Način rada na plenarnim sjednicama 

Parlament je godinama bio isključivo savjetodavno tijelo. Međutim, od neposrednih općih izbora za Parlament 1979. godine, i zahvaljujući aktivnom djelovanju zastupnika, Parlament je osigurao veće ovlasti i postao ravnopravan u suodlučivanju s Vijećem u većini područja u kojima EU djeluje. Danas Europski parlament ima 720 izabranih zastupnika iz 27 država članica Europske unije, a svoje plenarne rasprave vodi na 24 jezika. Na plenarnim sjednicama zastupnici, dužnosnici te usmeni i pismeni prevoditelji poštuju vrlo stroge procedure kako bi se osigurao optimalni tijek zasjedanja.

Plenarnim sjednicama predsjeda predsjednik Europskog parlamenta. Predsjedniku Europskog parlamenta u tom poslu pomaže 14 potpredsjednika koji mogu preuzeti predsjedanje. Predsjednik otvara sjednicu, ponekad odavanjem počasti ili govorom o aktualnoj temi.

Tijekom sjednice Predsjednik poziva govornike i osigurava propisani tijek postupka. Predsjednik također upravlja glasanjem, stavlja amandmane i zakonodavne rezolucije na glasanje te objavljuje rezultate. Njegov autoritet osigurava brz tijek glasanje, koje inače može biti dugo i složeno.

Većina od 720 zastupnika pripada jednom od klubova zastupnika, koji predstavljaju cijeli spektar ideoloških tendencija u Europskoj uniji. Neki zastupnici ne pripadaju nijednom klubu zastupnika i oni su „nezavisni zastupnici”.

Klubovi zastupnika odlučuju koja će se pitanja razmatrati na plenarnoj sjednici. Mogu podnositi amandmane na izvješća odbora o kojima se zatim glasa ili predložiti rezolucije o važnim pitanjima. Iako klubovi zastupnika pokušavaju koordinirati kako će zastupnici glasati, oni ih ne mogu obvezati da glasaju na određeni način.

Vijeće Europske unije i Europska komisija sudjeluju na sjednicama zbog jednostavnije suradnje među institucijama u postupku odlučivanja.

Ako to Parlament zatraži, predstavnike tih dviju institucija može se pozvati na davanje izjava ili predaju izvješća o svojim aktivnostima, kao odgovor na pitanja koja im zastupnici postave. Takve rasprave mogu završiti glasanjem o rezoluciji.

Parlament se sastaje na plenarnim zasjedanjima 12 puta godišnje u Strasbourgu, na sjednicama koje traju četiri dana (od ponedjeljka do četvrtka). Dodatne sjednice održavaju se u Bruxellesu. Zasjedanje je podijeljeno na dnevne sjednice.

Posao na plenarnoj sjednici uglavnom je usmjeren na rasprave i glasanja. Samo dokumenti usvojeni na plenarnoj sjednici formalno predstavljaju akte Europskog parlamenta. Oni pripadaju različitim kategorijama, ovisno o predmetu koji se razmatra i proceduri. Ti dokumenti uključuju:

• Zakonodavna izvješća: dokumenti koje Parlament proučava u okviru raznih zakonodavnih postupaka (redovni zakonodavni postupak, pristanak i savjetovanje). U redovnom zakonodavnom postupku, zakonodavna uloga Parlamenta jednaka je ulozi Vijeća Europske unije. Stoga neka parlamentarna izvješća imaju veću zakonodavnu težinu od drugih
• Izvješća u okviru proračunskog postupka: Europski parlament i Vijeće Europske unije nadležna su tijela EU-a za proračun koja na godišnjoj osnovi utvrđuju troškove i prihode Unije
• Nezakonodavna izvješća i rezolucije: Parlament ih priprema na svoju vlastitu inicijativu, u sklopu nadležnog parlamentarnog odbora. Usvajanjem tih izvješća Parlament se obraća drugim europskim institucijama i tijelima, nacionalnim vladama ili zemljama i organizacijama izvan EU-a s ciljem usmjeravanja pozornosti na određeno pitanje. Iako nemaju pravnu snagu, oni su ključni za demokratski nadzor Parlamenta i pozivanje drugih institucija na odgovornost, kao i vršenje političkog pritiska kako bi se odgovorilo na određena pitanja

Parlament može tijekom plenarnih zasjedanja izraziti svoje stajalište o svim pitanjima koja smatra važnima. Osim toga, može od Komisije zatražiti prijedlog za pitanja koja, prema mišljenju Parlamenta, zahtijevaju usvajanje zakonodavnog akta.

Na sjednicama je previđeno vrijeme za pitanja o specifičnoj temi koja se postavljaju predstavnicima Vijeća ili Komisije. Osim toga, predsjednik Komisije ili određeni povjerenici mogu biti pozvani da odgovore na pitanja zastupnika bez unaprijed utvrđene teme, na posebnoj sjednici za nadzor koja se može održati jednom tijekom plenarnog zasjedanja.

