Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32018R1684

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1684 оd 8. studenoga 2018. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

C/2018/7153

SL L 279, 9.11.2018, pp. 17–32 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 21/01/2025

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2018/1684/oj

9.11.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 279/17


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1684

оd 8. studenoga 2018.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Prethodni ispitni postupci i mjere na snazi

(1)

Vijeće je Uredbom Vijeća (EZ) br. 1136/2006 (2) uvelo antidampinšku pristojbu na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova („LAM”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera dalje u tekstu navodi se kao „početni ispitni postupak”.

(2)

Provedbenom uredbom Vijeća (EZ) br. 796/2012 (3) Vijeće je, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 (4), ponovno uvelo konačne antidampinške mjere na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz NRK-a („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”).

1.2.   Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera

(3)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku mjera (5) Komisija je zaprimila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036.

(4)

Zahtjev za reviziju podnijelo je 30. svibnja 2017. udruženje proizvođača mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova („podnositelj zahtjeva”) u ime tri proizvođača iz Unije koji predstavljaju oko 95 % ukupne proizvodnje Unije mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova. Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga i ponavljanja štete za industriju Unije.

1.3.   Pokretanje postupka

(5)

Nakon savjetovanja s Odborom uspostavljenim člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe, Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 1. rujna 2017. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije (6) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

1.4.   Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(6)

Ispitnim postupkom radi utvrđivanja nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2016. do 30. lipnja 2017. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2014. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

1.5.   Zainteresirane strane

(7)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je sve zainteresirane strane pozvala da sudjeluju u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike iz NRK-a, uvoznike/korisnike za koje se zna da se na njih odnosi ispitni postupak te tijela NRK-a.

(8)

Sve zainteresirane strane pozvane su da u rokovima utvrđenima u Obavijesti o pokretanju postupka izraze svoja stajališta, dostave informacije i pruže popratne dokaze. Zainteresiranim stranama pružena je mogućnost i da pisanim putem zatraže saslušanje pred ispitnim službama Komisije i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

1.5.1.   Odabir uzorka

(9)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

1.5.1.1.   Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz NRK-a

(10)

S obzirom na očito velik broj proizvođača izvoznika iz NRK-a u Obavijesti o pokretanju postupka bio je predviđen odabir uzorka.

(11)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka bio potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika u NRK zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Zatražene informacije uključivale su obujam proizvodnje i proizvodni kapacitet. Uz to, Komisija je od Misije NRK-a pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi koji bi drugi proizvođači izvoznici mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(12)

Nijedan od 33 kineska proizvođača/izvoznika s kojima je kontaktirano i nijedan drugi kineski proizvođač/izvoznik nije se javio i dostavio zatražene informacije.

1.5.1.2.   Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 17. Osnovne uredbe uzorak je odabran na temelju obujma prodaje istovjetnog proizvoda. Uzorak je obuhvatio tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije činili su više od 75 % ukupne procijenjene proizvodnje industrije Unije i više od 75 % ukupnog obujma prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji. Komisija je zainteresirane strane pozvala da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe te je privremeni uzorak potvrđen. Uzorak se smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

1.5.1.3.   Odabir uzorka nepovezanih uvoznika

(14)

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi se odabrao uzorak, svi nepovezani uvoznici pozvani su na sudjelovanje u ovom ispitnom postupku. Od tih je strana zatraženo da se jave i da Komisiji dostave informacije o svojim društvima koje se zahtijevaju u Prilogu II. Obavijesti o pokretanju postupka.

(15)

Uz to, Komisija je u početnoj fazi kontaktirala s 26 uvoznika utvrđenih u zahtjevu te je od njih zatražila da objasne svoju djelatnost i popune Prilog II. Obavijesti o pokretanju postupka.

(16)

Nijedan uvoznik nije se javio Komisiji.

1.5.2.   Upitnici

(17)

Komisija je poslala upitnike trima proizvođačima iz Unije u uzorku i trima korisnicima koji su utvrđeni u zahtjevu za reviziju.

(18)

Upitnici su poslani i 38 proizvođača u potencijalnim trećim zemljama tržišnoga gospodarstva, odnosno u Kambodžu, Indiju, Iran, Japan, Švicarsku, Tajland i Ukrajinu. Komisija nije primila potpun odgovor na upitnik ni od jednog proizvođača iz potencijalnih analognih zemalja.

(19)

Odgovor na upitnik dostavila su tri proizvođača iz Unije u uzorku, a nije ga dostavio nijedan korisnik.

(20)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12., nijedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao niti dostavio odgovor na upitnik.

1.5.3.   Posjeti radi provjere

(21)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

Proizvođači iz Unije

IML, Offanengo, Italija

NIKO, d.o.o., Železniki, Slovenija

INTERKOV spol. s.r.o., Benešov nad Ploučnici, Češka

2.   PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Proizvod iz postupka revizije

(22)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao proizvod iz početnog ispitnog postupka, odnosno mehanizam s polužnim zatvaranjem lukova koji se obično koristi za pohranu listova i drugih dokumenata u registratore ili mape. Mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova sastoje se od (obično dva) čvrsta metalna luka pričvršćena na pločicu i imaju najmanje jednu polugu za otvaranje koja omogućava umetanje i pohranjivanje listova i drugih dokumenata, podrijetlom su iz NRK-a („proizvod iz postupka revizije”), trenutačno razvrstani u oznaku KN ex 8305 10 00 (oznaka TARIC 8305100050).

2.2.   Istovjetni proizvod

(23)

Smatralo se da je proizvod iz postupka revizije koji se proizvodi u NRK-u i izvozi u Uniju i proizvod koji industrija Unije proizvodi i prodaje u Uniji imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva i iste osnovne namjene. Stoga su se ti proizvodi smatrali istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

3.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

(24)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjera koje su na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a.

3.1.   Uvodne napomene

(25)

Kako je prethodno navedeno u uvodnim izjavama 12. i 20., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan kineski proizvođač/izvoznik. Komisija je stoga obavijestila kineska tijela da zbog izostanka suradnje može primijeniti članak 18. Osnovne uredbe u vezi s nalazima u pogledu NRK-a. Komisija u tom pogledu od kineskih tijela nije zaprimila nikakve primjedbe ili zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje.

