Zajednička poljoprivredna politika i društvena održivost

Zajednička poljoprivredna politika i društvena održivost u EU-u

Poljoprivreda nije samo izvor prihoda za poljoprivrednike i njihove obitelji u Europskoj uniji, već prehranjuje čitavo društvo kroz brojne neophodne usluge. Poljoprivreda doprinosi društvu –

• građanima osigurava hranu i druge prijeko potrebne materijale
• gospodarska je okosnica ruralnih zajednica.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) zalaže se za gospodarsku održivost poljoprivrede kako bi poljoprivrednici mogli dugoročno pružati te usluge. Zbog toga su u gospodarske mjere zajedničke poljoprivredne politike uvrštene društveno uključive odredbe, kao što su potpore za maloposjednike i preraspodjela plaćanja.

Mjere zaštite okoliša u zajedničkoj poljoprivrednoj politici osmišljene su prema načelu društvene održivosti. Podržavanjem obveza upravljanja i ulaganja korisnih za zaštitu okoliša, zajednička poljoprivredna politika svim poljoprivrednicima omogućuje da u ime društva štite prirodne resurse i bioraznolikost, što je važna usluga koju tržište ne bi samo platilo.

Putem politika i aktivnosti kojima je cilj sigurnost opskrbe hranom i podrška ruralnim zajednicama, zajednička poljoprivredna politika osigurava da poljoprivreda doprinosi održivosti na svim razinama društva.

Pravednija zajednička poljoprivredna politika

Zajednička poljoprivredna politika za razdoblje 2023. – 2027. usmjerava potporu prema onima kojima je najpotrebnija:

• preraspodjela potpore dohotku: države članice EU-a moraju najmanje 10 % svojih izravnih plaćanja usmjeriti u instrument za preraspodjelu potpore dohotku kako bi se bolje odgovorilo na potrebe za dohotkom manjih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava
• aktivni poljoprivrednici: novi propisi sadržavaju obveznu, ali fleksibilnu definiciju aktivnog poljoprivrednika i razinu poduzetih aktivnosti, koju utvrđuju države članice EU-a. Samo aktivni poljoprivrednici mogu primati određenu potporu EU-a
• socijalna uvjetovanost: plaćanja u okviru zajedničke poljoprivredne politike uvjetovana su poštovanjem određenih radnih standarda EU-a, a korisnike se potiče na poboljšanje radnih uvjeta na poljoprivrednim gospodarstvima
• konvergencija plaćanjâ: u zajedničkoj poljoprivrednoj politici za razdoblje 2023. – 2027. razine potpore dohotku usklađenije su unutar pojedinih država članica EU-a i među njima
• potpora mladim poljoprivrednicima: države članice EU-a moraju izdvojiti najmanje 3 % proračuna za izravna plaćanja mladim poljoprivrednicima kao potporu dohotku ili ulaganjima ili kao početnu potporu mladim poljoprivrednicima
• poboljšanje rodne ravnoteže: ravnopravnost spolova i veće sudjelovanje žena u poljoprivredi prvi su put dio ciljeva strateških planova u okviru zajedničke poljoprivredne politike. Države članice EU-a moraju razmotriti taj problem i nastojati pronaći rješenja. 

Proizvodnja sigurne i održive hrane

Sigurnost opskrbe hranom bitna je za EU. Jedan od ranih ciljeva zajedničke poljoprivredne politike, koji se ubraja među prve i najveće politike EU-a, bio je pobrinuti se za sigurnost opskrbe hranom nakon Drugog svjetskog rata.

Kako bi poljoprivreda mogla zadovoljiti potrebe društva, zajedničkom poljoprivrednom politikom se potiče učinkovita proizvodnja hrane radi maksimalne dobiti za poljoprivrednike, potrošače i okoliš, i to:

• preobrazbom načina proizvodnje i sustava upravljanja kako bi se smanjila upotreba pesticida i gnojiva te kako bi se što bolje iskoristila prirodna, tehnološka i digitalna rješenja
• brojnim aktivnostima kojima se povećava dohodak poljoprivrednih gospodarstava i jača konkurentnost
• financiranjem informativnih i promotivnih mjera kojima se poljoprivreda EU-a potrošačima predstavlja kao siguran i održiv izvor hrane.

Stvaranje otpornih ruralnih zajednica

Poljoprivreda je okosnica ruralnih zajednica EU-a. Te su zajednice suočene s brojnim izazovima, od starenja stanovništva i slabo razvijene infrastrukture do nedostatka usluga i prilika za zaposlenje.

Zajednička poljoprivredna politika na nekoliko načina ojačava ruralne zajednice:

• politika ruralnog razvoja usmjerena je na poticanje društvene uključenosti, otvaranje radnih mjesta i poticanje raznolikosti te na razvoj infrastrukture ruralnih područja, primjerice širenjem pokrivenosti širokopojasnim internetom
• programi ruralnog razvoja uključuju i potporu u okviru metode LEADER, koja okuplja ruralne zajednice radi pripreme strategija lokalnog razvoja i upravljanja njima te suočavanja s izazovima
• dodatna podrška poljoprivrednicima u područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima kojom se pomaže ublažiti negativne socioekonomske posljedice napuštanja zemljišta, dok se posebnim isplatama za mlade poljoprivrednike potiče demografska obnova i izdržljivost ruralnog stanovništva
• Komisija putem zajedničkog okvira za praćenje i evaluaciju prikuplja sveobuhvatne socioekonomske pokazatelje o ruralnim područjima, što omogućuje pripremu utemeljenih rješenja za glavna socijalna pitanja kao što su depopulacija, siromaštvo i nezaposlenost.

Zajednička poljoprivredna politika uvažava i jača vezu između ruralnih zajednica i seoskog okoliša. Mjere kojima se štite krajolik, divlje vrste i prirodni resursi, kao što su čist zrak i rijeke, korisne su za poljoprivredu i okoliš, njima se doprinosi i kvaliteti života u ruralnim područjima, ali i stvaranju mogućnosti za rekreativne aktivnosti i turizam, čime se dodatno pomaže ruralnim zajednicama.