ŽENE ŽIVE DULJE

Novo istraživanje otkriva zašto muškarci umiru ranije od žena

Ilustrativna fotografija

 Panthermedia, Panther Media Global/alamy/profimedia/Panthermedia, Panther Media Global/alamy/profimedia
Najsnažniji pokazatelj da će mužjaci neke vrste umrijeti relativno rano povezan je s time koliko su njihovi rituali parenja razrađeni i energetski zahtjevni
Najsnažniji pokazatelj da će mužjaci neke vrste umrijeti relativno rano povezan je s time koliko su njihovi rituali parenja razrađeni i energetski zahtjevni

Starogrčki junaci umirali su mladi na bojištima, ostavljajući iza sebe žene da ih oplakuju. Stoljećima kasnije, groblja iz viktorijanskog doba pričaju sličnu priču, gotovo svaki nadgrobni spomenik svjedoči o tome da su supruge nadživjele svoje muževe, poživjevši gotovo deset godina duže. Opsežna biološka istraživanja pokazala su kako ovo nije samo stvar povijesti, već i biologije piše The Times.

Znanstvenici s Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju proučili su više od tisuću sto vrsta sisavaca i ptica, postavljajući naizgled jednostavno pitanje: koji spol obično živi dulje?

Otkrili su jedno jasno pravilo: najsnažniji pokazatelj da će mužjaci neke vrste umrijeti relativno rano povezan je s time koliko su njihovi rituali parenja razrađeni i energetski zahtjevni.

Zašto su žene depresivnije od muškaraca? Znanstvenici došli do zanimljivog otkrića

Žene žive dulje

Kod svih sisavaca utvrđeno je da ženke u prosjeku žive 12 posto dulje od mužjaka. Među pticama, situacija je bila obrnuta; mužjaci su živjeli oko pet posto dulje od ženki. To se objašnjava činjenicom da se obično kod sisavaca mužjaci žestoko natječu za više partnerica.

Znanstvenici su kao najbolji primjer takvog ponašanja naveli jelene koji se međusobno sudaraju rogovima i gorile koje se sukobljavaju zbog svog osobnog harema. Kod takvih nadmetanja preživljavaju samo najjače jedinke, ali uz određene posljedice. Mužjaci koji pobijede ostale troše više energije i izloženiji su većem riziku od ozljeda, što na kraju doprinosi njihovom kraćem životnom vijeku.

Ptice, nasuprot tome, obično slijede drukčiji obrazac ponašanja. Mnoge vrste su monogamne: stvaraju dugotrajne veze s jednim partnerom i dijele roditeljske obaveze. Kod takvih vrsta, gdje mužjaci nisu izloženi istoj razini natjecanja, njihova prednost u duljini života bila je izraženija.

image

Jeleni se međusobno sudaraju rogovima u borbi za ženke

Marcin Nowak/zuma Press/profimedia/Marcin Nowak/zuma Press/profimedia

Postoje iznimke, poput poligamnih paunova s raskošnim repovima. No oni odstupaju od pravila: kad se mužjaci ptica moraju natjecati za više partnerica, njihova prednost u dugovječnosti u odnosu na ženke se smanjuje ili nestaje.

S druge strane, među sisavcima ženke urlikavih majmuna, marmozeta i tamarina žive tek neznatno dulje od mužjaka, a razlog za to je, kako otkriva novo istraživanje, taj što su oni monogamne vrste.

Kako kaže doktor Fernand Colcher, glavni autor istraživanja s instituta Max Planck, i vukovi, slično tome, u pravilu žive dulje od svojih ženki. Tvrdi kako je to vjerojatno jer i oni sklapaju dugotrajne parne veze. Suprotno tome, čimpanze, ljudima najbliži evolucijski srodnici, natječu se za svoje partnere. U zatočeništvu ženke čimpanzi žive u prosjeku oko 34 godine, a mužjaci 28, što je otprilike kraće za jednu petinu.

U lovu na besmrtnost postoji nekoliko pristupa, a ovaj propagiraju Xi i Putin. Neke prognoze mogle bi vas šokirati

Ovi nalazi nadopunjuju još jedan važan čimbenik dugovječnosti, a to je način na koji se određuje spol. Kod sisavaca, mužjaci imaju jedan X i jedan Y kromosom, dok ženke imaju dva X kromosoma. Ptice imaju obrnut sustav: ženke su “miješani par”, sa Z i W kromosomima, dok mužjaci imaju dva Z kromosoma.

To su strukture na kojima se nalaze geni, a posjedovanje dva ista kromosoma djeluje kao svojevrsna genetska sigurnosna mreža. Ako se mutacija koja skraćuje život dogodi na genu smještenom na jednom od njezinih X kromosoma, ženka sisavca ima „rezervni“. Mužjaci, koji imaju samo jedan X kromosom, tu zaštitu nemaju. Ta se razlika već dugo smatra jednim od razloga zašto žene imaju prirodnu prednost u dugovječnosti. Kod ptica je, međutim, situacija obrnuta.

image

Kromosomi-ilustrativna fotografija

Ruslanas Baranauskas/sciencephoto/profimedia/Ruslanas Baranauskas/sciencephoto/profimedia

Istraživači su otkrili da čak i kada su životinje držane u zoološkim vrtovima, zaštićene od predatora i pod stalnom veterinarskom skrbi, razlike u duljini života između spolova i dalje postoje. One su se donekle smanjile, ali rijetko su potpuno nestale.

Ovi se nalazi mogu primijeniti i na ljude. Napredak u medicini, javnom zdravstvu i sigurnosti na radu pomogao je muškarcima da donekle smanje razliku u očekivanom trajanju života, no žene i dalje dosljedno žive dulje. Prema najnovijim podacima britanskog Ureda za nacionalnu statistiku, prosječno očekivano trajanje života prilikom rođenja u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosi 78,8 godina za muškarce i 82,8 godina za žene.

Mala je vjerojatnost da će ove razlike između spolova uskoro nestati, jer, kako su istraživači naveli u časopisu "Science Advances", razlike između spolova duboko su ukorijenjene u evolucijskoj povijesti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. listopad 2025 11:48