(26)

Stoga, u skladu s člankom 18. stavkom 1. Osnovne uredbe, nalazi koji se odnose na vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga temeljili su se na dostupnim činjenicama, posebno javno dostupnim informacijama kao što su službene internetske stranice trgovačkih društava, informacijama u zahtjevu za reviziju i informacijama dobivenima od stranaka koje su surađivale u tijeku revizije ispitnog postupka (odnosno, podnositelja zahtjeva i proizvođača iz Unije u uzorku).

3.2.   Damping

(27)

U svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti, Obavijest o pokretanju postupka pozivala se na korištenje analogne zemlje. U suprotnom, ako proizvođači ni iz jedne analogne zemlje ne bi surađivali, Komisija je za utvrđivanje uobičajene vrijednosti predvidjela usporedbu s cijenama koje su stvarno plaćene ili naplative u Uniji. Zainteresirane strane pozvane su da dostave svoje primjedbe na primjerenost te osnove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U tom pogledu nisu zaprimljene nikakve primjedbe.

(28)

Kad je u pitanju izvozna cijena, zbog nedostatka suradnje proizvođača izvoznika u NRK-u i nepovezanih uvoznika na tržištu Unije, Komisija nije mogla utvrditi količine izvozne prodaje ili cijene na osnovi transakcija. U tom je pogledu Komisija razmotrila alternativne načine utvrđivanja izvozne cijene.

(29)

Prvo se razmatralo mogu li kao alternativa za utvrđivanje izvoznih cijena poslužiti podaci Eurostata ili drugi statistički podaci, kao što su podaci koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe („baza podataka iz članka 14. stavka 6.”), koji su unakrsno provjereni s drugim dostupnim podacima. Međutim podaci Eurostata bili su neprimjereni jer statistički podaci o uvozu obuhvaćaju i uvoz drugih proizvoda osim proizvoda iz postupka revizije. Slično tome, baza podataka iz članka 14. stavka 6. nije omogućavala uspoređivanje izvoznih cijena s cijenama industrije Unije za svaku vrstu posebno. Osim toga, TARIC ili baza podataka iz članka 14. stavka 6. bilježe mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova količinski u kilogramima, dok se uobičajena vrijednost temelji na komadima.

(30)

Drugo, Komisija je razmotrila i mogućnost upotrebe izvoznih cijena navedenih u zahtjevu za reviziju. Podsjeća se da je ta metodologija korištena u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera iz uvodne izjave 2. i da u načelu dopušta i usporedbu za svaku vrstu posebno. Međutim, računi navedeni u zahtjevu za reviziju odnosili su se na izvozne cijene u ostale treće zemlje.

(31)

Zato na osnovi izvoznih cijena u Uniju nije bilo moguće izračunati damping i nepobitno utvrditi njegovo postojanje. Ispitni postupak stoga je bio usmjeren na vjerojatnost ponavljanja dampinga.

3.3.   Vjerojatnost ponavljanja dampinga

(32)

Kad je u pitanju ispitni postupak koji se odnosi na vjerojatnost ponavljanja dampinga, analizirano je sljedeće: odnos između uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena u treće zemlje; proizvodni kapacitet, proizvodnja i rezervni kapacitet u NRK-u; privlačnost tržišta Unije u odnosu na uvoz iz NRK-a.

3.3.1.   Odnos između uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena u treće zemlje

(33)

S obzirom na nedostatak suradnje proizvođača izvoznika u NKR-u, uobičajena je vrijednost uspoređena s izvoznim cijenama iz NRK-a u ostale treće zemlje u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe.

3.3.1.1.   Osnova za utvrđivanje uobičajene vrijednosti

(34)

U skladu s odredbama članka 2. stavka 7. Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost morala se utvrditi na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u odgovarajućoj trećoj zemlji tržišnog gospodarstva (analogna zemlja), ili cijene izvoza iz analogne zemlje prema ostalim zemljama, uključujući Uniju. Ako te metodologije nisu dostupne, uobičajena vrijednost može se odrediti i na bilo kojoj drugoj razumnoj osnovi, uključujući stvarno plaćenu ili naplativu cijenu u Uniji za istovjetan proizvod, koja je prema potrebi odgovarajuće prilagođena kako bi uključivala razumnu profitnu maržu.

(35)

U zahtjevu za reviziju koji je uputila industrija Unije naveden je niz proizvođača iz zemalja s tržišnim gospodarstvom koje nisu iz Unije (odnosno iz Indije, Irana i Tajlanda).

(36)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka predvidjela da će zatražiti suradnju s Indijom, Tajlandom i Iranom. Nadalje, u Obavijesti o pokretanju postupka navedeno je da ako proizvođači iz zemalja s tržišnim gospodarstvom koje nisu iz Unije ne budu surađivali, Komisija predviđa usporedbu s cijenama koje su stvarno plaćene ili naplative u Uniji kao osnovu utvrđivanja uobičajene vrijednosti. Doista, stvarno plaćene ili naplative cijene u Uniji bile su osnova za utvrđivanje uobičajene cijene tijekom početnog ispitnog postupka i prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera kako je navedeno u uvodnoj izjavi 2.

(37)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., Komisija je nakon pokretanja postupka kontaktirala proizvođače te ostale potencijalne proizvođače u ostalim zemljama koje se moglo utvrditi iz javno dostupnih izvora.

(38)

Jedan iranski proizvođač mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova izrazio je spremnost za suradnju, ali dostavio je samo djelomičan odgovor na upitnik. Unatoč zahtjevima Komisije, taj proizvođač nije dostavio dodatne informacije. Informacije koje je dostavio bile su vrlo nepotpune i/ili nedosljedne te se nisu mogle koristiti kao temelj za izračun uobičajene vrijednosti.

(39)

Nijedan drugi proizvođač iz drugih potencijalnih analognih zemalja s kojima je Komisija kontaktirala nije odlučio surađivati.

(40)

U tom kontekstu Komisija nije imala drugog izbora nego se osloniti na cijene koje su stvarno plaćene ili naplative u Uniji kao osnovu utvrđivanja uobičajene vrijednosti.

(41)

Nijedna zainteresirana strana nije iznijela primjedbe na primjerenost te osnove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

3.3.1.2.   Uobičajena vrijednost

(42)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe i kako je obrazloženo u uvodnim izjavama od 34. do 41., uobičajena je vrijednost utvrđena s pomoću stvarno plaćene ili naplative cijene u Uniji za istovjetni proizvod, u uobičajenom tijeku trgovine.

