Ugovor iz Amsterdama

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Ugovor iz Amsterdama o izmjeni Ugovora o Europskoj uniji

ČEMU SLUŽI OVAJ UGOVOR?

• Njime se ažurira i pojašnjava Ugovor o Europskoj uniji iz Maastrichta.
• Znatne promjene koje su njime uvedene također su osmišljene radi pripreme EU-a za njegovo buduće proširenje.

KLJUČNE TOČKE

Ugovorom se EU-u postavljaju sljedeći ciljevi:

• promicanje gospodarskog i socijalnog napretka i visokog stupnja zaposlenosti te postizanje uravnoteženog i održivog razvoja;
• afirmacija identiteta EU-a na međunarodnoj sceni;
• jačanje prava i interesa državljana EU-a;
• očuvanje i razvijanje EU-a kao područja slobode, sigurnosti i pravde;
• očuvanje i razvijanje korpusa prava EU-a (poznato pod nazivom pravna stečevina).

Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP)

• To je pojačano:
  • omogućavanjem zajedničkih strategija, zajedničkih djelovanja, zajedničkih stavova i sustavnije suradnje između zemalja EU-a;
  • uključivanjem svih pitanja koja se odnose na sigurnost EU-a, uključujući postupan razvoj zajedničke obrambene politike, u sklopu ZVSP-a;
  • razvojem uže povezanosti s obrambenom organizacijom Zapadnoeuropskom unijom;
  • zahtjevom da države članice koordiniraju svoje položaje u međunarodnim organizacijama, posebice Ujedinjenim narodima;
  • stvaranjem funkcije Visokog predstavnika za zajedničku i sigurnosnu politiku, čija je uloga dodijeljena Glavnom tajniku Vijeća;
  • osnivanjem odjela za političko planiranje i rano upozoravanje.

Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima

• policijska suradnja uključuje:
  • sprečavanje, otkrivanje i istragu kaznenih djela;
  • prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i razmjenu odgovarajućih podataka;
  • organizaciju zajedničkih inicijativa za osposobljavanje i razmjenu službenika;
  • ocjenjivanje istražnih tehnika, osobito za otkrivanje organiziranog kriminala;
  • upotrebu Europolovih resursa u područjima kao što su veza između tužitelja i istražitelja te utemeljenje istraživačke, dokumentacijske i statističke mreže o kriminalu unutar EU-a.
• pravosudna suradnja uključuje:
  • olakšavanje izručenja (mehanizam kojim države zahtijevaju povrat pojedinaca iz drugih država u slučaju kad su optuženi za kazneno djelo ili kad ih se traži radi služenja kazne) između zemalja EU-a;
  • osiguravanje usklađenosti nacionalnih pravila;
  • sprečavanje sukoba nadležnosti;
  • utvrđivanje minimalnih pravila za kaznena djela i kaznenopravne sankcije za organizirani kriminal, terorizam i nezakonito trgovanje drogom.

Pojačana suradnja

Države članice koje među sobom žele pojačano surađivati u određenim područjima politike mogu to činiti pod uvjetom da ta suradnja:

• unapređuje ciljeve i interese Unije te poštuje njezina načela;
• služi kao krajnje sredstvo;
• uključuje najmanje većinu zemalja EU-a;
• ne utječe na zakonodavstvo EU-a;
• poštuje nadležnosti, prava, obveze i interese onih zemalja koje u njoj ne sudjeluju.

Vize, azil, useljavanje i ostale politike koje se odnose na slobodno kretanje osoba

• Te se politike odmiču od međudržavne suradnje kako bi postale dio uobičajenog donošenja odluka EU-a. Vlade EU-a moraju u roku od pet godina donijeti mjere za:
  • sprečavanje i suzbijanje kriminala uz zaštitu prava državljana trećih zemalja;
  • jačanje pravosudne i administrativne suradnje;
  • standarde i postupke za kontrole na vanjskim granicama EU-a;
  • utvrđivanje pravila o vizama;
  • određivanje kriterija i mehanizama za obradu zahtjeva za azil.
• Schengenski sporazum o putovanju bez putovnica unutar EU-a uključen je u pravni sustav EU-a (iako UK (1) i Irska ne sudjeluju u tim dogovorima).

Zapošljavanje

• EU svoju predanost visokom stupnju zaposlenosti pojačava:
  • uzimajući u obzir ovaj cilj pri izradi i provedbi svih politika i aktivnosti EU-a;
  • razmatranjem godišnjih izvješća koja podnose čelnici EU-a;
  • zahtjevom da svaka vlada jedanput godišnje dostavi informacije o mjerama koje je poduzela radi ostvarivanja visokog stupnja zaposlenosti;
  • uspostavom savjetodavnog odbora za zapošljavanje.

Institucionalna pitanja

• Zakonodavni postupak
  • postupak suodlučivanja, u kojemu vlade EU-a, na temelju glasovanja kvalificiranom većinom, i Europski parlament zajedno donose zakonodavstvo, proširen je na većinu područja politike i jasna pravila koja se utvrđuju radi rješavanja svih nesuglasnosti putem Odbora za usklađivanje.
• Europski parlament
  • uključuje maksimalan broj od 700 članova;
  • sastavlja prijedloge za jedinstveni postupak za europske izbore;
  • utvrđuje propise i opće uvjete za obveze svojih članova;
  • glasuje za odobravanje imenovanja predsjednika Europske komisije i Komisije kao tijela.
• Europska komisija
  • u EU-u od 20 članica svaka zemlja ima povjerenika, pod uvjetom da je dogovoreno nacionalno ponderiranje glasova u Vijeću;
  • najmanje godinu dana prije pristupanja 21. članice potrebno je temeljito preispitati institucionalni ustroj EU-a.

Sankcije

Vlade EU-a mogu državi članici oduzeti određena prava na temelju Ugovora, uključujući pravo glasovanja o nacrtu zakona, ako se smatra da je došlo do „ozbiljnog i trajnog kršenja” osnovnih načela EU-a.

Pojednostavnjivanje

Ugovorom se pojednostavnjuju različiti ugovori EU-a izmjenom ili brisanjem više od 50 zastarjelih članaka i novim numeriranjem ostalih članaka kako bi bili jasniji.

OTKAD SE UGOVOR PRIMJENJUJE?

Potpisan je 2. listopada 1997. i stupio je na snagu 1. svibnja 1999.

GLAVNI DOKUMENT

Ugovor iz Amsterdama o izmjeni Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o osnivanju Europskih zajednica i određenih s njima povezanih akata (SL C 340, 10.11.1997., str. 1.–144.)

Posljednje ažuriranje 04.04.2018

---

(1) Ujedinjena Kraljevina povlači se iz Europske unije i postaje treća zemlja (država koja nije članica EU-a) od 1. veljače 2020.