michigan, a 2007. godine prešao je na Kalifornijsko sveučilište u Los Angelesu. Naposljetku, 2012. godine skrasio se na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju gdje je profesor kemije. Član je američke Nacionalne akademije znanosti i Leopoldine, njemačke Nacionalne akademije znanosti. Objavio je više od 300 radova koji su citirani čak 250.000 puta. Njegov H-indeks od 190, što u biti znači da je 190 njegovih radova citirano najmanje 190 puta, svrstava ga među najutjecajnije znanstvenike našeg doba. - Ljepota je kemije u tome što ako naučite kako kontrolirati materiju na atomskoj i molekularnoj razini, potencijal je velik. Tako smo otvorili rudnik zlata - kaže Yaghi. Prije Nobela dobio je niz važnih priznanja, uključujući Wolfovu nagradu (2018.), Tangovu (2024.) i Von Hippelovu nagradu (2025.).

Omar Yaghi jedan je od pionira retikularne kemije u čijem su fokusu metaloorganske mreže za koje mu je ove godine, sa Susumu Kitagawom i Richardom Robsonom, dodijeljena Nobelova nagrada za kemiju. - Pronašli su načine za stvaranje materijala, sasvim novih materijala, s velikim šupljinama u unutrašnjosti poput soba u hotelima tako da molekule gosti mogu ući i ponovno izići iz tog materijala - objasnio je predsjednik Nobelova odbora za kemiju Heiner Linke na konferenciji za novinare. - Mala količina tog materijala može biti gotovo poput Hermionine torbice u "Harryju Potteru". Može pohraniti goleme količine plina u malenom volumenu - dodao je Linke. Neke od metaloorganskih mreža mogu pridonijeti rješavanju nekih od najvećih izazova čovječanstva, s primjenama koje uključuju razgradnju tragova lijekova u okolišu, hvatanje ugljikova dioksida ili prikupljanje vode iz pustinjskog zraka.

Omar Yaghi u Berkeleyju je osnovao Globalni znanstveni institut čiji je cilj stvaranje naprednih istraživačkih ustanova u zemljama u razvoju. Njegovo mentorstvo i vodstvo ohrabrilo je cijelu generaciju mladih kemičara iz zemalja u razvoju da istraživanje u kemiji shvate kao priliku za suradnju i izbjegnu izolaciju koja je smrt svakom istraživaču.

- Znanost je najveća ujednačavajuća sila na svijetu... Pametni, talentirani i vješti ljudi postoje posvuda. Zato bismo se zaista trebali usredotočiti na oslobađanje njihova potencijala pružajući im priliku - naglasio je Omar Yaghi u razgovoru za Nobelov portal.