(43)

Kao rezultat toga, uobičajena vrijednost utvrđena je kao ponderirana prosječna domaća prodajna cijena za nepovezane kupce proizvođača iz Unije u uzorku.

(44)

Prvo je utvrđeno je li domaća prodaja istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima proizvođača iz Unije u uzorku bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, odnosno, je li ukupan obujam takve prodaje činio barem 5 % ukupnog obujma prodaje predmetnog proizvoda izvezenog u Uniju. S obzirom na izostanak suradnje proizvođača izvoznika u NRK-u, informacije koje se odnose na ukupan obujam prodaje izvezen u Uniju morale su se utvrditi na temelju dostupnih činjenica. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29., podaci Eurostata i ostali statistički podaci smatrali su se neprimjerenima za potrebe utvrđivanja nastavka dampinga. Međutim, mogu se upotrijebiti za prikaz razine uvoza predmetnog proizvoda u Uniju. Na temelju toga utvrđeno je da je domaća prodaja proizvođača iz Unije u uzorku općenito bila dovoljno reprezentativna tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, vodeći računa o povjerljivosti podataka, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 63. Zbog izostanka suradnje izvoznika iz NRK-a nije bilo moguće analizirati reprezentativnost za svaku vrstu posebno.

(45)

Komisija je naknadno ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača iz Unije u uzorku izvršena u uobičajenom tijeku trgovine, odnosno, jesu li prosječne prodajne cijene za svakog proizvođača iz Unije u uzorku bile jednake ili veće od prosječnih troškova proizvodnje i, stoga, profitabilne.

(46)

Stoga je utvrđeno da je prodaja proizvođača iz Unije u prosjeku bila profitabilna, a uobičajena je vrijednost slijedom toga utvrđena na temelju ponderiranog prosjeka prodajnih cijena ukupne prodaje mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova proizvođača iz Unije u uzorku na tržištu Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

3.3.1.3.   Izvozna cijena

(47)

Komisija je zbog izostanka suradnje proizvođača izvoznika zaključila da su najprimjereniju osnovu za izračun izvozne cijene predmetnog proizvoda u Uniju činile informacije o izvoznim cijenama iz NRK-a u treće zemlje navedene u zahtjevu za reviziju.

3.3.1.4.   Usporedba

(48)

Ponderirana prosječna uobičajena vrijednost i ponderirana prosječna izvozna cijena uspoređene su s obzirom na cijene franko tvornica. I u pogledu uobičajene vrijednosti i u pogledu izvozne cijene izvršene su prilagodbe za razlike u troškovima domaćeg prijevoza i prekooceanskog prijevoza u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (e) Osnovne uredbe na osnovi elemenata sadržanih u zahtjevu za reviziju. Ta je usporedba pokazala da je izvozna cijena u treće zemlje u zahtjevu za reviziju bila između 22,1 % i 32,2 % niža od uobičajene vrijednosti. To znači da će cijene za Uniju vrlo vjerojatno biti dampinške u slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage.

3.4.   Kretanje uvoza u slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage

3.4.1.   Proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u

(49)

S obzirom na to da proizvođači izvoznici nisu surađivali, sljedeći se zaključci temelje uglavnom na informacijama navedenima u zahtjevu za reviziju i informacijama koje je tijekom ispitnog postupka dostavila industrija Unije i koje su, kad je bilo moguće, uspoređene s javno dostupnim informacijama.

(50)

Na toj je osnovi utvrđeno da se proizvodni kapacitet za mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova u NRK-u kreće u rasponu od 600 do 850 milijuna komada, što je slično proizvodnom kapacitetu procijenjenom u prethodnom ispitnom postupku (7) revizije zbog predstojećeg isteka mjera (600 do 700 milijuna komada).

(51)

Osim toga, kako je već utvrđeno u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (8), s obzirom na prirodu proizvodnog procesa u NRK-u (uglavnom manualni rad), proizvodni kapacitet za mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova u NRK-u može se lako povećati, između ostalog, zapošljavanjem dodatne radne snage, uz tek ograničena ulaganja u opremu.

(52)

Stoga je proizvodni kapacitet u NRK-u tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bio od oko 240 % do 340 % veći od potrošnje u Uniji te je bio znatno veći od proizvodnje u Uniji tijekom istog razdoblja.

(53)

U zahtjevu za reviziju proizvodnja mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u NRK-u procijenjena je na 350 milijuna komada te je slijedom toga višak rezervnog kapaciteta konzervativno procijenjen na 260 milijuna komada. Taj rezervni kapacitet približno odgovara cjelokupnoj potrošnji u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(54)

Stoga se može opravdano zaključiti da u NRK-u postoji znatan rezervni kapacitet. Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 49. do 53., postoji velika vjerojatnost da bi takav rezervni kapacitet mogao biti usmjeren na tržište Unije u slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage.

3.4.2.   Privlačnost tržišta Unije

(55)

Unatoč sve manjoj potrošnji mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova na tržištu Unije, potražnja za njima u Uniji i dalje je značajna i predstavlja oko 45 % svjetskog tržišta. Tržište Unije ostaje najveće svjetsko tržište za mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova.

(56)

Mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova upotrebljavaju se samo na ograničenom broju drugih tržišta. Nadalje, ta su tržišta mnogo manja od tržišta Unije i stoga ne bi mogla apsorbirati veliki višak kapaciteta NRK-a. Osim toga, na temelju dostupnih informacija, potrošnja mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u NRK-u vrlo je niska i ne očekuje se njezino značajno povećanje.

(57)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 48., usporedba izvoznih cijena iz NRK-a u treće zemlje s cijenama na tržištu Unije pokazala je da su prevladavajuće cijene obično veće na tržištu Unije. Zbog toga je tržište Unije privlačnije za uvoz po tako niskim cijenama — njime se može ostvariti veća dobit.

(58)

Stoga je zaključeno da bi tržište Unije bilo privlačno za kineske izvoznike u slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage.

(59)

S obzirom na ta razmatranja, kad bi mjere bile stavljene izvan snage, vjerojatno je da bi se izvoz znatnih količina proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a usmjerio na tržište Unije. Kako je istaknuto u uvodnim izjavama od 34. do 48., taj bi uvoz najvjerojatnije bio po dampinškim cijenama.