U zapisniku se detaljno navodi točan postupak i aktivnosti tog dana (predani dokumenti, rasprave, glasanja, objašnjenja rezultata glasanja, sastanci i slično). Zapisniku se također prilažu rezultati glasanja.

Plenarne sjednice okupljaju velik broj sudionika i zato se detaljno pripremaju. Konferencija predsjednika, koju čine predsjednici klubova zastupnika i predsjednik Parlamenta, sastavlja dnevni red.

Konferencija predsjednika odbora, koju čine predsjednici svih stalnih i privremenih parlamentarnih odbora, može Konferenciji predsjednika dati preporuke o radu odbora i izradi dnevnog reda.

Godišnji kalendar rada Parlamenta usvaja se na plenarnoj sjednici svake godine, na temelju prijedloga Konferencije predsjednika. U kalendaru su navedeni tjedni predviđeni za sjednice odbora i sjednice klubova zastupnika.

Na dnevnom redu se vidi hoće li nakon raznih rasprava na plenarnoj sjednici uslijediti glasanje o rezoluciji, nezakonodavnom tekstu u kojem se predstavlja stajalište Parlamenta o određenoj temi.

Parlament se stalno prilagođava novim okolnostima i važnim pitanjem i, ako je potrebno, mijenja dnevni red.

Parlamentarno izvješće o kojem se glasa na plenarnoj sjednici u pravilu je predmet rasprave u kojoj Komisija, predstavnici klubova zastupnika i pojedinačni zastupnici izražavaju svoje stavove. Vrijeme za govor, koje je obično vrlo kratko, ovisi o broju zastupnika koji zatraže riječ.

Za razliku od glasanja, koja se obično odvijaju jako brzo, rasprave mogu trajati i nekoliko sati, ovisno o broju zastupnika koji zatraže riječ. Zastupnici obično govore na materinjem jeziku, a njihov govor na druge službene jezike EU-a uživo prevode usmeni prevoditelji Parlamenta.

Vrijeme za govor dodjeljuje se prema sljedećem pravilu: prvi dio vremena dodijeljenog za govor ravnomjerno je podijeljen između svih klubova zastupnika, a drugi se dio razmjerno dijeli na klubove zastupnika ovisno o ukupnom broju zastupnika koji imaju. Klubovi zatim interno odlučuju tko će i koliko dugo govoriti.

Zastupnici koji žele govoriti iz središta dvorane dodaju se na popis govornika redoslijedom koji se temelji na brojnosti njihova kluba. Prioritet imaju izvjestitelji (zastupnici iz odgovornog odbora koji su zaduženi za određenu temu) i predstavnici drugih odbora od kojih se traži iznošenje stajališta.

Cijenjeni gosti često govore u Parlamentu, uključujući čelnike država, koje se u pravilu dočekuje na formalnim sjednicama.

Obično se glasa oko podneva. Zastupnici glasaju o zakonodavnim aktima i rezolucijama, ali i pojedinačnim amandmanima ili stavcima u tekstovima.

Tijekom glasanja o parlamentarnom izvješću ili rezoluciji, zastupnici mogu izmijeniti tekst koji su dobili, usvajanjem amandmana kojima se može tražiti brisanje, preformulacija, zamjena ili dodavanje sadržaja u tekst koji se razmatra. Zastupnici prvo glasaju o svakom amandmanu zasebno, a zatim o cijelom izmijenjenom tekstu.

Zastupnici u pravilu glasaju dizanjem ruku, a predsjednik sjednice u svakom glasanju utvrđuje većinu. Ako rezultat dizanja ruku nije jasan, predsjednik poziva na elektroničko glasanje kako bi se utvrdio broj glasova.

Poimenično glasanje provodi se kada to zatraži klub zastupnika ili najmanje 5 posto svih zastupnika večer prije glasanja. U tom se slučaju pojedinačni glas svakog zastupnika bilježi i objavljuje u privitku zapisnika. Obrnuto od toga, tajno glasanje može zatražiti 20 posto svih zastupnika.

Na plenarnoj sjednici Europski parlament obično odluke donosi većinom danih glasova. Kvorum (najmanji broj zastupnika koji moraju biti prisutni da bi rezultat glasanja bio pravovaljan) postoji kad je u parlamentarnoj dvorani prisutna jedna trećina zastupnika. Ako najmanje 39 prisutnih zastupnika želi utvrditi da kvorum ne postoji, ili ako je u dvorani manje od 39 zastupnika, glasanje se može prebaciti na sljedeću sjednicu.

Komisija može odgovoriti na rezultate glasanja i objaviti svoje zaključke. Na kraju vremena za glasanje, zastupnici koji su ponovo zatražili riječ mogu objasniti rezultate svog glasanja, predstaviti svoju analizu i pojasniti svoje razloge ili razloge svog kluba zastupnika.

Plenarne sjednice Europskog parlamenta možete pratiti uživo na internetu, a dostupne su i snimke.