Žlezde sa unutrašnjim lučenjem
Ivana Damnjanović
Žlezde sa spoljašnjim lučenjem
-egzokrine
• Svoje produkte izlučuju u spoljašnju sredinu:
• Znojne
• Lojne
• Pljuvačne
• Mlečne
Žlezde sa unutrašnjim lučenjem
-endokrine
• Stvaraju hormone koje se putem krvi prenose po telu:
• Hipofiza
• Štitna žlezda
• Paraštitne žlezde
• Grudna žlezda
• Pankreas (gušterača)
• Nadbubrežne žlezde
• Polne žlezde
Moždana žlezda-hipofiza
• Hipofiza se nalazi ispod
međumozga sa kojim je
povezana drškom.
• Hipofiza luči hormon
rasta.
• Luči hormone koji
regulišu stvaranje mleka,
reguliše rad štitne,
nadbubrežnih i polnih
žlezda.
Poremećaj rada hipofize
• Povećano lučenje
hormona rasta dovodi
do džinovskog rasta.
• Smanjeno lučenje-
patuljast rast.
Akromegalija
Štitna žlezda
• Štitna ili tireoidna žlezda se nalazi u vratnom
predelu.
• Luči hormon tiroksin.
• Reguliše razmenu materija u telu (metabolizam), rast
organizma, rad srca i nervnog sistema.
Poremećaji u radu štitne žlezde
• Pojačano lučenje tiroksina dovodi do bazedovljeve
bolesti (mršavljenje, iskolačenost očnih jabučica...).
• Smanjeno lučenje ovog hormona dovodi do gušavosti
(povećanje telesne težine, usporenost).
• Jod je značajan za pravilno funkcionisanje štitne žlezde.
Paraštitna žlezda
• Parna žlezda.
• Luči hormone koji
regulišu
metabolizam
kalcijuma i fosfora.
• Parathormon-
reguliše nivo
kalcijuma u krvi.
Grudna žlezda
• Timus ili grudna
žlezda je organ
smešten u prednjem,
gornjem delu
grudnog koša.
• Uloga u sazrevanju
belih krvnih zrnaca
koji imaju
odbrambenu ulogu.
Pankreas (gušterača)
• Žlezda sa spoljašnjim (varenje) i unutrašnjim
lučenjem.
• Nalazi se ispod želuca; reguliše količinu šećera
u krvi.
Insulin i glukagon
• Insulin-snižava nivo šećera u krvi, glukagon
ga povećava.
• Kada nema dovoljno insulina količina šećera
se povećava-dijabetes.
Nadbubrežne žlezde
• Nadbubrežne žlezde se
nalaze na gornjim
polovima bubrega.
• Sastoje se iz dva dela,
kore i srži, koji se
međusobno razlikuju i
po poreklu i po funkciji.
• Kora luči hormone koji regulišu promet
minerala, proteina, lipida, ugljenih hidrata.
• Srž luči adrenalin koji ubrzava rad srca,
povećava krvni pritisak.
Adisonova bolest
• Retko hronično oboljenje, koje nastaje kao posledica
smanjenog lučenja hormona kore nadbubrežnih žlezda.
• Simptomi: malaksalost, nizak krvni pritisak, mrka
pigmentacija kože.
Polne žlezde
• Žlezde sa spoljašnjim (stvaraju polne ćelije) i
unutrašnjim lučenjem.
• Muški polni hormon-testosteron.
• Ženski polni hormoni-estrogen i progesteron.
• Dovode do psihičkog i fizičkog razvoja
organizma.
• Poremećaj funkcije: smanjeno stvaranje polnih
ćelija.
Testisi -muške
polne žlezde
Jajnici-ženske
polne žlezde
Povezanost žlezda sa unutrašnjim lučenjem i
nervnog sistema
-mehanizam povratne sprege
• Povezanost ova dva sistema ostvaruju hipotalamus i
hipofiza.
• Hormoni hipotalamusa deluju na hipofozu koja luči
određene hormone; ovi hormoni regulišu rad drugih žlezda
u organizmu.
• Npr: ako se količina tiroksina u krvi smanji, hipotalamus
će preko hipofize da utiče na štitnu žlezdu, i ona će
stvarati tiroksin.
• Ako količina tiroksina u krvi raste, to deluje povratno na
hipofizu, pa ona smanjeno luči svoje hormone.