3.4.3.   Zaključak

(60)

S obzirom na veliku prekapacitiranost u Kini, ograničenu veličinu domaćeg kineskog tržišta i privlačnost tržišta Unije, zaključeno je da bi se uvoz kineskih proizvoda iz postupka revizije u Uniju količinski znatno povećao ako se dopusti istek antidampinških mjera. Komisija je utvrdila i da bi taj uvoz vjerojatno bio izvršen po dampinškim cijenama. Stoga postoji velika vjerojatnost ponavljanja dampinga.

4.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA ŠTETE

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(61)

Tijekom razmatranog razdoblja, mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova u Uniji je proizvodilo šest poznatih proizvođača. Podnositelj zahtjeva predstavlja tri od tih šest proizvođača. Tih šest proizvođača iz Unije čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe. Tri proizvođača iz Unije, koje predstavlja podnositelj zahtjeva, odabrana su u uzorak, kako je opisano u uvodnim izjavama od 13. do 21. Uzorak predstavlja više od 75 % ukupne proizvodnje u Uniji i obujma prodaje, kako je opisano u uvodnoj izjavi 13.

(62)

Jedan od proizvođača koji nije uključen u uzorak, Mi.me.ca. Srl. iz Italije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, u siječnju 2017., proglasio je stečaj (9). Dva druga proizvođača iz Unije koja nisu uključena u uzorak, EJA International iz Nizozemske i Technosteel iz Italije, prestala su proizvoditi mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova u 2018., nakon razmatranog razdoblja.

(63)

S obzirom na to da su dva od tri društva u uzorku povezana, podaci za analizu štete u ovoj su Uredbi navedeni u indeksiranom obliku kako bi se očuvala povjerljivost osjetljivih poslovnih informacija u skladu s člankom 19. Osnovne uredbe.

(64)

Na temelju dokaza u zahtjevu za reviziju, dodatnih podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva i odgovorâ na upitnik proizvođačâ iz Unije u uzorku utvrđeno je da se ukupna proizvodnja u Uniji tijekom RIPR-a kretala u rasponu od 270 do 330 milijuna komada.

(65)

Komisija je obujam uvoza proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a procijenila na temelju podataka iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. za razmatrano razdoblje primjenom konverzijskog faktora na ukupne količine u kilogramima. Komisija je taj faktor konverzije koristila i u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, za prebacivanje statističkih podataka o uvozu (u kilogramima) u komade, povezivanjem konverzije s prosječnom težinom najreprezentativnije vrste proizvoda.

(66)

Podnositelj zahtjeva predložio je uporabu još jednog faktora konverzije, koji je bio nešto niži od onoga iz prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Komisija je taj prijedlog odbacila na temelju toga da nisu dostavljeni dokazi koji upućuju na promjenu kretanja uvoza i/ili potrošnje u Uniji. Komisija je u skladu s time zadržala faktor konverzije korišten u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera.

4.2.   Potrošnja u Uniji

(67)

Potrošnja u Uniji utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije i obujma uvoza iz trećih zemalja u Uniju na temelju podataka koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s bazom podataka iz članka 14. stavka 6.

(68)

Obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije temeljio se informacijama koje je poslalo nekoliko proizvođača iz Unije u fazi prije pokretanja postupka te provjerenim odgovorima na upitnik tri proizvođača iz Unije u uzorku.

(69)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 63., povjerljivi podaci triju društava u uzorku ne mogu se objaviti u tablicama u nastavku. Stoga su prema potrebi upotrijebljeni indeksi za prikaz kretanja tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Indeks (2014. = 100)

100

91

93

89

Izvor: Informacije koje su poslali proizvođači iz Unije u fazi prije pokretanja postupka, baza podataka iz članka 14. stavka 6., provjereni odgovori proizvođača iz Unije na upitnik

(70)

Kako je prikazano u tablici 1., potrošnja u Uniji smanjila se za 11 % tijekom razmatranog razdoblja, što se može objasniti kontinuiranom digitalizacijom uredskog poslovanja i pohranom dokumentacije u elektroničkom obliku, što je dovelo do smanjenja pohrane dokumentacije u papirnatom obliku i posljedičnog smanjenja potrošnje proizvoda iz postupka revizije.

4.3.   Uvoz iz NRK-a

4.3.1.   Obujam i tržišni udio uvoza iz NRK-a

(71)

Komisija je obujam uvoza iz NRK-a utvrdila na temelju podataka iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. za razmatrano razdoblje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 67.

Na temelju toga, uvoz u Uniju iz NRK-a i njegov tržišni udio kretali su se kako je navedeno u tablici 2.:

Tablica 2.

Obujam uvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz NRK-a i tržišni udio NRK-a

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Uvoz iz indeksa NRK-a (2014. = 100)

100

55

15

0,13

Tržišni udio uvoza iz NRK-a na tržištu Unije

5,6 %

3,2 %

0,9 %

0,0 %

Izvor: Informacije koje su poslali proizvođači iz Unije u fazi prije pokretanja postupka, baza podataka iz članka 14. stavka 6., provjereni odgovori proizvođača iz Unije na upitnik

(72)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz NRK-a znatno se smanjivao iz godine u godinu te je krajem razdoblja ispitnog postupka revizije dosegnuo neznatnu razinu. Uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz Kine u 2015. pao je za 45 %, a sljedeće godine za više od 70 %. Naposljetku, u razdoblju ispitnog postupka revizije obujam uvoza smanjio na tek nekoliko tisuća komada.

(73)

Zbog toga se tržišni udio NRK-a također znatno smanjio tijekom razmatranog razdoblja. Smanjio se s 5,6 % u 2014. na gotovo 0 % na kraju razdoblja ispitnog postupka revizije.

4.3.2.   Kretanja cijena uvoza iz NRK-a i rušenje cijena

(74)

Zbog izostanka suradnje kineskih proizvođača izvoznika i manjka alternativnih izvora, nije bilo moguće utvrditi točnu uvoznu cijenu. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29., razlog tomu je to što su se statistički podaci smatrali neprimjerenima jer je jedan od izvora obuhvaćao i uvoz drugih proizvoda osim predmetnog proizvoda, a drugi izvor nije omogućavao uspoređivanje izvoznih cijena s cijenama industrije Unije za svaku vrstu posebno.

(75)

No bez obzira na to, smatra se da su uvozne cijene zabilježene u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. bile prikladne za utvrđivanje općeg trenda uvoznih cijena iz NRK-a. Cijene uvoza u Uniju iz NRK-a kretale su se kako je navedeno u tablici 3.:

Tablica 3.

