Europski akt o čipovima

Potreba za djelovanjem EU-a

Čipovi su strateški važni za ključne industrijske lance vrijednosti. Zbog digitalne transformacije nastaju nova tržišta za industriju čipova, kao što su visoko automatizirani automobili, računalstvo u oblaku, internet stvari, povezivost, svemir, obrana i superračunala.

Nedavne svjetske nestašice poluvodiča primorale su mnoge tvornice u raznim sektorima, od proizvodnje automobila do medicinskih uređaja, da prekinu s radom. To je još jasnije ukazalo na pretjeranu ovisnost lanca vrijednosti poluvodiča u cijelom svijetu o malom broju aktera u složenim geopolitičkim okolnostima. 

U anketi o čipovima koju je pokrenula Europska komisija istaknuto je da industrija predviđa udvostručenje potražnje za čipovima do 2030. To odražava i sve veću važnost poluvodiča za europsku industriju i društvo. Ispunjavanje te rastuće potražnje neće biti bez poteškoća, posebno s obzirom na trenutačnu krizu opskrbe poluvodičima.

U govoru o stanju Unije 2021. predsjednica Komisije Ursula von der Leyen iznijela je viziju europske strategije za čipove: zajednički stvoriti najsuvremeniji europski ekosustav za čipove. To uključuje proizvodnju i povezivanje vrhunskih kapaciteta EU-a za istraživanje, projektiranje i testiranje. Predsjednica von der Leyen već je u govoru o stanju Unije 2022. naglasila da će za nekoliko mjeseci prva gigatvornica čipova u Europi početi s radom.

Jačanje europskog tehnološkog vodstva

Europskim aktom o čipovima EU će prevladati nestašicu poluvodiča i ojačati europsko tehnološko vodstvo. Mobilizirat će javna i privatna ulaganja u vrijednosti većoj od 43 milijarde eura te utvrditi mjere pripreme, predviđanja i brzog odgovora za slučaj budućih poremećaja u lancima opskrbe, zajedno s državama članicama i našim međunarodnim partnerima.

To će se postići na temelju tri stupa djelovanja:

• Inicijativom „Čipovi za Europu” poduprijet će se izgradnja tehnoloških kapaciteta i inovacija velikih razmjera
• Okvirom za poticanje javnih i privatnih ulaganja u proizvodna postrojenja osigurat će se sigurnost opskrbe i otpornost poluvodičkog sektora Unije
• Koordinacijski mehanizam u okviru Europskog odbora za poluvodiče bit će ključna platforma za koordinaciju Komisije, država članica i dionika.

Ciljevi su:

Ulaganja za potporu aktu o čipovima

Sam Akt o čipovima trebao bi potaknuti dodatna javna i privatna ulaganja u iznosu od više od 15 milijardi eura.

Ulaganja će dopuniti:

• postojeće programe i mjere za istraživanje i inovacije poluvodiča kao što su Obzor Europa i Digitalna Europa
• najavljenu potporu država članica

Akt o čipovima poduprijet će se do 2030. s više od 43 milijarde eura ulaganja na temelju politika, a njih će u velikoj mjeri pratiti dugoročna privatna ulaganja.

U aktu o čipovima predlažu se: 

• ulaganja u tehnologije sljedeće generacije
• pristup alatima za projektiranje i pilot-linijama za izradu prototipova, testiranje i eksperimentiranje za vrhunske čipove u cijeloj Europi
• postupci certificiranja za energetski učinkovite i pouzdane čipove kojima se jamče kvaliteta i sigurnost u ključnim primjenama
• okvir za pokretanje proizvodnih postrojenja u Europi koji će biti privlačniji ulagačima
• potpora inovativnim start-up poduzećima, rastućim (scale-up) poduzećima i MSP-ovima u pristupu vlasničkom financiranju
• poticanje vještina, talenata i inovacija u području mikroelektronike
• alati za predviđanje i odgovor na nestašice poluvodiča i s njima povezane krize kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe
• uspostava međunarodnih partnerstava za poluvodiče sa zemljama sličnih stajališta