Pretraži
Obrazovanje
U skladu s načelom supsidijarnosti, o politikama obrazovanja odlučuje se na razini pojedinačnih država članica Europske unije. EU pritom u prvom redu osigurava potporu i koordinaciju. Među glavnim su ciljevima djelovanja Unije u području obrazovanja poticanje mobilnosti studenata i djelatnika, podupiranje uzajamnog priznavanja diploma i razdoblja studiranja te promicanje suradnje među visokim učilištima[1].
Ugovori o javnoj nabavi
Javna tijela u cijelom EU-u koriste javnu nabavu za sklapanje ugovora za radove, usluge i robu koji čine oko 14 % BDP-a EU-a (više od 3 bilijuna EUR godišnje), zbog čega je javna nabava glavni pokretač gospodarskog rasta, otvaranja radnih mjesta i inovacija na jedinstvenom tržištu EU-a.
Lijekovi i medicinski proizvodi
Lijekovi i medicinski proizvodi izravno utječu na zdravlje ljudi i podliježu pravilima jedinstvenog tržišta. Za zaštitu javnog zdravlja i jamčenje sigurnosti tih proizvoda uspostavljen je čvrst pravni okvir. Adekvatna i cjenovno pristupačna opskrba lijekovima, borba protiv antimikrobne rezistencije, etičko provođenje kliničkih ispitivanja, korištenje umjetne inteligencije u medicinskim proizvodima te poticaji za istraživanje i razvoj samo su neka od ključnih pitanja kojima se EU bavi u tom području ...
Ravnopravnost muškaraca i žena
Ravnopravnost muškaraca i žena jedan je od ciljeva Europske unije. S vremenom su zakonodavstvo, sudska praksa i izmjene Ugovorâ doprinijeli da se to načelo učvrsti i provede u Uniji. Europski parlament oduvijek je gorljivo branio načelo ravnopravnosti muškaraca i žena.
Nuklearna energija
Nuklearna energija niskougljična je alternativa fosilnim gorivima i čini oko 25 % električne energije proizvedene u EU-u. Međutim, zbog posljedica nesreće u Černobilu 1986. i nuklearne katastrofe u Fukushimi 2011. nuklearna energija krajnje je sporna. Iako je države članice mogu odlučiti hoće li nuklearnu energiju uključiti u svoju strukturu izvora energije, zakonodavstvom EU-a nastoje se poboljšati sigurnosni standardi nuklearnih elektrana te zajamčiti sigurno gospodarenje nuklearnim otpadom i njegovo ...
Međusobno priznavanje diploma
Sloboda poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga temelji su jedinstvenog tržišta jer omogućuju mobilnost poduzeća i stručnjaka diljem EU-a. Kako bi se te slobode doista ostvarile, diplome i kvalifikacije koje se izdaju na državnoj razini moraju biti naširoko priznate. U tu su svrhu donesene razne mjere usklađivanja i međusobnog priznavanja.
Jezična politika
Europska unija (EU) učenje jezika smatra važnim prioritetom u sklopu napora koje ulaže u promicanje mobilnosti i međukulturnog razumijevanja. Višejezičnost smatra važnim elementom europske konkurentnosti i financira brojne programe i projekte u tom području. Zato je jedan od ciljeva jezične politike EU-a da svi građani EU-a, osim materinskim, vladaju još dvama jezicima.
EU Youth Strategy 2019-2027: Taking stock and the way forward
This European implementation assessment supports the European Parliament's implementation report on the EU Youth Strategy (EUYS) 2019-2027 prepared by the European Parliament's Committee on Culture and Education (CULT). Part I of this study examines recent European Commission developments on the EUYS, Parliament's oversight of the EUYS, and the results of consultations. Part II of the study examines EUYS implementation at the EU level and in six selected Member States, drawing on the most recent ...
Outcome of the informal European Council meeting of 22 January 2026
In the context of a severe crisis in transatlantic relations linked to United States (US) President Donald Trump's designs on Greenland, the European Council President, António Costa, convened an informal dinner meeting with EU leaders on 22 January 2026. The EU's determined and united response to the US threats contributed to their de-escalation. As the President of the European Commission, Ursula von der Leyen, put it, the application of four key principles – 'firmness, outreach, preparedness and ...
Social mainstreaming in the EU budget: assessment of the MFF package
This briefing examines whether the Commission’s 16 July 2025 MFF package can credibly support social mainstreaming in the EU budget and a results-oriented approach aligned with the European Pillar of Social Rights (EPSR). It benchmarks the proposal against recent BUDG and CONT studies and briefings and flags gaps relevant for parliamentary oversight and legislative scrutiny. It argues that the proposed tracking logic conflates tagged spending and narrow delivery metrics with “results on the ground ...