Prosječna cijena uvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz NRK-a

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Indeks (2014. = 100)

100

113

109

157

Izvor: Baza podataka iz članka 14. stavka 6.

(76)

Kako je prikazano u tablici 3., uvozne cijene povećale su se za 13 % u 2015. te smanjile za 3,5 % u 2016. Razina cijena povećala se za 46 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, taj opći trend treba ocijeniti u odnosu na vrlo male količine uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što se ne može smatrati reprezentativnim za razine cijena u slučaju nepostojanja mjera.

(77)

Zbog izostanka suradnje kineskih proizvođača izvoznika i manjka alternativnih izvora informacija, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije se mogla izračunati marža sniženja cijena.

4.4.   Uvoz iz trećih zemalja osim NRK-a

(78)

Uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz trećih zemalja osim NRK-a uglavnom je bio iz Indije. Manje količine uvezene su iz Egipta, Izraela, Japana, Srbije, Švicarske, Tajvana, Ukrajine i SAD-a.

(79)

Zbirni obujam uvoza u Uniju, njegov tržišni udio i kretanje cijena uvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz ostalih trećih zemalja prikazan je u tablici 4.

Tablica 4.

Uvoz iz trećih zemalja osim NRK-a

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Uvoz – Indeks (2014. = 100)

100

121

122

149

Tržišni udio

3,8 %

5,0 %

5,0 %

6,3 %

Prosječna cijena – Indeks (2014. = 100)

100

140

165

148

Izvor: Informacije koje su poslali proizvođači iz Unije u fazi prije pokretanja postupka, baza podataka iz članka 14. stavka 6., provjereni odgovori proizvođača iz Unije na upitnik

(80)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja ukupno je znatno porastao, za 49 %.

(81)

Budući da se ukupna potrošnja u Uniji smanjila tijekom razmatranog razdoblja, to se povećanje odrazilo u povećanju njihova tržišnog udjela u istom razdoblju s 3,8 % 2014. na 6,3 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(82)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29., raspoloživi statistički podaci nisu bili prikladni za utvrđivanje izvoznih cijena u Uniju. Stoga, kao i za uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz NRK-a, za uvoz iz ostalih trećih zemalja mogla su se utvrditi samo kretanja uvoznih cijena. Tijekom razmatranog razdoblja prosječna cijena proizvoda uvezenog iz ostalih trećih zemalja stalno se povećavala. Najveće povećanje zabilježeno je 2015., kad su cijene porasle za 40 %. Cijene su se 2016. dodatno povećale za 17,5 %, a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ponovno su se smanjile za 10,3 %. Cijene su se tijekom razmatranog razdoblja ukupno povećale za 48 %.

4.5.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.5.1.   Opće napomene

(83)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji su tijekom razmatranog razdoblja utjecali na stanje industrije Unije.

(84)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje ocijenila za cijelu industriju Unije na temelju podataka dobivenih od podnositelja zahtjeva koji su unakrsno provjereni s informacijama koje je poslalo nekoliko proizvođača iz Unije u fazi prije pokretanja postupka te provjerenim odgovorima na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je mikroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju provjerenih podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije. Treba napomenuti, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 61., da su proizvođači iz Unije u uzorku činili veliki udio proizvodnje u Uniji.

(85)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost i visina dampinške marže.

(86)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, prosječni jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(87)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 63, s obzirom na to da su dva od tri društva u uzorku povezana, podaci u tablici 5. navedeni su u indeksiranom obliku kako bi se očuvala povjerljivost osjetljivih poslovnih informacija u skladu s člankom 19. Osnovne uredbe.

4.5.2.   Makroekonomski pokazatelji

4.5.2.1.   Proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(88)

U tablici 5. utvrđena je ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja:

Tablica 5.

Proizvodnja mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Proizvodnja – Indeks (2014. = 100)

100

97

102

102

Proizvodni kapacitet – Indeks (2014. = 100)

100

100

100

100

Iskorištenost kapaciteta – Indeks (2014. = 100)

100

97

102

102

Izvor: podnositelj zahtjeva, informacije u fazi prije pokretanja postupka i provjereni odgovori na upitnik

(89)

Tijekom razmatranog razdoblja ukupan obujam proizvodnje u Uniji tek se neznatno povećao te je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije dosegnuo razinu veću za 2 %.

(90)

Proizvodni kapacitet Unije ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja.

(91)

Slijedom toga, stopa iskorištenosti kapaciteta Unije tijekom razmatranog razdoblja slijedila je kretanje obujma proizvodnje. Stopa iskorištenosti kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja ukupno se povećala za 2 %, u skladu s povećanjem obujma proizvodnje od 2 %.

4.5.2.2.   Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije

(92)

Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako je navedeno u tablici 6:

Tablica 6.

Obujam prodaje mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u Uniji i tržišni udio industrije Unije

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Obujam prodaje – Indeks (2014. = 100)

100

91

95

91

Tržišni udio

91,9 %

92,3 %

94,3 %

93,6 %

Indeks (2014. = 100)

100

100

103

102

Izvor: podnositelj zahtjeva, informacije u fazi prije pokretanja postupka i provjereni odgovori na upitnik

(93)

Iako je obujam proizvodnje proizvođača iz Unije ostao razmjerno stabilan, kako je navedeno u tablici 5., obujam prodaje proizvođača iz Unije na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja smanjio se za 9 %. Tržišni udio industrije Unije ipak se povećao za 2 %, uglavnom zbog smanjene potrošnje u Uniji i smanjenja uvoza iz NRK-a.

4.5.2.3.   Rast

(94)

U razmatranom razdoblju proizvodnja industrije Unije povećala se za 2 % dok se, kako je navedeno u uvodnim izjavama 70. i 93., potrošnja u Uniji smanjila za 11 %, a obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije za 9 %. Povećanje proizvodnje objašnjava se povećanjem izvozne prodaje proizvođača iz Unije.

4.5.2.4.   Zaposlenost i produktivnost

(95)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost u industriji mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u Uniji

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Broj zaposlenih – Indeks (2014. = 100)

100

97

99

102

Produktivnost – Indeks (2014. = 100)

100

101

103

100

Izvor: podnositelj zahtjeva, informacije u fazi prije pokretanja postupka i provjereni odgovori na upitnik

(96)

U razmatranom razdoblju broj zaposlenih u industriji Unije blago se povećao za 2 %, a produktivnost je ostala stabilna.

