Písemná vysvětlení hlasování Tomislav SOKOL

EU kroz Opći sustav povlastica (OSP) već desetljećima omogućuje zemljama u razvoju povlašten pristup tržištu s ciljem smanjenja siromaštva, poticanja održivog razvoja i jače integracije u globalno gospodarstvo. Novi prijedlog za razdoblje 2024. - 2033. zadržava postojeću strukturu, ali nastoji ispraviti uočene slabosti.
Ključni problem dosadašnjeg sustava jest nedovoljna učinkovitost. OSP nije u punoj mjeri doprinio razvoju, zaštiti ljudskih i radnih prava ni boljem upravljanju. Također, mnoge zemlje ne koriste u potpunosti dostupne povlastice, uz slabu diversifikaciju izvoza i ograničene administrativne kapacitete. Izvješće naglašava potrebu jačanja mehanizama praćenja, posebno za OSP+, uz jasnije kriterije, veću transparentnost i uvođenje obveznih akcijskih planova s konkretnim ciljevima i rokovima. Predlaže se i uključivanje dionika kroz savjetodavna tijela.
Dodatno, naglasak je na jačanju uvjetovanosti poticanjem zemalja korisnica na ratifikaciju i provedbu međunarodnih konvencija te povezivanju trgovinskih povlastica s razvojnom pomoći EU-a. Ističe se i važnost jačanja proizvodnih kapaciteta i izvozne diversifikacije kako bi zemlje mogle bolje iskoristiti sustav.
Zaključno, cilj je reforme učiniti OSP učinkovitijim, predvidljivijim i usmjerenijim na stvarne razvojne rezultate, uz jaču povezanost trgovinske politike i širih razvojnih ciljeva EU-a.

Izvješće ocjenjuje rad Europske investicijske banke (EIB) s naglaskom na odgovornosti, učinkovitosti ulaganja i nadzoru nad korištenjem sredstava. Iako su potvrđeni dobri financijski rezultati i najviši kreditni rejting, naglašava se da same brojke ne jamče da ulaganja ostvaruju očekivane učinke. Posebno se ističe problem nedovoljno razvijenih mehanizama vanjske revizije, unatoč sve većoj ulozi Banke i korištenju proračunskih jamstava EU-a. Izvješće poziva na jačanje nadzora, uključujući puni pristup Europskog revizorskog suda svim operacijama EIB-a te veću uključenost nacionalnih revizijskih institucija. Također se upozorava na rizike sukoba interesa i potrebu strožih pravila u tom području. Slučaj stečaja tvrtke Northvolt dodatno je otvorio pitanja procjene rizika i praćenja velikih projekata, zbog čega se traži uvođenje strožih kontrola i testiranja otpornosti. Naglašava se i da EIB treba financirati projekte koje privatni sektor ne bi sam realizirao, bez narušavanja tržišnog natjecanja. Posebna pozornost posvećuje se financiranju izvan EU-a i potpori Ukrajini, uz zahtjev za punom transparentnošću, kontrolom i zaštitom sredstava poreznih obveznika.

Turistički sektor EU-a, koji obuhvaća promet, ugostiteljstvo, kulturu i usluge, čini oko 10 % gospodarstva te zahtijeva bolju koordinaciju i jasnu strategiju kako bi ostao konkurentan i održiv. Naglasak je na prelasku prema uravnoteženijem modelu koji štiti okoliš, kulturnu baštinu i kvalitetu života lokalnih zajednica. Ključan je element jačanje prometne povezanosti, osobito za ruralna, otočna i udaljena područja, kako bi turizam bio ravnomjernije raspoređen i dostupan bez preopterećenja pojedinih destinacija. Cilj je smanjiti pritisak na preopterećena odredišta te potaknuti razvoj manje posjećenih regija, uključujući izvansezonski turizam. U tom kontekstu ključnu ulogu imaju lokalne organizacije za upravljanje destinacijama, kojima je potrebna veća financijska i stručna potpora. Također, naglasak je i na održivosti kroz učinkovitije upravljanje resursima i poticanje kružnog gospodarstva, ali bez nepotrebnog opterećenja za mala poduzeća. Kultura i baština ostaju središnji element europske turističke privlačnosti te zahtijevaju odgovorno upravljanje turističkim pritiscima kako bi se očuvala njihova vrijednost i autentičnost. Zaključno, izvjestitelj naglašava da budućnost europskog turizma ovisi o snažnoj prometnoj povezanosti, boljoj ravnoteži turističkih tokova i strateškom upravljanju destinacijama, uz jasniji okvir održivog razvoja i ravnomjernog teritorijalnog rasta.