Endokrini sistem

Endokrini sistem

  • 1.
    Žlezde sa unutrašnjimlučenjem Ivana Damnjanović
  • 2.
    Žlezde sa spoljašnjimlučenjem -egzokrine • Svoje produkte izlučuju u spoljašnju sredinu: • Znojne • Lojne • Pljuvačne • Mlečne
  • 3.
    Žlezde sa unutrašnjimlučenjem -endokrine • Stvaraju hormone koje se putem krvi prenose po telu: • Hipofiza • Štitna žlezda • Paraštitne žlezde • Grudna žlezda • Pankreas (gušterača) • Nadbubrežne žlezde • Polne žlezde
  • 4.
    Moždana žlezda-hipofiza • Hipofizase nalazi ispod međumozga sa kojim je povezana drškom. • Hipofiza luči hormon rasta. • Luči hormone koji regulišu stvaranje mleka, reguliše rad štitne, nadbubrežnih i polnih žlezda.
  • 5.
    Poremećaj rada hipofize •Povećano lučenje hormona rasta dovodi do džinovskog rasta. • Smanjeno lučenje- patuljast rast.
  • 6.
  • 7.
    Štitna žlezda • Štitnaili tireoidna žlezda se nalazi u vratnom predelu. • Luči hormon tiroksin. • Reguliše razmenu materija u telu (metabolizam), rast organizma, rad srca i nervnog sistema.
  • 8.
    Poremećaji u raduštitne žlezde • Pojačano lučenje tiroksina dovodi do bazedovljeve bolesti (mršavljenje, iskolačenost očnih jabučica...). • Smanjeno lučenje ovog hormona dovodi do gušavosti (povećanje telesne težine, usporenost). • Jod je značajan za pravilno funkcionisanje štitne žlezde.
  • 9.
    Paraštitna žlezda • Parnažlezda. • Luči hormone koji regulišu metabolizam kalcijuma i fosfora. • Parathormon- reguliše nivo kalcijuma u krvi.
  • 10.
    Grudna žlezda • Timusili grudna žlezda je organ smešten u prednjem, gornjem delu grudnog koša. • Uloga u sazrevanju belih krvnih zrnaca koji imaju odbrambenu ulogu.
  • 11.
    Pankreas (gušterača) • Žlezdasa spoljašnjim (varenje) i unutrašnjim lučenjem. • Nalazi se ispod želuca; reguliše količinu šećera u krvi.
  • 12.
    Insulin i glukagon •Insulin-snižava nivo šećera u krvi, glukagon ga povećava. • Kada nema dovoljno insulina količina šećera se povećava-dijabetes.
  • 14.
    Nadbubrežne žlezde • Nadbubrežnežlezde se nalaze na gornjim polovima bubrega. • Sastoje se iz dva dela, kore i srži, koji se međusobno razlikuju i po poreklu i po funkciji.
  • 15.
    • Kora lučihormone koji regulišu promet minerala, proteina, lipida, ugljenih hidrata. • Srž luči adrenalin koji ubrzava rad srca, povećava krvni pritisak.
  • 16.
    Adisonova bolest • Retkohronično oboljenje, koje nastaje kao posledica smanjenog lučenja hormona kore nadbubrežnih žlezda. • Simptomi: malaksalost, nizak krvni pritisak, mrka pigmentacija kože.
  • 17.
    Polne žlezde • Žlezdesa spoljašnjim (stvaraju polne ćelije) i unutrašnjim lučenjem. • Muški polni hormon-testosteron. • Ženski polni hormoni-estrogen i progesteron. • Dovode do psihičkog i fizičkog razvoja organizma. • Poremećaj funkcije: smanjeno stvaranje polnih ćelija.
  • 18.
  • 19.
    Povezanost žlezda saunutrašnjim lučenjem i nervnog sistema -mehanizam povratne sprege • Povezanost ova dva sistema ostvaruju hipotalamus i hipofiza. • Hormoni hipotalamusa deluju na hipofozu koja luči određene hormone; ovi hormoni regulišu rad drugih žlezda u organizmu. • Npr: ako se količina tiroksina u krvi smanji, hipotalamus će preko hipofize da utiče na štitnu žlezdu, i ona će stvarati tiroksin. • Ako količina tiroksina u krvi raste, to deluje povratno na hipofizu, pa ona smanjeno luči svoje hormone.