4.5.2.5.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(97)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 31., nije bilo moguće nepobitno utvrditi damping. Ispitni postupak stoga je usmjeren na vjerojatnost ponavljanja dampinga ako bi se antidampinške mjere stavile izvan snage.

(98)

U prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera industrija Unije pokazala je znakove oporavka od učinaka prethodnog dampinga. Tijekom razmatranog razdoblja aktualnog ispitnog postupka nastavio se proces oporavka, kako su pokazala povoljna kretanja glavnih pokazatelja štete za industriju Unije. Osim toga, slabija potražnja na tržištu Unije, zbog koje se tijekom razmatranog razdoblja potrošnja smanjila za 11 % (vidjeti tablicu 1.), nadoknađena je povećanjem izvozne prodaje kako je navedeno u uvodnoj izjavi 94.

4.5.3.   Mikroekonomski pokazatelji

4.5.3.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(99)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije naplaćene nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječne prodajne cijene i jedinični troškovi u Uniji

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji – Indeks (2014. = 100)

100

97

96

95

Jedinični trošak proizvodnje u Uniji – Indeks (2014. = 100)

100

97

93

96

Izvor: provjereni odgovori na upitnik

(100)

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije naplaćena nepovezanim kupcima u Uniji smanjila se za 5 % tijekom razmatranog razdoblja.

(101)

Prosječni jedinični trošak proizvodnje u istom razdoblju smanjio se za 4 %.

4.5.3.2.   Troškovi rada

(102)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako je navedeno u tablici 9.:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku u industriji mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u Uniji

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Prosječni troškovi rada po zaposleniku – Indeks (2014. = 100)

100

99

102

104

Izvor: provjereni odgovori na upitnik

(103)

Prosječni troškovi rada industrije Unije povećali su se za ukupno 4 % tijekom razmatranog razdoblja.

4.5.3.3.   Zalihe

(104)

Razine zaliha proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja kretale su se kako je navedeno u tablici 10.:

Tablica 10.

Zalihe mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u industriji Unije

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Završne zalihe – Indeks (2014. = 100)

100

109

111

185

Završne zalihe kao postotak proizvodnje

7,4 %

8,3 %

8,1 %

13,5 %

Indeks (2014. = 100)

100

112

108

182

Izvor: provjereni odgovori na upitnik

(105)

Razina zaliha do 2016. povećala se za 8 %, a tijekom razmatranog razdoblja za 82 %. Snažno povećanje zaliha na kraju razmatranog razdoblja industrija Unije objasnila je učinkom sezonske prodaje do kojeg je došlo samo zbog činjenice da razdoblje ispitnog postupka revizije završava u srpnju, a vrhunac prodaje mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova tradicionalno je u prosincu, dok je proizvodnja stabilna tijekom cijele godine.

4.5.3.4.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(106)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2014.

2015.

2016.

RIPR

Profitabilnost ukupne prodaje u Uniji nepovezanim kupcima – Indeks (2014. = 100)

100

105

134

90

Novčani tok – Indeks (2014. = 100)

100

107

120

42

Ulaganja – Indeks (2014. = 100)

100

87

91

103

Povrat ulaganja

42 %

47 %

63 %

36 %

Indeks (2014. = 100)

100

113

151

87

Izvor: provjereni odgovori na upitnik

(107)

Profitabilnost industrije Unije tijekom prvih dviju godina povećala se za 34 %, a u razdoblju ispitnog postupka revizije naglo je pala. Tijekom razmatranog razdoblja ukupno se smanjila za 10 %, ali je ostala iznad ciljne dobiti od 5 %, kako je utvrđeno u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera.

(108)

Od 2014. do 2016. povećao se za 20 %, a u razdoblju ispitnog postupka revizije naglo je pao. Tijekom razmatranog razdoblja ukupno je smanjen za 58 %.

(109)

Ulaganja industrije Unije u proizvodnju istovjetnog proizvoda smanjila su se 2015. za 13 %, a potom se 2016. ponovno blago povećala za 4 % te se dodatno povećala za 12 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. To je rezultiralo skromnim povećanjem od 3 % tijekom razmatranog razdoblja.

(110)

Povratom ulaganja mjeri se dobit ili gubitak od ulaganja u odnosu na uloženi novac. Na početku razmatranog razdoblja iznosio je 42 % te se u dvije godine povećao za 51 %, u 2016. Međutim, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije povrat ulaganja pao je na nižu razinu od one na početku razmatranog razdoblja, no ipak se zadržao na 36 %.

4.5.4.   Zaključak o šteti

(111)

U ispitnom postupku pokazalo se da se tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije zbog antidampinških pristojbi koje su bile na snazi nastavila oporavljati od prethodno pretrpljene štete. Pokazatelji štete kao što su proizvodnja, iskorištenost kapaciteta i tržišni udio pokazali su pozitivna kretanja, a profitabilnost se u cijelom razdoblju zadržala iznad ciljne dobiti. To je industriji Unije omogućilo ulaganje u mjere za povećanje produktivnosti i smanjenje jediničnog troška proizvodnje, dok su se prosječni troškovi rada povećali.

(112)

Uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja imao je samo ograničen utjecaj na stanje industrije Unije. Zbog mjera na snazi njegov tržišni udio bio je nizak tijekom cijelog razdoblja. Uvezeni kineski mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova ipak su se zadržali na tržištu Unije, osim tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što pokazuje da interes za njih i dalje postoji.

(113)

Komisija stoga zaključuje da je industrija Unije imala koristi od antidampinških mjera na snazi jer se nastavila oporavljati od učinka prethodnog štetnog dampinga.

4.6.   Vjerojatnost ponavljanja štete

4.6.1.   Uvodne napomene

(114)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 31., nije bilo moguće nepobitno utvrditi damping. No, utvrđeno je da postoji vjerojatnost da će se damping ponovno pojaviti ako se dopusti istek antidampinških mjera (vidjeti uvodnu izjavu 60.).

(115)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je stoga ispitala bi li se materijalna šteta nastavila ako se dopusti istek mjera koje se odnose na NRK.

(116)

Kako bi se utvrdila vjerojatnost ponavljanja štete, analizirani su sljedeći elementi: i. proizvodni i rezervni kapacitet dostupan u NRK-u; ii. moguće razine cijena uvoza iz NRK-a ako se dopusti istek mjera; iii. prakse kineskih proizvođača izvoznika u ostalim trećim zemljama; iv. privlačnost tržišta Unije; i v. utjecaj uvoza iz NRK-a na stanje industrije Unije ako se dopusti istek mjera.

