Kružno gospodarstvo: definicija i koristi koje donosi
Saznajte više o vrijednosti kružnog gospodarstva za okoliš, gospodarstvo i građane.
Europska unija proizvodi više od 2,1 milijarde tona otpada svake godine. Izmjenama uredbi o gospodarenju otpadom, EU želi ostvariti pomak prema kružnom gospodarstvu.
Što je kružno gospodarstvo
Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće. Tako se produljuje životni vijek proizvoda.
U praksi to dovodi do smanjenja otpada na najmanju moguću razinu. Kada proizvod dosegne kraj svojeg životnog vijeka, materijali od kojih je nastao se, kad god je to moguće, recikliraju. Oni se mogu koristiti iznova i iznova, stvarajući time dodatnu vrijednost.
Time se udaljavamo od tradicionalnog linearnog modela u kojem se proizvodi bacaju nakon korištenja. Takav model zahtijeva velike količine jeftinih materijala i energije. Planirano zastarijevanje proizvoda, njegovo osmišljavanje na način da ima ograničen životni vijek kako bi ga potrošači nakon nekog vremena ponovno kupili, također je dio ovog modela protiv kojeg se Parlament bori.
Prednosti: zašto se trebamo prebaciti na kružno gospodarstvo
Zaštita okoliša
Ponovna upotreba i recikliranje proizvoda smanjuju upotrebu prirodnih resursa, čime se staništa manje narušavaju i smanjuje se gubitak bioraznolikosti.
Još jedna od prednosti kružnog gospodarstva je smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Proizvodnja učinkovitih i održivih proizvoda pomaže u smanjenju potrošnje energije i resursa s obzirom na to da je, prema procjenama, faza dizajniranja proizvoda odgovorna za više od 80 posto njegovog utjecaja na okoliš.
Ambalaža predstavlja rastući problem. Svaki Europljanin godišnje u prosjeku proizvede oko 190 kilograma ambalažnog otpada. Cilj je uhvatiti se u koštac s nepotrebnom ambalažom te poboljšati njezin dizajn kako bi se promicala ponovna upotreba i recikliranje.
Smanjenje ovisnosti o sirovinama
Svjetska populacija raste, a samim time raste i potražnja za sirovim materijalima, iako je opskrbni lanac ograničen.
Ograničene zalihe također znače da neke zemlje Europske unije ovise o sirovinama drugih zemalja. Prema podacima Eurostata, svaki Europljanin upotrijebio je 14,9 tona sirovog materijala u 2022. godini.
Ukupna vrijednost trgovine (uvoza i izvoza) sirovina između Europske unije i ostatka svijeta u 2023. bila je 165 milijardi eura. Izvoz je bio manji od uvoza, što je rezultiralo trgovinskim deficitom od 29 milijardi eura.
Recikliranjem sirovih materijala umanjuju se rizici povezani s opskrbom, kao što su volatilnost cijena, dostupnost i ovisnost o uvozu.
To se posebice odnosi na kritične sirovine potrebne za proizvodnju tehnologija ključnih za postizanje klimatskih ciljeva, kao što su baterije i električni motori.
Nova radna mjesta i ušteda novca
Uvođenje principa kružnog gospodarstva povećava konkurentnost, potiče inovacije i gospodarski rast te stvara nova radna mjesta (700 tisuća radnih mjesta samo u EU-u do 2030.).
Redizajniranje materijala i proizvoda za kružnu upotrebu također potiče inovacije u različitim sektorima gospodarstva.
Potrošači dobivaju dugotrajni i inovativni proizvod, te dugoročno štede novac.
Što EU radi kako bi ostvario kružno gospodarstvo
Europska unija želi izgraditi kružno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. Kako bi se to postiglo, EU je posljednjih godina uveo brojne nove mjere za smanjenje otpada i povećanje održivosti proizvoda.
Novo ili ažurirano zakonodavstvo obuhvaća ekološki dizajn, ambalažu, manipulativni zeleni marketing, pravo na popravak, gospodarenje otpadom i druga ključna područja.
