Yhdeksäs vaalikausi Tomislav SOKOL

Europski semestar godišnji je postupak koordinacije ekonomskih i proračunskih politika država članica sa širokim utjecajem na socijalne politike.
U predmetnom izvješću izražava se zabrinutost zbog slaboga gospodarskog rasta, naglašava se učinak cijena energije i inflacije na kupovnu moć i uvažava uloga EU-a u stabilizaciji gospodarstva u kriznim razdobljima. Naglašava se potreba za koordiniranim fiskalnim, strukturnim i regulatornim politikamam kao i javnim i privatnim ulaganjima.
Nadalje, u izvješću se ističe da nedovoljna javna i privatna ulaganja u nekim državama članicama koče održivi rast te se naglašava njihova odlučujuća uloga u jačanju otpornosti, izdržljivosti i konkurentnosti EU-a, koji se suočava s izazovima. Izvješće se zalaže za ciljane preporuke za pojedine zemlje za 2024., ističući njihovu ulogu u jačanju konkurentnosti, zelenoj i digitalnoj tranziciji i socijalnoj pravednosti s obzirom na socijalne ranjivosti.
Također, podržava se usklađivanje kohezijskih politika EU-a s Mehanizmom za oporavak i otpornost te preporukama za pojedine zemlje, a dionike se potiče na sudjelovanje u nacionalnim planovima oporavka i otpornosti koji su slični programima kohezijske politike.
Shodno navedenom, podržao sam ovo izvješće.

Europski parlament čvrsto vjeruje da je u vrijeme geopolitičkih i institucijskih promjena, financijskog pritiska, klimatskih promjena i društvenih izazova pouzdan, snažan i fleksibilan proračun EU-a usmjeren na ulaganja i dalje ključan za provedbu politika Unije te od središnje važnosti za odgovaranje na sve veće potrebe ljudi, a da pritom nitko nije zapostavljen zbog zelene i digitalne tranzicije, pri ostvarivanju blagostanja i sigurnosti za ljude te poticanju konkurentnosti gospodarstva EU-a.
Nadalje, primjećuje da su cjenovno pristupačan život i društvena kohezija i dalje trajni izazovi u svim državama članicama EU-a i njihovim regijama te u tom pogledu podsjeća na ulogu visokokvalitetnih i pristupačnih javnih usluga.
Izvješćem se ističe središnja uloga proračuna EU-a u ostvarivanju europskog zelenog plana i borbi protiv klimatskih promjena putem smanjenja emisija, povećanja upotrebe obnovljive energije, stvaranja kružnoga gospodarstva, zaštite ekosustava i preokretanja zabrinjavajućeg trenda gubitka bioraznolikosti, istodobno štiteći konkurentnost i stvarajući rast u EU-u.
Zaključno, smatra da bi se dužna pažnja, odgovornost i poštovanje vrijednosti Unije trebali primjenjivati na sve korisnike sredstava EU-a i partnere u provedbi, da bi se zaštitili financijski interesi EU-a te izbjeglo nepotrebno upletanje.
Shodno navedenom, podržao sam ovo Izvješće.

Budući da se odnosi EU-a i Armenije temelje na zajedničkim vrijednostima kao što su demokracija, vladavina prava, ljudska prava i temeljne slobode, Europski parlament pozdravlja činjenicu da je Armenija snažno istaknula svoju želju za jačanjem odnosa s Europskom unijom.
Nadalje, 2020. nakon obnove sukoba u Gorskom Karabahu, zabilježena su golema oštećenja na armenskoj povijesnoj i kulturnoj baštini, a nakon nedavne vojne intervencije Azerbajdžana postalo je jasno da je uništavanje vjerskih spomenika dio sustavne politike eliminacije armenskog identiteta.
Slijedom toga, Parlament prepoznaje hitnu potrebu za jačanjem suradnje između EU-a i Armenije u području sigurnosti i obrane te poziva EU da pozitivno odgovori na zahtjev Armenije za potporu putem Europskog instrumenta mirovne pomoći i da pruži potporu armenskoj vojsci.
Armenija je danas okružena uglavnom neprijateljskim susjedima, stoga se predmetnom rezolucijom naglašava da bi EU trebao biti spreman nametnuti sankcije pojedincima i subjektima koji ugrožavaju suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Armenije. Također, poziva se Azerbajdžan da se uključi u dijalog s karabaškim Armencima s ciljem poštovanja njihovih prava, uključujući pravo na povratak te na siguran život u vlastitim domovima.
Shodno navedenom, podržao sam ovu Rezoluciju.