4.6.1.1.   Proizvodni i rezervni kapacitet dostupan u NRK-u

(117)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 52. i 53., proizvođači iz NRK-a imaju znatan proizvodni kapacitet u Kini te stoga i rezervni kapacitet koji uvelike premašuje ukupnu potrošnju u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(118)

Osim toga, nisu utvrđeni nikakvi elementi na temelju kojih bi se moglo zaključiti da će u bliskoj budućnosti doći do znatnog povećanja domaće potražnje za mehanizmima s polužnim zatvaranjem lukova u NRK-u ili na tržištu neke treće zemlje. S obzirom na pad potrošnje mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u Uniji tijekom razmatranog razdoblja Komisija je zaključila da domaća potražnja u Kini ili na tržištima ostalih trećih zemalja ne može apsorbirati raspoloživi rezervni kapacitet.

4.6.1.2.   Moguće razine cijena uvoza iz NRK-a

(119)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 47., proizvođači izvoznici iz NRK-a nisu surađivali. Iz tog je razloga utvrđeno da su najprikladnija osnova za moguće razine cijena kineskog uvoza izvozne cijene iz NRK-a u treće zemlje koje su navedene u zahtjevu za reviziju.

(120)

Razine cijena tog izvoza smatrale su se i razumnom procjenom mogućih budućih razina cijena u Uniji ako se dopusti istek mjera.

(121)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 42. i 48., tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kineske izvozne cijene u treće zemlje bile su između 22,1 % i 32,2 % niže od cijena industrije Unije. Isto tako, utvrđeno je da su marže sniženja cijena iznosile od 8,9 % do 17,8 %.

(122)

Temeljem toga zaključeno je da će uvoz iz Kine vrlo vjerojatno industriju Unije izložiti pritisku visokih cijena ako se mjere stave izvan snage.

4.6.1.3.   Privlačnost tržišta Unije

(123)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 55. do 57., tržište Unije najveće je jedinstveno tržište za mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova, a uz to su cijene privlačne kineskim proizvođačima. Nema drugih većih izvoznih tržišta koja bi apsorbirala kineski višak kapaciteta jer se mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova upotrebljavaju samo na ograničenom broju tržišta. Ti su razlozi velik poticaj kineskim proizvođačima izvoznicima da svoj izvoz preusmjere u Uniju gdje bi postigli veće cijene, pri čemu bi i dalje mogli znatno rušenje prodajne cijene industrije Unije. Osim toga, to bi im bio poticaj da barem dio svojih rezervnih kapaciteta po niskim cijenama izvoze na tržište Unije.

(124)

Stoga se zaključuje da u slučaju da se dopusti istek antidampinških mjera proizvođači izvoznici iz NRK-a imaju potencijal i poticaj da znatno povećaju obujam svojeg izvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u Uniju po dampinškim cijenama i tako znatno sruše cijene industrije Unije.

4.6.2.   Utjecaj na industriju Unije

(125)

Povećanje jeftinog uvoza stvorilo bi znatan pritisak na cijenu na tržištu Unije koje je osjetljivo na cijenu. Ako zadrži trenutačnu razinu cijena, industrija Unije zbog jeftinog uvoza iz Kine neće moći zadržati svoj obujam prodaje i tržišni udio. Vrlo je vjerojatno da bi se kineski tržišni udio brzo povećao ako bi se dopustio istek mjera. To bi najvjerojatnije bilo na štetu industrije Unije. Gubitak obujma prodaje doveo bi do niže stope iskorištenosti i povećanja prosječnog troška proizvodnje. To bi dovelo do pogoršanja financijskog stanja industrije Unije i smanjenja njezine profitabilnosti koja se, iako je tijekom cijelog razmatranog razdoblja bila iznad razine ciljne dobiti, između 2016. i razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila za više od 40 %. Po tom bi scenariju svako povećanje troška dovelo u kratkom roku do pada profitabilnosti ispod razine ciljne dobiti, što bi poništilo dotadašnje napore industrije Unije u cilju oporavka, iako je dosad uspijevala održati potrebnu razinu ulaganja kako bi ostala konkurentna.

(126)

Međutim, da industrija Unije odluči sniziti svoje razine cijena u pokušaju da zadrži svoj obujam prodaje i tržišni udio, njezino financijsko stanje gotovo trenutačno bi se pogoršalo. I doista, kad bi industrija Unije morala smanjiti svoje prodajne cijene na tržištu Unije za 8,9 %, što je donja granica utvrđenog raspona rušenja cijena (vidjeti uvodnu izjavu 121.) kako bi konkurirala cijenama uvoznih kineskih proizvoda, time bi odmah počela stvarati gubitke.

(127)

Isto tako, u tom bi scenariju istek mjera vjerojatno izravno negativno utjecao na industriju Unije, jer bi doveo do stanja u kojem se stvaraju gubici. Srednjoročno to ne bi bilo održivo i dovelo bi do zatvaranja proizvodnih pogona, a naposljetku i do nestanka industrije Unije. Treba napomenuti da se već tijekom razmatranog razdoblja broj proizvođača iz Unije smanjio sa šest na tri.

(128)

Stoga se može zaključiti da postoji velika vjerojatnost da bi istek postojećih mjera uzrokovao ponavljanje štete od uvoza kineskih mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova i da bi se gospodarsko stanje industrije Unije vjerojatno pogoršalo i rezultiralo materijalnom štetom.

(129)

Na temelju činjenice da je uvoz kineskih mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova koji trenutačno ulaze na tržište Unije znatno manji nego prije uvođenja mjera može se zaključiti da su se postojećim antidampinškim pristojbama uspješno ponovno uspostavili nenarušeni uvjeti tržišnog natjecanja između kineskih izvoznika proizvoda iz postupka revizije i industrije Unije. No, kako je navedeno u uvodnim izjavama 128. i 130., Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi istek mjera doveo do ponavljanja štete.

4.6.3.   Zaključak

(130)

Komisija je zaključila da bi stavljanje mjera izvan snage vrlo vjerojatno za posljedicu imalo znatno povećanje dampinškog uvoza kineskih mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova po cijenama kojima se ruše cijene industrije Unije, što bi ponovno uzrokovalo štetno stanje kojem je industrija Unije bila izložena u vrijeme kad su mjere prvi put primijenjene. Stoga bi se ozbiljno ugrozila održivost industrije Unije.