Promjene u prirodi ratovanja, obilježene razvojem digitalnih tehnologija, kibernetičkih prijetnji i umjetne inteligencije, zahtijevaju prilagodbu obrambenih politika Europske unije i njezinih država članica. Izvješće naglašava potrebu za povećanjem obrambenih sposobnosti nakon dugotrajnog razdoblja smanjenih ulaganja, uključujući veća izdvajanja za obranu i sigurnost. Očekuje se značajan rast ulaganja u vojnu opremu, uz smanjenje ovisnosti o nabavi izvan EU-a i razvoj europske obrambene industrije.
Posebno se ističe važnost zajedničkog razvoja i nabave obrambenih kapaciteta, koji su i dalje ograničeni, te potiče daljnja suradnja kroz postojeće inicijative poput stalne strukturirane suradnje i novih industrijskih programa. U tom kontekstu naglašava se potreba za jasnim strateškim usmjeravanjem, dugoročnim financiranjem i boljom koordinacijom među državama članicama. Dodatno se ističe potreba za razvojem zajedničkih operativnih sposobnosti, uključujući zapovjedne, komunikacijske i obavještajne sustave, kako bi se omogućilo učinkovito zajedničko djelovanje i osigurala dugoročna sigurnost i stabilnost Europske unije.
Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

Pristup stanovanju u Europskoj uniji postao je jedan od ključnih izazova, uz znatan rast cijena nekretnina i najamnina koji posebno pogađa mlade i utječe na stabilnost obitelji. Iako je stambena politika u nadležnosti država članica, prisutni su zajednički uzroci, zbog čega je potreban koordiniran pristup uz poštovanje načela supsidijarnosti, pri čemu Unija ima ulogu uklanjanja prepreka i poticanja ulaganja. Glavni uzrok krize jest neravnoteža između ponude i potražnje, pri čemu ponuda ne prati rastuće potrebe. Stoga je ključno povećati dostupnost stambenih jedinica kroz ubrzanje izgradnje i obnove, smanjenje administrativnih opterećenja i jačanje pravne sigurnosti, osobito zaštite vlasništva. Istodobno, potrebno je mobilizirati privatna ulaganja uz učinkovito korištenje europskih sredstava. Izvješće naglašava potrebu za povećanjem ponude te nužnost ciljanog podupiranja potražnje, posebno mladih i obitelji, kroz pristup financiranju i prilagođene mjere.
Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

Izvješće razmatra međusobno povezane izazove zaštite osjetljivih morskih vrsta, upravljanja invazivnim stranim vrstama te njihov utjecaj na lokalna gospodarstva, osobito u sektorima ribarstva i akvakulture. Iako se ističe dugogodišnja predanost Europske unije očuvanju morske bioraznolikosti i održivom upravljanju ribarstvom, naglašava se nedostatak podataka o morskim invazivnim vrstama u odnosu na druge ekosustave. Posebno se ističe važnost osjetljivih vrsta kao pokazatelja zdravlja ekosustava te potreba bolje zaštite kroz stroži pristup upravljanju ribarstvom, učinkovitu provedbu zaštićenih morskih područja i očuvanje ključnih staništa. Naglašava se i potreba učinkovitijeg korištenja alata zajedničke ribarstvene politike te kvalitetnijeg prikupljanja podataka. Izvješće upozorava na nedostatke u postojećem okviru za invazivne strane vrste, uključujući nepotpun popis, ograničeno praćenje i neujednačene metodologije, te poziva na njihovo unaprjeđenje na temelju znanstvenih dokaza. Naglašava se važnost razumijevanja gospodarskih i društvenih posljedica, osobito za obalne zajednice, te potreba za jačanjem sustava praćenja, informiranja i osviještenosti. S obzirom na složenost izazova, izvješće poziva na integriran, znanstveno utemeljen i koordiniran pristup.
Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

Predložena odluka Vijeća odnosi se na odobravanje sporazuma o statusu između Europske unije i Bosne i Hercegovine kojim se omogućuju operativne aktivnosti Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu na teritoriju BiH. Time se unapređuje suradnja EU-a i BiH u području upravljanja granicama i migracijama, uz jasno definiranje nadležnosti i pravila postupanja. Sporazum predstavlja važan instrument za upravljanje migracijskim tokovima na ruti jugoistočne Europe, gdje je migracijski pritisak bio posebno izražen nakon 2015. godine. Cilj je smanjiti nezakonite prelaske granice, poboljšati razmjenu informacija te suzbiti krijumčarenje migranata i druge oblike prekograničnog kriminala. Time se štiti sigurnost EU-a, ali i država u susjedstvu. Suradnja s BiH važna je i za Hrvatsku kao državu članicu koja štiti vanjsku granicu EU-a. S obzirom na stratešku važnost ovog instrumenta i pozitivna iskustva s drugim državama jugoistočne Europe, opravdano je da Europski parlament podrži njegovu primjenu.
Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

Europski parlament raspravlja o izvješću o prijedlogu uredbe koja utvrđuje okvir za jačanje dostupnosti i sigurnosti opskrbe kritičnim lijekovima te pristupa i dostupnosti lijekova od zajedničkog interesa unutar EU-a.
Cilj prijedloga je osigurati da stanovništvo u svim državama članicama ima pouzdan pristup sigurnim, učinkovitijim i kvalitetnim lijekovima, osobito u situacijama nestašica i kriza, te poboljšati otpornost farmaceutskog lanca opskrbe na buduće šokove. U izvješću se ističe da su posljednjih godina nestašice lijekova postale učestale i mogu ozbiljno narušiti zdravlje pacijenata i opterećivati zdravstvene sustave. Među uzrocima se navode ovisnost o ograničenom broju globalnih dobavljača, slabosti u proizvodnim kapacitetima unutar EU-a i manjak ulaganja u domaću proizvodnju ključnih lijekova i njihovih sastojaka. To povećava ranjivost EU-a na prekide opskrbe i globalne poremećaje. Izvješće naglašava potrebu za boljom koordinacijom među državama članicama, raznolikošću izvora opskrbe, poticajima za proizvodnju u EU-u, poboljšanim nadzorom lanaca opskrbe te ciljanom suradnjom na razini Unije kako bi se smanjila ovisnost o trećim zemljama i rasteretili zdravstveni sustavi.
Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

Europska komisija najavila je uspostavu novog pravnog statusa za poduzeća na razini EU-a kako bi se olakšalo poslovanje na jedinstvenom tržištu. Riječ je o tzv. „28. režimu”, modelu u kojem pravila EU-a djeluju paralelno s nacionalnim pravilima, uz dobrovoljan pristup privatnih subjekata.
Cilj je omogućiti poduzećima jednostavnije širenje preko granica i smanjiti administrativne prepreke, posebno za MSP-ove, start-up i scale-up tvrtke. S obzirom na ranije neuspješne pokušaje stvaranja jedinstvenog europskog poduzeća, u ovome pristupu prednost se daje funkcionalnosti i digitalizaciji, a ne stvaranju potpuno novog pravnog subjekta iznad nacionalnih sustava.
Predloženi model „Societas Europaea Unificata” funkcionirao bi tako da se nacionalni oblici trgovačkih društava unaprijede i automatski priznaju u svim državama članicama, čime bi se omogućilo lakše poslovanje preko granica, brži pristup kapitalu i talentima te sigurniji okvir za dugoročni razvoj. Pri tome bi se zadržala pravila o zaštiti radničkih prava i suodlučivanju kako bi se spriječile zlouporabe i izbjegavanje nacionalnih standarda. Model bi bio ograničen na društva s ograničenom odgovornošću koja nisu uvrštena na burzu, a rješavanje sporova bilo bi ubrzano posebnim mehanizmima.
Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

Financijska stabilnost temelj je gospodarske otpornosti Europske unije, posebno u razdoblju obilježenom geopolitičkim napetostima i nestabilnošću tržišta. Nedavni poremećaji na energetskim tržištima, trgovinske tenzije i volatilnost financijskog sektora pokazali su potrebu za ranijim prepoznavanjem novih rizika prije nego što prerastu u ozbiljne krize.
Za stabilan i održiv rast ključno je daljnje produbljivanje unije tržišta kapitala, pri čemu se očekuje olakšavanje investicijskih tokova te jačanje financijske otpornosti. Izvješće naglašava da taj proces mora biti uravnotežen s odgovarajućim zaštitnim mehanizmima kako bi se smanjili potencijalni rizici, uz napredak u reformama koje su već najavljene u strateškim analizama o europskoj konkurentnosti.
U izvješću se ističu i postojeći makrofinancijski izazovi, uključujući rast javnog duga, vanjsku izloženost te ranjivosti u financijskom sektoru. Pritom se poziva na jačanje pripravnosti za krizne situacije i razvoj instrumenata koji mogu spriječiti prelijevanje rizika na širi financijski sustav EU-a. Na kraju, naglašeno je da poboljšan nadzor, bolja razmjena podataka te usklađeno djelovanje europskih i međunarodnih nadzornih institucija predstavljaju ključne elemente očuvanja financijske stabilnosti u uvjetima globalne povezanosti tržišta.
Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.