5.   INTERES UNIJE

(131)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznikâ i korisnikâ.

(132)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(133)

Potrebno je podsjetiti da se u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera smatralo da donošenje mjera nije protivno interesu Unije. Nadalje, s obzirom na to da je ovaj ispitni postupak revizija zbog predstojećeg isteka mjera, odnosno analiza situacije u kojoj antidampinške mjere već postoje, može se procijeniti neželjeni negativni učinak postojećih antidampinških mjera na predmetne strane.

(134)

Na temelju toga ispitalo se postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti ponavljanja dampinga i ponavljanja štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Unije.

5.1.   Interes industrije Unije

(135)

U ispitnom postupku pokazalo se da bi istek mjera vjerojatno imao znatan negativan učinak na industriju Unije. To bi ubrzo dovelo do smanjenja profitabilnosti industrije Unije pa čak i stanja u kojem stvara gubitke te bi imalo i negativan utjecaj na druge čimbenike štete kao što su obujam proizvodnje, stope iskorištenosti, ulaganja i zapošljavanje. Takvo stanje dugoročno bi bilo neodrživo te bi proizvođači iz Unije bili prisiljeni okončati svoje poslovanje na tržištu Unije.

(136)

U prošlosti se industrija Unije pokazala održivom industrijom s pozitivnim ekonomskim i financijskim rezultatima. U situaciji u kojoj gotovo da nije bilo dampinškog uvoza iz Kine uspjela je ostati profitabilna, s profitnom maržom većom od ciljne dobiti.

(137)

Stoga je zadržavanje antidampinških mjera na snazi u interesu industrije Unije.

5.2.   Interes uvoznika

(138)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16., u ovom ispitnom postupku nijedan uvoznik nije surađivao ni dostavio zatražene informacije. Podsjeća se da je u prethodnim ispitnim postupcima utvrđeno da utjecaj uvođenja mjera neće biti znatan za uvoznike. Budući da nije bilo dokaza kojima bi se upućivalo na suprotno, u skladu s tim može se potvrditi da mjere koje su trenutačno na snazi nisu imale znatan negativan učinak na njihovu financijsku situaciju i da nastavak mjera ne bi neželjeno utjecao na uvoznike.

5.3.   Interes korisnika

(139)

Uvoznici mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova obično su i korisnici tih mehanizama jer ih uvoze kako bi proizvodili registratore s mehanizmom poluge. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., u početnoj fazi stupilo se u kontakt s 26 poznatih uvoznika/korisnika, ali nijedan nije odgovorio na obrazac o odabiru uzorka niti se javio s primjedbama.

(140)

Prethodnim ispitnim postupcima utvrđeno je da trošak mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova sudjeluje u vrlo malom postotku u maloprodajnoj cijeni registratora s mehanizmom poluge te se učinak pristojbi (ako postoje) nije smatrao značajnim.

(141)

U ispitnom se postupku čak pokazalo da bi bez primjene ikakvih mjera protiv dampinškog uvoza industrija Unije vjerojatno većim dijelom izgubila svoju prisutnost na tržištu te u dugoročnom razdoblju mogla i nestati. To bi sigurno dovelo do ovisnosti proizvođača registratora s mehanizmom poluge o uvozu i znatnog smanjenja tržišnog natjecanja na tržištu Unije.

(142)

Na temelju toga može se zaključiti da mjere u pogledu mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova nisu protivne općem interesu Unije.

5.4.   Zaključak o interesu Unije

(143)

Stoga je Komisija zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u interesu Unije protiv zadržavanja konačnih antidampinških mjera na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz NRK-a.

6.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

6.1.   Mjere

(144)

Sve su zainteresirane strane bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti da se zadrže postojeće mjere na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz NRK-a. Odobreno im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave. Nije primljena nijedna primjedba.

(145)

Uzimajući u obzir nedavnu sudsku praksu Suda (10) primjereno je predvidjeti stopu zatezne kamate koja će se platiti u slučaju povrata konačnih pristojbi jer se u relevantnim odredbama koje su na snazi u pogledu carinskih pristojbi ne predviđa ta kamatna stopa i jer bi primjena nacionalnih pravila dovela do neopravdanih poremećaja među gospodarskim subjektima, ovisno o tome koja je država članica odabrana za carinjenje.

(146)

Odbor uspostavljen člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 nije dostavio mišljenje o mjerama predviđenima ovom Uredbom,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova, trenutačno obuhvaćenog oznakom KN ex 8305 10 00 (oznake TARIC 8305100050) i podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode društva navedena u nastavku jest sljedeća:

Proizvođač

Antidampinška pristojba

Dodatna oznaka TARIC

DongGuan Humen Nanzha World Wide Stationery Mfg. Co., Ltd.,

27,1 %

A729

Sva ostala društva

47,4 %

A999

Članak 2.

1.   Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

2.   Zatezne kamate koje se plaćaju u slučaju povrata kojim se ostvaruje pravo na zateznu kamatu jest stopa koju Europska središnja banka primjenjuje za svoje glavne operacije refinanciranja, kako je objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije, koja je na snazi prvog kalendarskog dana u mjesecu dospijeća plaćanja, uvećana za jedan postotni bod.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. studenoga 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1136/2006 od 24. srpnja 2006. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 205, 27.7.2006., str. 1.).

(3)  Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 796/2012 оd 30. kolovoza 2012. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (SL L 238, 4.9.2012., str. 5.).

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (SL L 343, 22.12.2009., str. 51.).

(5)  Obavijest o predstojećem isteku određenih antidampinških mjera (SL C 466, 14.12.2016., str. 20.).

(6)  Obavijest o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 290, 1.9.2017., str. 3.).

(7)  Uvodna izjava 40. Provedbene uredbe (EU) br. 796/2012.

(8)  Uvodna izjava 41. Provedbene uredbe (EU) br. 796/2012.

(9)  http://www.portalecreditori.it/procedura?id=6rKz4dlB2Y; pristupljeno 16. kolovoza 2018.

(10)  Presuda Suda (treće vijeće) od 18. siječnja 2017., C-365/15, Wortmann protiv Hauptzollamt Bielefeld, EU:C:2017:19, točke od 35. do 39.


Top